Sloboda medija na Kosovu doživjela je period pogoršanja od 2023. godine, a glavni faktori su politički pritisci vladajuće stranke Samoopredjeljenje, uključujući verbalne napade na novinare i pokušaje kontrole javnog medijskog servisa, zaključila je međunarodna misija za slobodu medija nakon dvodnevne posjete Prištini.
Kako izvještava Kossev, osim sa medijima iz redakcija na srpskom i albanskom jeziku, delegacija je, razgovarala i sa kosovskim premijerom Aljbinom Kurtijem i istakla potrebu hitne akcije vlade.
Premijerova savjetnica, sa druge strane, poručila je da ovi izvještaji predstavljaju netačnu generalizaciju, a portparol vlade pozvao je javnost da pogleda tekst Euraktiva o uticaju bogatih vlasnika medija na uredničku nezavisnost.
U kratkom izvještaju sa ove posjete, oni su takođe upozorili na to da su slučaju srpskih i drugih medija koji nisu većinska grupa, pritisci pojačani prijetnjama, kako kažu, stranih vlada. Takođe, pogođeni su i nedostatkom pristupa javnim informacijama na njihovim jezicima, zaključak je posjete, prenosi Danas.
Sloboda medija na Kosovu doživjela je period pogoršanja od 2023. godine, usljed niza negativnih događaja, što zahtijeva hitnu političku akciju vlade, zaključila je međunarodna misija za slobodu medija.
„Stabilan nivo slobode medija na Kosovu koje teži članstvu u Evropskoj uniji zamijenjen periodom pogoršanja tokom protekle tri godine“.
Pritisak vlasti i političara Samoopredjeljenja
Kosovo ima pluralistički medijski pejzaž, kao i nizak nivo fizičkog nasilja nad novinarima i široko usklađeno zakonodavstvo sa evropskim i međunarodnim standardima.
Medijski predstavnici na Kosovu su, navodi se, izrazili povjerenje u reakcije tužilaštva, a poboljšano postupanje sudova po pitanju bezbjednosne klime novinara pozdravila je i delegacija.
„Posebno je pozdravljena nedavno usvojena Strategija Kosova Savjeta za pravosuđe (KCJ) za unapređenje pristupa pravdi 2026–2028, koja daje prioritet slučajevima bezbjednosti novinara, kleveti i SLAPP-a usmjerenih protiv novinara, i čini se da je već imala efekta, s obzirom da su neki slučajevi brzo riješeni na sudovima. Strategija KCJ-a je pozdravljena od strane Koalicije protiv SLAPP-a u Evropi. Povećanje fizičkih napada na novinare u 2023. godini opalo je na prethodne nivoe, a nedavni slučajevi napada na medijske radnike rezultirali su osudama“.
Međutim, kako smatra delegacija, standardi slobode medija urušeni su od strane vladajuće partije Samoopredjeljenje:
„Određeni standardi slobode medija su narušeni od strane vladajuće stranke Samoopredeljenje“.
Glavni faktori ove procjene delegacije su višestruki. Najprije, tu je pokušaj donošenja zakona o medijima koji bi povećao političku kontrolu nad Nezavisnom komisijom za medije, zatim ekonomski i politički pritisak na Javni servis Kosova, te verbalni napadi i diskreditacija novinara od strane Samoopredjeljenja.
Upravo to je, narušilo pozitivan put Kosova u oblasti slobode i razvoja medija – zaključak je delegacije.
I ne samo to. Narušili su i status Kosova kao, kako su naveli, regionalnog lidera u slobodi medija u procesu evropskih integracija.
