Snažnim pritiskom na kritičare u sopstvenim redovima vlada je progurala novi paket penzione reforme kroz Bundestag. Ljevica se uzdržala i time pomogla vladajućoj koaliciji.
Vladajući demohrišćani (CDU/CSU) i socijaldemokrate (SPD) uz mnogo napora uspjeli da su ovog petka 5. novembra 2025. u Bundestagu spriječe ozbiljnu krizu vlade: njemački parlament usvojio je, naime, zakon o penzijama koji je predložila ministarka rada Berbel Bas (SPD) sa 319 glasova za, 225 protiv i 53 uzdržanih.
To je dakle i bilo moguće zbog toga što se opoziciona stranka Levica uzdržala od glasanja. Tako su se brojali samo glasovi za i protiv – i paket je dobio većinu. Olakšanje u vladi bilo je vidljivo, jer su posmatrači prije toga smatrali da je moguć čak i pad vlade koja je na dužnosti tek od maja.
Glasanje o penzionoj reformi danima je bilo ključno pitanje u političkom Berlinu: može li kancelar Fridrih Merc (CDU) da ubijedi svoje mlade poslanike iz redova CDU i CSU da podrže penzioni paket? Otprilike 18 njih stavilo je do znanja da neće podržati kompromis sa socijaldemokratama. Vlada u parlamentu ima većinu od 12 glasova, pa je bila upućena i na te mlade poslanike demohrišćana – barem dok Ljevica nije najavila uzdržanost.
Mercova ponuda – penzijska komisija
Početkom nedelje je „Mlada Unija“, grupacija mladih poslanika CDU i CSU, ponovo je izjavila da ne može da podrži paket. Ali članovima grupacije ostavljeno je na volju da ipak glasaju za, kako bi sprečili tešku krizu vlade ili čak njen raspad.
Merc je protivnicima paketa ranije ponudio učešće u komisiji koja bi do sredine sledeće godine trebalo da izradi predloge za temeljnu reformu sistema penzijskog osiguranja. Trebalo bi da se razgovara o produženju radnog veka i jačanju privatne štednje. Tako je postalo ključno pitanje da li će mladim kritičarima biti dovoljno Mercovo obećanje da će se ta komisija iduće godine zaista baviti temeljnom reformom.
Vjeruju li mladi poslanici svom kancelaru?
Povjerenje je, kako se čini, kod mnogih nestalo. Jedan od razloga bio je i to što su socijaldemokrate više puta izjavljivale da za njih ne dolazi u obzir mijenjanje penzione reforme. Šef poslaničke grupe CDU/CSU u Bundestagu, Jens Špan, vršio je pritisak na buntovnike da ne ostave vladu na cedilu i da glasaju za. U privatnim razgovorima navodno je i prijetio posljedicama po političku karijeru pojedinaca – tako su barem mediji izvještavali.
Špan je to demantovao. „Tako konkretan nisam“, rekao je javnom servisu ARD u nedjelju: „Samo vodim prijateljske, jasne razgovore. Ne prijetim.“ O mogućim posljedicama odbijanja penzione reforme u Bundestagu, kaže, već je razgovarao s mladim kolegama.
Posle sjednice poslaničke grupe u utorak dodao je da bi neuspjeh kod građana Njemačke naišao na nerazumijevanje: „Devedeset odsto birača CDU/CSU bi se onda zapitalo: Šta vi to radite?“ Ipak, mnogi mladi poslanici ostali su pri svom „ne“.
Penzije: vruća tema već godinama
Budućnost državne penzije u Njemačkoj veliki je izazov – već dugo je poznato da ljudi žive sve duže i time duže primaju penziju. Još prije nekoliko godina politika je reagovala i postepeno podigla starosnu granicu za odlazak u penziju sa 65 na 67 godina, kako bi se povećao broj godina u kojima se uplaćuju doprinosi. Ali to nije riješilo tešku situaciju penzijskog fonda.
Primjer: ukupan budžet za slejdeću godinu iznosi oko 524 milijarde evra, od čega je čak 128 milijardi predviđeno kao dotacija za penzijski sistem. Taj iznos pokriva deficit penzija. Bez tog transfera, što je skoro četvrtina čitavog budžeta, sistem bi se urušio.
Stabilne penzije: ključno za socijaldemokrate
Sistem se u osnovi zasniva na tome da zaposleni u Njemačkoj uplaćuju oko devet odsto svoje mesečne plate u penzioni fond, a poslodavci isto toliko. Da bi se penzija stabilizovala, taj iznos može i da se poveća. Ali takav dodatni teret za mlade koji uplaćuju u fond treba po svaku cijenu izbeći.
Penzija je za socijaldemokrate centralna tema. U koalicionim pregovorima o formiranju vlade s demohrišćanima izborili su se da se do 2031. stabilizuje visina prosječne penzije, uz 45 godina staža na osnovu projsečnog dohotka – na 48 odsto prosječne plate. Time se zadržava dosadašnji nivo penzije.
Potpredsednik SPD-a i ministar finansija Lars Klingbajl u četvrtak je rekao da je zahvalan zbog odgovornog ponašanja Ljevice, koja je već tada najavila da će se uzdržati od glasanja. Ali je ipak dodao: „Moj cilj je ipak da imamo sopstvenu većinu.“
Ova koalicija će u naredne tri i po godine imati mnogo odluka koje mora da donese. „Ne možemo uvijek računati da će nam Ljevica ili Zeleni priskočiti u pomoć“, upozorio je Klingbajl.
Hladan doček za kancelara kod „Mlade unije“
Demohrišćani se pak boje da će penzija i nakon 2031. biti problem koji košta milijarde. To je posebno uzburkalo duhove u organizaciji u „Mladoj Uniji“. Pre nešto više od dvije nedjelje Merc je na njihovom kongresu u Baden-Virtembergu dočekan ledeno.
Mladi demohrišćani prethodno su jednoglasno odlučili da u ovom obliku neće podržati penzioni paket, što je razbjesnelo Merca. Povišenim glasom uzviknuo je u sali: „Učestvujte u ovoj raspravi konstruktivno i aktivno – ne možete samo da govorite da to tako ne ide.“ Sala je reagovala ćutanjem.
Spor oko penzija pokazuje nezadovoljstvo unutar CDU i CSU
Tako je u sporu oko penzija postalo očigledno i to koliko su neki pristalice i članovi CDU i CSU nezadovoljne novom vladom – već su i milijarde novih dugova za naoružavanje Bundesvera i za popravke dotrajale infrastrukture mnogi smatrali kršenjem Mercovog predizbornog obećanja da će zaustaviti zaduživanje. A osim toga, posustala privreda ne pokazuje znake oporavka.
Izglasavanje penzionih reformi trebalo bi sada da smiri duhove. Barem privremeno.
