Ekonomisti upozoravaju: Pobjeda AfD-a ima svoju cijenu

AfD je ubjedljivo pobijedila na izborima u istočnonjemačkoj pokrajini Saksoniji-Anhaltu. Dok političari i politikolozi raspravljaju o razlozima tog uspjeha, ekonomisti upozoravaju na moguće posljedice po privredu.

Dogodilo se ono što su ankete najavljivale: Alternativa za Njemačku (AfD), stranka koju njemačke službe dijelom svrstavaju u krajnju desnicu, osvojila je prvo mjesto na izborima i sada bi mogla da formira pokrajinsku vladu.

Ipak, mnoge je iznenadilo nešto drugo. Hrišćansko-demokratska unija (CDU), koja je do sada predvodila pokrajinsku vladu, izgubila je više od polovine glasova osvojenih na prethodnim izborima. Ni ostale stranke nijesu prošle mnogo bolje.

Zato mnogi govore ne samo o velikoj izbornoj pobjedi AfD-a, već i o mogućoj prekretnici u poslijeratnoj istoriji Njemačke.

Bez žurbe sa zaključcima

“Pokrajinska vlada pod vođstvom AfD-a za mnoge bi predstavljala prekretnicu i dodatno bi podstakla raspravu o odnosu prema toj stranci“, ocjenjuje Ralf Zolven, ekonomista Komercbanke.

Istovremeno poziva i na oprez. Prema njegovom mišljenju, mnoge eventualne odluke AfD-a mogle bi da utiču na privredu tek srednjoročno ili dugoročno.

Osim toga, ključna pitanja poput poreza, tržišta rada i socijalnog sistema uglavnom su u nadležnosti savezne države, a ne pokrajina. Zbog toga, smatra Zolven, AfD mnoge svoje najave može samo da zastupa preko Bundesrata, gdje bi vjerovatno ostao politički izolovan.

Lokalni pragmatizam ili promjena kursa?

Dio privrede već je tokom kampanje izražavao zabrinutost zbog mogućeg dolaska AfD-a na vlast. Istovremeno, pokazalo se da i unutar same stranke postoje različiti stavovi.

DW je prije dva mjeseca izvijestio o Hanesu Lotu, gradonačelniku grada Ragun-Jesnic iz redova AfD-a, koji podržava izgradnju šest novih vjetroelektrana. Time je direktno protivrječio zvaničnoj energetskoj politici sopstvene stranke.

Da li je riječ o unutrašnjem pluralizmu ili samo o lokalnom pragmatizmu, pokazaće naredne godine. Za sada, međutim, među investitorima nema mnogo znakova smirenosti.

Posljedice antiimigrantske politike

Jedno od ključnih obećanja AfD-a bilo je ograničavanje broja stranaca. Ali koliko je to uopšte moguće sprovesti?

Direktor Hamburškog instituta za svjetsku privredu (HWWI) Mihael Berleman veoma je skeptičan. “Veliki dio obećanih mjera uopšte ne može da se sprovede na pokrajinskom nivou, jer su za njih nadležne savezne vlasti“, kaže on.

Pored toga, dio predloga bi vjerovatno bio osporen pred sudovima.

Berleman podsjeća da AfD u Saksoniji-Anhaltu praktično ne može da ograniči dolazak stranih stručnih radnika.

Glavni ekonomista ING-a Karsten Bžeski upozorava na drugi problem. Čak i ako konkretne mjere budu ograničene, političke poruke mogu imati snažan efekat.

„Kao i kod Trampa, takvi naslovi mogli bi da djeluju odvraćajuće na strane stručnjake“, smatra on.

Slično ocjenjuje i Vido Gajs-Tene iz Instituta njemačke privrede u Kelnu. Prema njegovom mišljenju, AfD će pokušati da sprovede što više svojih migracionih ciljeva u okvirima pokrajinskih nadležnosti.

Najveću cijenu mogla bi da plati sama pokrajina

Stručnjaci upozoravaju da bi najveći gubitnik mogla da bude upravo Saksonija-Anhalt.

„Pokrajina s vladom koja je neprijateljski raspoložena prema migraciji postaje manje privlačna za strane stručne radnike, bez obzira na to da li će se zakoni zaista promijeniti“, smatra Gajs-Tene.

Berleman posebno ukazuje na indirektne posljedice. Prema njegovom mišljenju, kvalifikovani radnici mogli bi da zaobilaze pokrajinu, naročito u sektorima koji već pate od nedostatka zaposlenih:

zdravstvo i njega

ugostiteljstvo i turizam

prehrambena industrija

poljoprivreda

građevinarstvo

logistika

To bi dodatno pogoršalo hronični manjak radne snage i oslabilo privredni razvoj regiona.

Otvorenost kao uslov za rast

Ralf Vintergerst, predsjednik udruženja njemačke digitalne industrije Bitkom, upozorava da Saksonija-Anhalt mora da ostane atraktivna za ljude i kompanije iz cijelog svijeta.

„Digitalna privreda živi od otvorenosti, raznolikosti i međunarodne saradnje“, kaže on.

Kompanije, dodaje, ulažu tamo gdje mogu da pronađu stručne radnike i gdje se ljudi iz zemlje i inostranstva osjećaju dobrodošlo.

Karsten Bžeski ipak podsjeća da ne treba dramatično precjenjivati neposredne posljedice.

„Mogući su negativni simbolični efekti na strane investitore, ali ne treba zaboraviti da Saksonija-Anhalt nije cijela njemačka privreda“, ocjenjuje on.

Pogledi uprti u Berlin

Predsjednik Njemačkog instituta za ekonomska istraživanja (DIW) Marsel Fracer smatra da će posljedice izbora zavisiti i od reakcije savezne vlade u Berlinu. Prema njegovoj procjeni, političke podjele i nestabilnost mogli bi da ubrzaju odlazak stanovništva i kompanija iz pokrajine.

Fracer izborni rezultat vidi prije svega kao glas nepovjerenja prema saveznoj vladi. Zato poziva Berlin na duboke reforme: manje birokratije, efikasniji socijalni sistem, poreske promjene i podsticanje investicija.

Slično poručuje i direktorka Saveza njemačke industrije (BDI) Tanja Giner: “Odgovor na ovaj izborni rezultat ne smije da bude politički zastoj na saveznom nivou”, upozorava ona.

Prema njenom mišljenju, vlada mora dosljedno da nastavi reforme usmjerene ka većim investicijama, inovacijama i privrednom rastu. Jer, kako kaže, “recepti radikalnih stranaka za to nijesu prikladni”.