„Usvajanje zakona o medijima u parlamentu – koji je kasnije proglašen neustavnim – a koji bi povećao političku kontrolu nad Nezavisnom medijskom komisijom (IMC), nedovoljno finansiranje i politički pritisak na Radio Televiziju Kosova (RTK), kao i kontinuirani verbalni napadi i diskreditacija novinara od strane političara vladajuće stranke, glavni su faktori ove procjene delegacije. Ovi događaji narušili su pozitivan put Kosova u oblasti slobode medija i razvoja medija od sticanja nezavisnosti i narušili njegov status kao jasnog regionalnog lidera u slobodi medija u procesu pridruživanja EU“.
Pozivajući se na broj dokumentovanih slučajeva koje vodi Asocijacija novinara Kosova (AGK), a koji uključuju diskreditaciju, omalovažavanje i onlajn uznemiravanje novinara, posebno od strane političkih ličnosti, drastično je porastao posljednjih godina, dostigavši vrhunac 2025. godine.
Izvor napada su, istakla je delegacija Međunarodne misije za slobodu medija, političari Samoopredjeljenja, ali i to što njihove, kako delegacija ocjenjuje, toksične narative koriste i mediji, i to posebno upravo prema novinarima.
„Glavni izvor ovih napada su političari Samoopredjeljenja. Posebno zabrinjavajući trend identifikovan od strane različitih medijskih aktera jeste korišćenje toksičnih narativa od strane zvaničnika Samoopredjeljenje, koji pogrešno prikazuju novinare koji postavljaju legitimna pitanja kao srpske „plaćenike“ i „agente“ koje finansiraju strane sile“.
Sastanak sa Kurtijem
Delegacija se tokom ove posjete Prištini sastala i sa samim premijerom, Aljbinom Kurtijem, te je njega, kao i njegove ministre i zvaničnike, pozvala da budu primjer društvu.
„Osuđujući i uzdržavajući se od neprihvatljivih kleveta, posebno od jezika koji dijeli i cilja novinare“.
Međutim, zaključak je delegacije: „Premijer se nije obavezao da javno osudi takve napade“.
U izvještaju se, sa druge strane, navodi da je „Kurti verbalno garantovao da kleveta neće biti ponovo kriminalizovana“, ali se konstatuje da je to „u suprotnosti sa nedavnim pozivima visokih zvaničnika Pokreta Samoopredjeljenje“.
Sa druge strane, navodi se u izvještaju, i premijer i zvaničnici na Kosovu su tvrdili da je glavni izazov sa kojim se suočava sloboda medija na Kosovu – zarobljavanje medija od strane interesa poslovnih, korporativnih i oligarskih grupa.
Urednička nezavisnost
U izvještaju se tako poručuje da se, iako Kosovo ima raznovrstan i živahan privatni medijski sektor u emitovanju i onlajn tržištima, medijski pejzaž suočava sa izazovima, poput uticaja i političkih i poslovnih interesa i slabih granica između vlasništva medija i uredničke politike.
„Delegacija misije je naglasila da, iako je poboljšanje transparentnosti vlasništva i zaštita uredničke nezavisnosti u redakcijama od vitalnog značaja, to ne bi trebalo da odvlači pažnju od odgovornosti vlade u vezi sa padom slobode medija. Ukorenjeni sistemski problemi, uključujući nedostatak transparentnosti javnih vlasti, i dalje narušavaju istraživačko i nadzorno novinarstvo, slabije klima za nezavisno izveštavanje i smanjuju povjerenje javnosti u medije“, naveli su.
U tom smislu, poručili su da su zabrinuti zbog toga što RTK posluje u izazovnim ekonomskim uslovima bez rešenja za svoj imovinski status, dok nedostatak finansiranja onemogućava adekvatna ulaganja.
„Delegacija je izrazila zabrinutost zbog primjera smjene voditelja, ukidanja emisija i stalnih zabrinutosti zbog političkog pritiska“.
Misija je zatražila da vlada u zakonodavni plan uključi Zakon o Radio Televiziji Kosovo i Zakon o zaštiti novinarskih izvora, u skladu sa Evropskim zakonom o medijskoj slobodi i ciljevima Kosova da uđe u EU.
