Njemačka je uložila milijarde eura u jačanje vojne opreme nakon godina zapuštanja. Sada pokušava da ubijedi više ljudi da se pridruže vojsci i služe zemlji.
Više od tri i po godine nakon što je ruska invazija na Ukrajinu pokrenula napore za revitalizaciju Bundesvera, izazov jačanja njemačke vojske postao je još veći, zajedno sa rastućim strahom od prijetnje iz Moskve.
Pored povećanja vojnih izdvajanja koje su ove godine dogovorili Njemačka i saveznici iz NATO-a, Alijansa ohrabruje članice da povećaju broj vojnog osoblja. Berlin želi da doda desetine hiljada novih pripadnika vojske.
Kancelar Fridrih Merc izjavio je da „zbog svoje veličine i ekonomske snage, Njemačka mora imati najjaču konvencionalnu vojsku u NATO-u na evropskom tlu.“ Nije detaljno definisao taj cilj, ali ton njegove izjave odražava promjenu u zemlji koja se postepeno oslobađala vojne suzdržanosti nakon ujedinjenja 1990. godine.
Ranije ovog mjeseca, najviši vojni zvaničnici posmatrali su kako trajekt pun oklopnih vozila isplovljava iz luke Rostok na Baltičkom moru, dok su dronovi presrijetani u vazduhu i na vodi, a borbeni avioni kružili iznad. To je bila vježba usmjerena na premještanje trupa i opreme u Litvaniju – saveznicu na istočnom krilu NATO-a, gdje moderna Njemačka po prvi put stacionira brigadu u inostranstvu na dugoročnoj osnovi.
– „Vjerodostojno odvraćanje zahtijeva operativnu spremnost,“ rekao je načelnik Generalštaba Bundesvera, general Karsten Brojer. – „A operativna spremnost zahtijeva opremu, ljudstvo, obuku i… vježbanje, vježbanje, vježbanje.“
Vojska se suočava s višestrukim izazovima
Mnogo toga treba uraditi i u pogledu opreme i u pogledu ljudstva, u zemlji gde se vojska često doživljavala sa nepovjerenjem zbog nasleđa nacističke prošlosti.
Njemačka je 2011. godine suspendovala obavezno služenje vojnog roka za muškarce, i od tada se mučila da privuče dovoljan broj dobrovoljaca na kratkoročnoj osnovi. U posljednjim godinama, broj aktivnog vojnog osoblja se kretao nešto iznad 180.000 – u poređenju sa 300.000, od kojih je više od trećine bilo regrutovano 2001. godine. Sada vlada želi da taj broj poveća na 260.000 u narednoj deceniji i tvrdi da će biti potrebno i oko 200.000 rezervista, što je više nego dvostruko u odnosu na trenutnu cifru.
Bolje plate su jedan od načina da se Bundesver učini privlačnijim, rekao je Tomas Viegold, stručnjak za odbrambenu politiku i autor vojnog bloga Augen geradeaus! Međutim, ključni problem ostaje rešavanje dugogodišnjih problema sa opremom, „jer vojska koja nema dovoljno tenkova, brodova, pa čak ni kasarni, nije baš privlačna za kandidate.“
Avioni F-35, transportni helikopteri Činuk, tenkovi Leopard 2, fregate i druga oprema su naručeni nakon što je 2022. godine formiran poseban fond od 100 milijardi evra za modernizaciju Bundesvera – ali biće potrebno vreme da ta oprema stigne. Ove godine, nova koalicija kancelara Merca omogućila je veće trošenje popuštanjem strogih pravila o zaduživanju – veliki korak za naciju tradicionalno nesklonu dugovima.
Nakon ukidanja vojne obaveze, Bundesver je zatvorio 48 kasarni. Izveštaj parlamentarnog povjerenika za vojsku ranije ove godine pokazao je da su preostali objekti i dalje u „katastrofalnom“ stanju nakon godina štednje. Program za izgradnju novih vojnih objekata sada ima za cilj izgradnju 76 novih zgrada do 2031.
Privlačenje više ljudi u vojnu službu
Vlada je prošlog mjeseca odobrila planove za novi sistem vojne službe, čiji je cilj rešavanje problema sa ljudstvom. Plan predviđa atraktivnije plate i uslove za one koji se prijave na kraći period, bolju obuku i veću fleksibilnost u trajanju službe.
Cilj je da se obezbijedi dovoljan broj regruta bez ponovnog uvođenja obaveznog vojnog roka, što je nepopularno kod koalicionog partnera centra-ljevice, ali plan ostavlja mogućnost da se to ponovo uvede ako ne bude dovoljno dobrovoljaca.
Kao prvi korak, od sledeće godine vlada planira da šalje upitnike mladim muškarcima i ženama koji pune 18 godina, o njihovoj spremnosti i sposobnosti da služe – a muškarci će biti u obavezi da odgovore. Počevši od sredine 2027. godine, mladi muškarci će morati da prolaze ljekarske preglede, iako neće morati da se prijave za vojsku.
„Mislim da je ono što se sada dešava prije svega priprema za moguću obaveznu službu u budućnosti, jer ne samo da je vojni rok ukinut prije 14 godina, već je cio administrativni aparat za vojni rok bio demontiran,“ rekao je Viegold. „Sada se to postepeno ponovo gradi.“
U okviru Merzove konzervativne koalicije široko je rasprostranjen skepticizam da se obavezna služba može izbjeći. Taj stav dijeli i predsjednik udruženja Bundeswehr Verband, što je u suštini sindikat vojnog osoblja.
– „Ne smijemo da zavaravamo građane da će ovaj rast zasigurno doći dobrovoljno – u to ozbiljno sumnjam,“ rekao je pukovnik Andre Vistner u intervjuu za njemačku javnu televiziju, predlažući da Njemačka „korak po korak“ krene ka obaveznoj službi.
Podizanje ugleda vojske
Viegold primećuje da vojska u savremenoj Njemačkoj ima drugačiji status nego u zemljama poput Velike Britanije, Francuske ili SAD-a, zbog istorije, i da stoga ne postoji „veliko oduševljenje“ za vojnu službu. Ali, ruska invazija na Ukrajinu promenila je percepciju Bundesvera kao važnog elementa njemačke države.
Vlasti rade na podizanju ugleda vojne službe. Oglasi koji pozivaju mlade da razmisle o pridruživanju vojsci pojavljuju se na kutijama za picu, ambalaži za kebab i drugim mestima. Bundesver šalje personalizovane razglednice šesnaestogodišnjacima i sedamnaestogodišnjacima u kojima ukazuje na karijerne mogućnosti. Na društvenim mrežama imaju i kanal „Karijera u Bundesveru“ na TikToku.
U junu je Nemačka po prvi put obilježila godišnji „Dan veterana“. Regruti se svečano zaklinju na značajnim mestima – nedavno, na primjer, ispred pokrajinskog parlamenta Sjeverne Rajne-Vestfalije, najmnogoljudnije njemačke savezne pokrajine.
Jedna od novoobučenih regrutkinja u Diseldorfu, 21-godišnja Lina, kojoj je bilo dozvoljeno da navede samo ime, izjavila je da se „svjetska situacija sve više zaoštrava i ako niko ne ide u ovu službu – ko će onda?“
Drugi regrut, 26-godišnji Vincent, rekao je da želi da doprinese odbrani Njemačke i evropskih saveznika: „Ne mogu da kažem da je to važno, a da ne učinim ništa lično za to.“