Restriktivne mjere stvaraju haos na nekoliko državnih granica, a poseban pritisak vrše na Grčku dok pokušava da se izbori sa sve većim brojem ljudi kojima su potrebni smještaj i usluge.
Austrija je 17. februara najavila da će uvesti dnevno ograničenje od 3.200 lica za ulazak na njenu teritoriju i primati samo 80 novih zahtjeva za azil dnevno.
Slovenija se povela tim primjerom i najavila slično ograničenje prelaska njenih granica.
„Ove najnovije restriktivne mere ugrožavaju pravo EU i podrivaju napore usmjerene na uspostavljanje sveobuhvatnog i koordinisanog pristupa rješavanju izbjegličke krize u Evropi“, ističu iz UNHCR-a.
Uz to, dodaju oni, direktori policija Austrije, Slovenije, Hrvatske, Srbije iMakedonije su se 18. februara dogovorili da zajednički profilišu i registruju izbjeglice na grčko-makedonskoj granici, kao i da preduzmu niz dodatnih aktivnosti usmjerenih na upravljanje ovom situacijom.
„Dok koordinisane aktivnosti mogu pomoći u upravljanju mješovitim migratornim tokom, države su na različit način interpretirale ovaj dogovor, što je dovelo do porasta rizika u pogledu zaštite izbjeglica i tražilaca azila, naročito onih sa posebnim potrebama poput djece bez roditeljske pratnje. Među tim mjerama je i odsustvo uredne registracije u skladu sa evropskim i međunarodnim standardima, odabir ljudi po osnovu njihove nacionalne pripadnosti, te povećana vjerovatnoća odbijanja na granicama“, ocjenjuju oni.
Prema njihovom mišljenju, ovakvim praksama podrivaju se i prošlonedjeljni zaključci Evropskog savjeta, kojima se podsjeća da je za ulaz u Evropsku uniju bez odgovarajućih putnih isprava potrebno da ljudi zatraže azil čim uđu na teritoriju neke od zemalja EU.
„Domino efekat usljed ograničenja dnevnih ulazaka od strane Austrije i Slovenije, kao i njihov zajednički pristup sa Hrvatskom, Srbijom i Makedonijom, već su doveli do gomilanja izbjeglica, tražilaca azila i migranata u Grčkoj i Makedoniji, gdje je blizu 700 lica, uglavnom Avganistanaca, blokirano na granici sa Srbijom. Kako bi podržale zajednički pristup i odagnale strahove i eventualni haos, države treba da informišu izbjeglice i tražioce azila o svojim procedurama, uključujući kriterijime za prijem, pristup azilu i povratak, u skladu sa važećim zakonima“, objašnjavaju oni.
UNHCR i partneri još od početka krize prošlog ljeta pomažu izbjeglicama i državama putem hitnog odgovora širom Evrope, i pozivaju zemlje da bez odlaganja sprovedu mjere iz kriznih planova i obezbijede prihvatne uslove, uključujući smještaj, hranu i pristup procedurama azila.
Ova Agencija ostvaruje dobar napredak u obezbjeđivanju smještaja za 20.000 tražilaca azila u Grčkoj kako bi se stabilizovala situacija i smanjila neregularna kretanja. Ipak, potrebna je veća podrška i solidarnost sa Grčkom, kao i pomoć za bolje funkcionisanje programa preseljenja.
„Preko 91 odsto onih koji pristižu u Evropu su iz deset zemalja iz kojih inače dolazi najviše izbjeglica. Većina njih bježi od rata i progona, i potrebna im je međunarodna zaštita. Oni rizikuju svoje živote i živote svoje djece bježeći od surovosti i tragedije sukoba i progona u svojim domovinama – iz mjesta poput Alepa i Madaje koji su ponovo u vijestima. Ipak, kako prolaze nedjelje, čini se da neke evropske zemlje više nastoje da odvrate izbjeglice i migrante nego da odgovorno upravljaju prilivom i rade na zajedničkim rješenjima. Neke države radije prebacuju problem naprijed umjesto da istinski pokušaju da podijele odgovornost i pokažu solidarnost jedna sa drugom, kao i sa onima kojima je potrebna zaštita“, navodi se u saopštenju.
Sveobuhvatna, koordinisana strategija zasnovana na podjeli odgovornosti, solidarnosti i povjerenju među svim evropskim državama koje sarađuju jedini je način da se pristupi postojećoj krizi.
Kako ističu, UNHCR će nastaviti da pruža podršku državama da upravljaju situacijom na human način i u skladu sa međunarodnim standardima, uključujući podršku prijemu, sistemima azila i identifikaciju i podršku djeci bez roditeljske pratnje, samohranim majkama, starima i izbjeglicama sa invaliditetom.
UNHCR takođe poziva na uspostavljanje i širenje provjerenih alternativnih načina da izbjeglice dođu do sigurnosti u Evropi i u drugim djelovima svijeta kako bi da bi se obezbijedilo upravljanje i bezbjednost njihovog kretanja.
A neki od tih načina su povećanje kvota za preseljenje, humanitarni prijem, spajanje porodica i studentske i radne vize.