Skupština Kosova će večeras održati vanrednu sjednicu na kojoj je na dnevnom redu usvajanje ustavnih amandmana kojima se predviđa da predsjednika Kosova direktno biraju građani, umjesto Skupština, kao do sada. Prethodno je Komisija za zakonodavstvo usvojila ustavne amandmane o tome koje je predložila predsjednica Vjosa Osmani kojoj ističe mandat. Za usvajanje amandmana na Ustav Kosova neophodno je da glasaju dvije trećine, odnosno 80 od 120 poslanika parlamenta.
Za amandmane treba da glasaju i najmanje dvije trećine, odnosno bar 15 poslanika iz zajednica.
U Odboru Skupštine Kosova za zakonodavstvo večeras je prihvatanju ustavnih amandmana koje je predložila Osmani prethodio sukob poslanika vladajuće stranke i opozicije.
Predsjednik tog odbora, opozicioni poslanik Perparim Gruda, govorio je o „žurbi“ sa glasanjem o tim amandmanima kao „klizanju ka autoritarizmu“.
Poslanici vladajućeg Pokreta Samoopredjeljenje rekli su da nije važno što su te promjene došle na dnevni red nakon skoro 15 godina otkako postoje kao predlog i što se predlažu posljednjeg dana roka za izbor novog predsjednika Kosova.
Predlog amandmana kojim se uvodi da predsjednika Kosova biraju građani odobrila je posebna ustavna komisija još 2011. godine, dok je 2012. Ustavni sud utvrdio da nisu u suprotnosti sa Ustavom Kosova.
Poznavalac ustavnih i skupštinskih procedura Eugen Cakoli iz Kosovskog demokratskog instituta rekao je da i postupak izbora predsjednika od strane građana i sadržaj ustavnih amandmana koje je predsjednica podnijela pokazuju da to ne rješava sadašnju potencijalnu krizu zbog neizbora predsjednika u Skupštini, kako je sada propisano.
On je objasnio da, iako je za ustavne promjene potrebno 80 glasova u Skupštini, taj prag je veoma visok i zahtijeva širok politički dogovor većine i zajednica, a u trenutnim parlamentarnim okolnostima takvu većinu je izuzetno teško postići.
Cakoli je rekao da čak i ako ovi amandmani budu usvojeni, sam njihov tekst predviđa da se predsjednički izbori raspisuju najkasnije šest mjeseci prije kraja redovnog mandata predsjednika.
„Ovo pravilo je namijenjeno uobičajenoj institucionalnoj situaciji, kada je izborni kalendar predvidiv, a predsjednički mandat se bliži kraju. U trenutnim okolnostima ova formula se ne može primijeniti, stoga čak i ako bi amandman stupio na snagu sada, praktično bi se primjenjivao od 2031. godine“, napisao je on na Fejsbuku.
Cakoli je naglasio da u sadašnjim okolnostima predlog za direktne predsjedničke izbore ne nudi rješenje za trenutnu institucionalnu situaciju.
Naglasio je da, kako bi se izbjegla neizvjesnost i institucionalni vakuum, svaka ustavna promjena zahtijeva vrijeme, širok politički konsenzus i jasnu pravnu tranziciju.
„Prelazak na novi model predsjedničkih izbora takođe zahtijeva usvajanje čitavog zakonskog i podzakonskog okvira koji reguliše izborni proces, izbornu administraciju, kandidaturu i mnoge druge aspekte. Izrada i usvajanje ovih akata u tako kratkom roku bilo bi praktično nemoguće. Štaviše, sam Ustavni sud je u svojoj nedavnoj odluci – kada su mnogi nacrti zakona poništeni – naglasio da ‘superubrzane’ procedure koje zaobilaze redovne zakonodavne standarde krše pravnu sigurnost“, zaključio je Cakoli.
Večeras u ponoć ističe ustavni rok za izbor novog predsjednika Kosova.
Za sazivanje sjednice parlamenta neophodna su najmanje dva predloga kandidata, što do sada nije obezbijeđeno.
Jedini kandidat za predsjednika je Gljauk Konjufca, prvi potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova i dijaspore.
