CIK istražuje nastup Milorada Dodika u Istočnom Sarajevu, dok analitičari upozoravaju da lider SNSD-a ponovo koristi etničke tenzije kao oružje za mobilizaciju birača.
Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (CIK BiH) pokrenula je postupak protiv Dodika zbog govora mržnje tokom predizbornog skupa u Istočnom Sarajevu.
Odluka CIK-a očekuje se sljedeće sedmice. Prijave su brojne, a Tužilaštvo BiH ih je, kako prenosi Slobodna Evropa, proslijedilo Okružnom tužilaštvu u Istočnom Sarajevu.
Na skupu održanom 10. novembra, Dodik je, pored ostalog, poručio da „niko ne laže više od Turčina“ te da se „mora suprotstaviti velikom muslimanskom nacionalizmu“. Njegov govor, ispunjen uvredama i na račun Bošnjaka, izazvao je aplauz u sali, ali i niz reakcija koje upozoravaju da se radi o klasičnom primjeru govora mržnje.
Predizborna mobilizacija mržnjom
Dodikov istup dolazi u jeku kampanje za prijevremene izbore za predsjednika Republike Srpske (RS), koji su zakazani za 23. novembar, nakon što mu je ranije ove godine mandat oduzet zbog pravosnažne presude kojom mu je zabranjeno obavljanje javnih funkcija.
Analitičari ocjenjuju da je ovakva retorika nastavak strategije kojom Dodik već godinama mobiliše birače na strahu i podjelama.
Branko Todorović, direktor Helsinškog odbora za ljudska prava RS-a, smatra da je Dodikov govor mržnje dugogodišnja politička praksa.
„To se ponavlja već dvadesetak godina i postalo je sastavni dio njegove predizborne strategije“, kaže Todorović za DW.
„S jedne strane, to služi mobilizaciji birača, a s druge prikrivanju zastrašujućeg kriminala vlasti u RS-u, gdje se građani i javna preduzeća doslovno pljačkaju za stotine miliona, pa i milijarde maraka.“
Dodik najviše ponižava Srbe
On ocjenjuje da Dodik takvu retoriku posebno koristi u konfliktnim društvima poput RS-a, gdje su „međuetničke i međureligijske podjele i dalje duboke, gdje nije sprovedena ni tranziciona pravda ni lustracija, a mnogi akteri iz ratnog perioda i danas su na političkoj sceni“.
„Veliki broj građana doživio je ratne traume i gubitke, pa u BiH, kako bi narod rekao, ništa lakše nego zapaliti mržnju. Dodik to radi godinama – on narod u RS-u u pravom smislu riječi hrani mržnjom“, kaže Todorović.
Iako, dodaje, takvih primjera ima i na drugim stranama, Dodikov govor je „posebno uvredljiv i ponižavajući za same Srbe“. „On Srbima šalje poruku da je njihova politička svijest niska i da će njihove glasove dobiti time što će vrijeđati druge. To je duboko ponižavajuće i pokazuje kako vlast manipuliše građanima“, kaže Todorović.
Prostaklukom do glasova
Posebno poražavajućim smatra ćutanje institucija: „Pravosuđe, policija i tužilaštva godinama ne reaguju na govor mržnje. Politički lideri imaju potpunu kontrolu nad njima, a institucije ih se boje ne samo u slučajevima govora mržnje, već i korupcije i zloupotrebe vlasti.“
Na kraju upozorava i na „neprihvatljivo ćutanje“ institucija koje bi morale reagovati – organizacija za ljudska prava, uključujući Ured ombudsmana.
Govoreći o Dodikovoj motivaciji i načinu njegovih javnih obraćanja, novinar Goran Dakić kaže da su se sudarile dvije Dodikove osobine: „On ne može da suspregne taj prostakluk koji nosi u sebi i potrebu da na toj matrici pokušava da prikuplja glasove u ovoj predizbornoj kampanji, što je možda i najodvratnije u cijeloj ovoj priči.“
Zakonski okvir i institucionalna reakcija
Izborni zakon BiH jasno zabranjuje govor mržnje u kampanji. CIK može izreći novčane i političke sankcije, uključujući i uklanjanje kandidata s liste. U izmjenama koje je visoki predstavnik Christian Schmidt nametnuo 2022. godine, precizirano je da nisu dozvoljene izjave ili materijali koji mogu izazvati netrpeljivost po etničkoj ili vjerskoj osnovi.
CIK je pokrenuo istragu, a sudija i bivši član CIK-a BiH Vehid Šehić za BH radio 1 kaže da je riječ o postupku koji je u skladu s Izbornim zakonom. „U Zakonu jasno stoji da, ukoliko se iz govora određenog kandidata ili člana političke stranke vidi da njegov način izražavanja dovodi do širenja nacionalne ili vjerske netrpeljivosti, takva osoba može biti sankcionisana. Sankcije se mogu odnositi i na političku stranku kojoj pripada“, objašnjava Šehić.
Mnoge reakcije na Dodikove izjave dolaze iz Republike Srpske, što analitičari tumače kao znak umora dijela javnosti od stalne proizvodnje sukoba. Predsjednica Narodnog fronta Jelena Trivić ocijenila je da je riječ o nastavku rušilačke politike koja je, kako kaže, najviše štete nanijela upravo srpskom narodu te da će historija pamtiti Dodika kao „ime za srpsku sramotu“.
Poruke opozicije: nema loših naroda, već samo loših pojedinaca
Sličan stav iznosi i gradonačelnik Banjaluke, naglašavajući da „nema loših naroda, već samo loših pojedinaca“. „Predsjednik treba da bude personifikacija kulture i dostojanstva svog naroda, a ne simbol prostakluka i vrijeđanja. Vrijeme je da se okonča era uvreda i podjela“, poručuje Stanivuković.
Video na kojem je zabilježen sporni govor nestao je s Dodikovog instagram profila, što je predsjednik Liste za pravdu i red Nebojša Vukanović nazvao „kukavičkim činom“: „Kako je moguće da neko ko je osuđen na šest godina zabrane političkog djelovanja ide po RS-u i vrijeđa, pa onda kukavički obriše video da ga ne bi kaznio CIK?“
Slične poruke Dodik koristi godinama. U maju je potpredsjednik Federacije BiH Igor Stojanović (SDP BiH) protiv njega podnio krivičnu prijavu, nakon što je lider SNSD-a izjavio da bi „rješenje za BiH“ bilo da se Bošnjaci „vrate vjeri svojih predaka“. U julu 2024. SNSD je kažnjen sa 5.000 KM zbog sličnog slučaja govora mržnje na predizbornom skupu.
Kampanja vođena sukobima
Stranka demokratske akcije (SDA) saopćila je da je Dodikov nastup primjer destruktivne, šovinističke politike kojom se „pokušava stvoriti iskrivljena slika da se u BiH vodi sukob između muslimana i hrišćana“.
Iz Delegacije Evropske unije u BiH stigao je poziv domaćim akterima da se „uzdrže od zapaljive retorike, naročito u predizbornom periodu“, te da rade na jačanju povjerenja i razumijevanja.
Prema ocjenama kritičara i opozicije u RS-u, Dodik sve češće pribjegava ekstremnoj retorici jer se, nakon povlačenja spornih zakona Skupštine RS-a, suočava s padom podrške i gubitkom političke kontrole.
