Kako navode, spriječeni incident u vozu u Belgiji, kada je nekoliko putnika uspjelo da spriječi i razoruža 25-godišnjeg Marokanca, više nego ikada je doveo u opasnost opstanak načela slobode kretanja unutar takozvane šengenske zone.
Upravo u vrijeme kada je predsjednik Francuske Fransoa Oland odlikovao dvojicu Amerikanaca i jednog Britanca najvišim francuskim odlikovanjem za hrabrost kojom su spasili mnoge živote, u Briselu se rasplamsala rasprava o suspenziji Šengena ili o uvođenju jačih kontrola ili na granicama ili pri ulasku u vozove.
Čak i belgijski premijer Čarls Majkl, koji je do sada bio jedan od najžešćih protivnika bilo kakvog preispitivanja Šengena, sada priznaje da sloboda kretanja, koju koriste i teroristi, utiče na porast opasnosti od terorizma.
Marokanac iz voza, Ajuba al Kazani, prema pisanju belgijskih medija, je posljednju godinu proveo u Belgiji, a upravo je u Briselu i nabavio AK-47, odnosno “kalašnjikov” i u tom gradu se ukrcao na voz.
Iz Evropske komisije su poručili da su “sloboda kretanja i Šengen nepovratni te se o njima ne može pregovarati”.
Među mjerama je, kažu u Komisiji, i mogućnost privremene suspenzije Šengena i uvođenje graničnih kontrola putnika najduže 30 dana, ako se dokaže da jedna država za to ima razloga.
Osim toga, tu je i uvođenje kontrola identiteta putnika, ali pod uslovom da to ne bude isto kao granična kontrola.
Nakon što su zapadne države, uključujući i one iz Evropske unije, uspjele pojačati sigurnosne mjere u avionima i na aerodromima, sada je prevoz železnicom postao cilj teroristima i ranjiva mreža za sigurnost putnika.
Terorizam i imigraciju građani EU, prema anketama, sada identifikuju kao najveći problem, daleko veći od ekonomskih problema i nezaposlenosti.
Prijetnje terorista i prepirke država članica o zbrinjavanju izbeglica ozbiljno su doveli u pitanje opstanak režima slobodnog kretanja unutar EU.
Evropska komisija najesen će predložiti mjere za veću sigurnost u željezničkom saobraćaju, za šta članice donedavno nijesu bile previše zainteresovane.
Međutim, u Komisiji ističu da neće dopustiti bilo kakve ideje o suspenziji Šengena. Ipak, ako se među državama članicama poveća podrška toj ideji, Komisija neće moći spriječiti povratak kontrole na granicama unutar EU.
Šengenski ugovor je sporazum koji je 14. juna 1985. godine potpisalo pet evropskih država – Belgija, Francuska, Njemačka, Luksemburg i Holandija.
Prema tom ugovoru, državljani država potpisnica mogu se slobodno kretati u bilo kojoj drugoj državi potpisnici, ne pokazajući bilo kakav dokument na granici.