Američki konzervativni aktivista Čarli Kirk (32) ubijen je 10. septembra u krugu Univerziteta u Juti, dok je sa studentima razgovarao o masovnim pucnjavama i nošenju oružja. Ironično, njegove poslednje riječi ticale su se uprvo broja masovnih ubica u Americi u poslednjih 10 godina.
Usred debate o masovnim ubistvima i nasilju povezanom s oružjem, Čarli Kirk je postao žrtva onoga o čemu je govorio.
U trenutku napada na Univerzitetu Juta bio je ispred sesije „Dokaži da griješim“ koje su tradicionalno bile dio njegove „Američke povratničke turneje“. Tokom sesija „Dokaži da griješim“ publika mu je postavljala blic pitanja na koja je on davao brze odgovore.
“Da li znate koliko transseksualnih osoba su bile masovne ubice u poslednjih 10 godina?“, upitao je student Kirka, a on je odgovorio: „Previše“, što je naišlo na aplauz prisutnih.
Uslijedilo je pitanje: „Da li znate koliko je bilo masovnih ubica u Americi u poslednjih 10 godina?“.
Kirk je tražio pojašnjenje i upitao da li se računaju i gangsterska ubistva. Tek što je završio rečenicu metak ispaljen iz snajpera pogodio ga je u vrat, a on je pao sa stolice, dok je krv išla na sve strane.
Kirk je bio veliki zagovornik Drugog amandmana i prava na nošenje oružja. Toliko je branio ovo pravo da je 2023. godine, posle pucnjave u školi u Nešvilu, završio na naslovnim stranama medija pošto je izjavio da su smrti izazvane vatrenim oružjem nesrećne, ali korisne ukoliko znače da će doprinijeti zaštiti ustavnog prava na nošenje oružja.
„Korisna je cijena, nažalost, nekih smrtnih slučajeva od oružja svake godine, kako bismo mogli imati Drugi amandman koji štiti naša druga Bogom dana prava… To je pametan dogovor“, rekao je tokom nastupa u kampusu crkve u Solt Lejk Sitiju 5. aprila 2023. godine.
Smrt od vatrenog oružja uporedio je sa prihvatanjem rizika saobraćajnih nesreća, izjave koja je izazvala oštre reakcije zastupnika kontrole naoružanja i preživjelih žrtava masovnih pucnjava.
Kirkovi stavovi o društvenim pitanjima
Na jednom događaju iz 2023. godine Kirk je borca za ljudska prava Martina Lutera Kinga nazvao „groznim“ i „osobom koja nije dobra“, osuđujući Zakon o građanskim pravima iz 1965. godine kojim su zabranjene diskriminacija i segregacija na osnovu rase, religije, boje kože, vjerske pripadnosti, pola i nacionalne pripadnosti.
„Imam veoma, veoma radikalno mišljenje o ovome, ali mogu da ga branim i razmišljao sam o tome“, kazao je Kirk.
Dodao je da su SAD napravile veliku grešku kada su usvojile Zakon o građanskim pravima šezdesetih godina prošlog vijeka. Tvrdio je da je zakon uveo trajnu birokratiju namijenjenu promociji raznolikosti, jednakosti i inkluzije, vrijednosti protiv kojih se zalagao.
Kirk je u javnosti bio poznat i po širenju teorija zavjera. U martu 2020. godine, na vrhuncu pandemije koronavirusa, desničarski aktivista je objavljivao postove o „kineskom virusu“. Frazu je ubrzo usvojio i u javnosti ponavljao američki predsjednik Tramp, tokom svog prvog termina.
U intervjuu Takeru Karlsonu iz 2021. godine, Kirk je vakcinaciju protiv kovida, odnosno mjere za one koji nisu vakcinisani, uporedio sa aparthejdom.
U februaru 2024. godine je na Instagramu objavio post o „velikoj zamjeni“, opovrgnutoj teoriji zavjere o tome kako neprijavljeni migranti ulaze u SAD kako bi zamijenili bijele Amerikance.
Kirk je bio poznat i po provokativnim izjavama na rasnoj osnovi, kako bi se dodvorio glasačima iz Generacije Z.
“Izvinite, ali ako vidim crnog pilota, u fazonu sam – druže, nadam se da je kvalifikovan”, rekao je 2024. godine u podkastu u kojem je učestvovao sa još jednim desničarskim aktivistom – Džekom Posobeikom.
Kirk se čvrsto protivio proglašenju 19. juna, dana kada je ukinuto ropstvo u SAD, državnim praznikom. Smatrao je da je inicijativa za proglašenje ovog datuma za praznik motivisana „antiameričkim“ raspoloženjem koje promviše „neosegregacijski stav“, za koji je tvrdio da ima za cilj da zamijeni Dan nezavisnosti.
U svojim debatama je negirao postojanje Palestine, tvrdeći da se ta teritorija zove Judeja. Ne osporavajući bilo kome pravo da postoji ili bude to što jeste, on je tražio od sagovornika da mu objasne ko su Palestinci, koja je njihova etnička pripadnost i kako se postaje Palestinac.
Razvojni put Čarlija Kirka – od tinejdžera desničara do Trampovog saradnika
Kirk je imao samo 18 godina kada je u predgrađu Čikaga sa konzervativnim aktivistom Vilijamom Montgomerijem osnovao organizaciju „Tačka preokreta“. Cilj im je bio da ideje o niskim porezima i ograničenjima vlade prenesu na studente u kampusima.
Organizacija je svesrdno podržala Trampovu prvu nominaciju za predsjednika 2016. godine, a Kirk je bio lični pomoćnik Trampovog najstarijeg sina Donalda Trampa Juniora tokom kampanje. S druge strane, Tramp je svojim vezama doprinio usponu Kirkove organizacije.
Ubrzo je „Tačka preokreta“ bila redovno na kablovskim kanalima, gdje je učestvovao u takozvanim „ratovima kultura“ i hvalio predsjednika.
Donacije organizaciji su se udvostručile, zatim i utrostručile, da bi se na kraju popele na 79,2 miliona dolara u 2022. godini, pokazuju javno dostupne poreske prijave.
Organizacija navodi da je prisutna u 4.000 srednjoškolskih i univerzitetskih kampusa, poslujući kao brend konzervativnog životnog stila koji promovišu stotine onlajn influensera.
Znao kako diše omladina i MAGA baza
Oni koji su poznavali Kirka opisuju ga kao intenzivnog mislioca analitičkog uma. Navode da je razumio „kako diše“ pokret mladih konzervativaca i baza Trampovog MAGA (Make America Great Again) pokreta.
Imao je direktne kontakte sa Trampom, na kojeg je mogao da se osloni, a američki predsjednik je cijenio njegova mišljenja, čak i kada se nije s njima slagao, objavio je CNN.
Mediji pišu da je Kirk uživao u raspravama sa ljudima sa kojima se nije slagao, vjerujući da može da promijeni tuđe mišljenje kroz razgovor. Snimke žučnih rasprava rado su na društvenim mrežama dijelile obije strane.
