Povod zbog kojeg je Sanja Vujović, reprezentativka Srbije i supruga našeg reprezentativca Stevana, pauzirala od rukometa bio je najljepši.
Rođenje sina i slatke obaveze odvojile su je od terena. Stigla je zatim u Budućnost, u grupnoj fazi dobijala je manje prilika da igra, i bilo je potrebno vrijeme da se adaptira i uhvati zalet Ali za glavnu rundu i konačan cilj potrebna je maksimalna Sanja. Na lijevom beku, zajedno sa Đurđinom Jauković, neophodna je sigurnost i puno golova. Tražiće se i prava reakcija u odbrambenom sistemu trenera Dragana Adžića.
Fizički se osjećam dobro, spremna sam da pomognem i preuzmem odgovornost kada bude trebalo -istakla je Vujović.
Ima dobrih signala. A ima dobrih razloga da se vjeruje u pun učinak “plavih” već od starta glavne runde Lige šampiona. Budućnost će u subotu sa Savehofom otvoriti novo poglavlje u eliti.
“Akcenat je uvijek na odbrani. Pomenuću samo poraz od Jagodine u regionalnom takmičenju. Nema veze u kom smo sastavu bili, ali se i tada vidjelo i potvrdilo da odbrana uvijek mora da je na visokom nivou. Nijesmo bile konkretne u tom meču, ali smo se okrenule Krimu i dogovorile da nastavimo gdje smo stale. U grupnoj fazi nijesmo uvijek bile u defanzivi na nivou, pokazale su utakmice sa Brestom. Vjerujem da ćemo i polukontre znati još bolje da koristimo, jer laki golovi mnogo znače za samopouzdanje. Što, opet, proizilazi iz odbrane”.
Budućnost je izašla iz jakog rada. Slijedi lijepa ruka, priprema za Svehof. A u kakvoj su šuterskoj formi “plave”?
“Ne znam kakva nam je šuterska forma, jer trening je jedno, utakmica drugo. Ali ako i ne budemo na zavidnom nivou u prvoj, možda drugoj utakmici, popravićemo se u nastavku. Lošu završnica šuta svakako možemo dobrom odbranom ili polukontrom da ispravimo”.
Sanja i ostale iz Budućnosti jedva čekaju početak meča.
“Djelovalo je daleko, ali je vrijeme brzo prošlo. U subotu igramo, dolazi nam mlada ekipa, sa najvećim brojem šuteva sa devet metara. Klasične Skandinavke koje šutiraju, a ako im je dan ekstremno dobar, onda nije prijatno. U svakom slučaju, spremićemo ih, svjesni da je svaki rival važan i da nema manje ili više bitnih utakmica”.
Đer je naredni rival. Sanja priželjkuje idealan dan i snažan fokus u oba pravca.
“Iz godine u godinu slušamo istu priču o Deru: vrhunska ekipa, ali nije jaka kao prošle godine! A one svake godine osvajaju ili igraju završnicu. Ko god da im dođe brzo se prilagodi. I sve se čini kako možeš sa njima, ali uvijek bude teško. Nama motiva neće manjaki, naravno da može sa njima. Svi smo igrači i znamo da igramo rukomet. Neće biti lako, igramo još kod njih, ali očekujem tijesan rezultat i vjerujem da će nijnse odlučivati ili ko bolje uđe u meč”.
Cijeni igračica Budućnosti i trećeg rivala u grupi Krim.
“Nezgodna ekipa, ali moram da kažem da smo favoriti, bez lažne skromnosti. Imamo bolji tim, idemo na pobjedu. Znam da nikoga ne treba potcijeniti, ali ni previše respektovati. Smatram da od nas isključivo sve zavisi”.
Nema nekih specijalnih želja oko protivnika u četvrtfinalu LŠ.
“Nikad nijesam bila u fazonu da želim nekoga, ali je jasno da je četvrtfinale sve ili ništa. Probaćemo i daćemo sve od sebe da dođemo do druge pozicije. Da li je moguće, teoretski jeste. Najblje je, ipak, da idemo korak po korak i samo jako. Nadam se, zaista, najboljem”.
O nagomilanom umoru kaže:
“Na dan utakmice nema umora, ta priča ne pije vodu. Ne može se umor stavljati ispred bilo čega. Motiv je uvjijek jači i probije umor”.