Američki Federalni istražni biro (FBI) objavio je prvi povjerljivi dokument iz istrage o napadu na Kule bliznakinje 2001. godine sa kojeg je skinuta oznaka tajnosti. U dokumentu objavljenom na godišnjicu napada navedeno je da su Saudijci koji su oteli avione imali logističku podršku u SAD-u, ali ne i da su visoki zvaničnici saudijske vlade imali udjela u planiranju ili organizovanju napada, piše nova rs.
U dokumentu na 16 strana, koji i dalje sadrži zatamnjene djelove, opisano je ispitivanje jednog zvaničnika koji je radio u saudijskom konzulatu u Los Anđelesu iz 2015. godine.
Iako njegov identitet još nije poznat i u dokumentu se pojavljuje pod pseudonimom PII, mediji navode da je u pitanju Mused Ahmet al Džahar koji je baš te 2015. podnio zahtjev za američko državljanstvo.
Ispitivani zvaničnik, odnosno PII priznao je da je dozvolio dvojici otmičara da koriste njegov stan i pomogao im da putuju po Los Anđelesu. FBI je utvrdio da je on „pomagač“ Al-Kaide i da je saudijski generalni konzul već htio da ga izbaci iz konzulata zbog ekstremističke muslimanske literature.
Takođe, otkriveno je da je PII bio blizak sa Navafom al-Hazmijem i Kalidom al-Mihdharom, otmičarima koji su preoteli let 77 kompanije „Amerikan Erlajns“. Njih dvojica već su bili članovi Al-Kaide i imali su veliko iskustvo u borbama, zbog čega ih je navodno Osama bin Laden lično izabrao da budu dio terorističkog napada 11. septembra.
🇺🇸🇸🇦8. 15 de enero del 2000. Dos ciudadanos saudíes, Khalid al-Mihdhar y Nawaf al-Hazmi aterrizaron en Los Ángeles. Tenían como objetivo matricularse en una escuela de vuelo.
Año y medio más tarde estrellarían el vuelo 77 de American Airlines contra el Pentágono. pic.twitter.com/qF58ukyQd8— Alberto Fierro (@albertofierroal) September 4, 2021
U dokumentu FBI-ja se navodi da je PII priznao da je al-Hazimiju i al-Mihdharu pokazao lokaciju mediteranskog restorana u Los Anđelesu koji su posjećivali i drugi osumnjičeni za pružanje logističke podrške teroristima. Navodi se i da je PII svoju sestru poslao iz stana na nekoliko nedjelja, jer su navodno kod njega boravila „njegova dva bitna prijatelja“.
Takođe, PII bio je i blizak saradnik još dvojice Saudijaca – Omara al-Bajoumija i Fahada al-Tumairija. Oni su, kako je utvrđeno, pomagali otmičarima.
U dokumentima FBI detaljno je opisano kako je al-Tumairi otmičarima dao novac, obezbijedio smještaj i logističku podršku.
Al-Bajoumi, za kojeg se navodi da je radio u jednoj saudijskoj avio-kompaniji u SAD-u, priznao je da se sprijateljio sa al-Hazimijem i al-Mihdharom, ali je porekao da je ikada sarađivao s njima u sklopu terorističke zavjere.
Prema al-Bajoumiju se saudijski konzulat odnosio s velikim poštovanjem i uživao je poštovanje veće nego što su imali mnogi na višim funkcijama u konzulatu iako je u to vrijeme bio zvanično student. Razlog za njegov visoki status među saudijskim zvaničnicima ostaje nejasan.
FBI je još 2003. vjerovao u mogućnost da je al-Bajoumi agent saudijske obavještajne službe.
On je uhapšen u Londonu nedjelju dana nakon napada 11. septembra, a njegovi telefonski pozivi i bankovni računi ispitani su prije nego što je pušten bez optužbe. Izvještaj, objavljen 2004. godine zaključuje da „nema vjerodostojnih dokaza da je al-Bajoumi ekstremista ili da je svjesno pomagao ekstremističke grupe“.

Međutim, čini se da novoobjavljeni dokument govori drugačije.
Inače, tokom ispitivanja u FBI-u, PII je rekao da je njegova dužnost u konzulatu bila da pruža pomoć saudijskim studentima koji studiraju u SAD -u, prevodi im knjige, izvršava administrativne zadatake i distribuira im literaturu o islamu.
Podsjećamo, već dvije decenije se spekuliše o umiješanosti Saudijske Arabije u planiranje napada sa obzirom na to da je najveći broj otmičara aviona koji su udarili u Kule Bliznakinje i zgradu Pentagona bio saudijskog porijekla. Tačnije, od 19 otmičara, čak 15 su bili državljani Saudijske Arabije.
Takođe, čovjek označen kao organizator i tadašnji vođa Al Kaide Osama Bin Laden je saudijskog porijekla.
Saudijska vlada je dugo negirala bilo kakvu umiješanost u napade, a njihova ambasada u Vašingtonu je podržala potpuno otkrivanje svih izveštaja, kako bi se završile „neosnovane optužbe protiv te zemlje jednom zauvjek“.
U napadu na Kule bliznakinje u Njujorku ubijeno je skoro 3.000 ljudi.
