Rat u Ukrajini – 1671. dan. Protivvazdušna odbrana oborila je iznad Rusije 1.951 bespilotnu letjelicu i osam krstarećih raketa “flamingo” za 24 sata, potvrdilo je Ministarstvo odbrane. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski poručuje da bi njegov susret s američkim liderom Donaldom Trampom u Njujorku, na marginama Generalne skupštine UN, mogao mnogo toga da promijeni. Najvažnija dešavanja pratite na CdM-u.
Kremlj: Nema napretka u rješavanju ukrajinskog pitanja, otvoreni smo za pregovore
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je da u rješavanju ukrajinskog pitanja i dalje nema napretka, ali da je Rusija otvorena za nastavak trilateralnih pregovora o Ukrajini.
“Ne, još uvijek nema napretka”, rekao je Peskov, odgovarajući na pitanje o napretku u rješavanju ukrajinskog pitanja.
Dodao je i da se Moskva nada da će biti moguće nastaviti trilateralne pregovore.
“Nadamo se da ćemo ipak moći da nastavimo trilateralne pregovore”, rekao je Peskov, navodeći da je Rusija otvorena za njihovo obnavljanje.
Takođe je rekao da Rusija nastavlja “specijalnu vojnu operaciju” kako bi ostvarila svoje ciljeve i da ruska vojska radi na njihovom ostvarivanju.
Peskov je ocijenio da su masovni napadi ukrajinskih snaga tokom izbornih dana u Rusiji predstavljali pokušaj da se poremeti glasanje, ali da u tome nijesu imali efekta.
“To je i sabotaža i pokušaj da se poremete ovi izbori. Nije imalo nikakvog efekta”, rekao je ruski portparol.
Govoreći o planovima ruskog predsjednika Vladimira Putina, Peskov je rekao da će Kremlj naknadno objaviti format sastanka sa liderima parlamentarnih frakcija.
Peskov je takođe rekao da Kremlj sarađuje sa svim novinarima i da Rusija ne ograničava njihov pristup medijima, dodajući da je način na koji Sjedinjene Američke Države sarađuju sa američkim medijima njihova unutrašnja stvar.
“Što se tiče toga kako Amerikanci rade sa svojim medijima, to je njihova stvar. U to se ne miješamo i ne volimo kada se drugi ljudi mešaju u naše poslove”, rekao je Peskov.
Ocijenio da se informativna saradnja Rusije i Kine veoma pozitivno razvija na različitim nivoima, uključujući saradnju medijskih kuća, administracija i ministarstava spoljnih poslova.
Ruski dron pogodio infrastrukturni objekat u Poltavskoj oblasti
Ruski dron pogodio je objekat kritične infrastrukture u Poltavskoj oblasti u centralnoj Ukrajini, saopštio je oblasni načelnik Vitalij Djakivnič.
U napadu je izbio požar, ali za sada nema informacija o povrijeđenima, naveo je Djakivnič.
Evropski obavještajci: Moguća odlučnija ruska akcija protiv NATO-a
Evropski obavještajni zvaničnici upozorili su na mogućnost da Rusija u narednim mjesecima preduzme odlučniju akciju protiv NATO-a, uključujući napade dronovima ili raketama, ograničeni upad na teritoriju Alijanse ili druge oblike pritiska, objavio je Gardijan.
Šef češke bezbjednosne službe BIS Mihail Kudelka rekao je da bi ruski planovi, pored povećane aktivnosti dronova, mogli da obuhvate ograničeni upad na teritoriju neke članice NATO-a koja se graniči sa Rusijom, provokacije pod lažnom zastavom i masovnu kampanju uticaja.
“Moguće je. To bi moglo da uključuje ograničeni upad, provokacije pod lažnom zastavom i masovnu kampanju uticaja”, rekao je Kudelka i dodao da bi takav scenario mogao da se dogodi za “nekoliko mjeseci, a ne godina”.
Njegove ocjene uslijedile su nakon što je poljski premijer Donald Tusk rekao da obavještajne procjene ukazuju na mogućnost ruskog napada dronovima ili raketama na teritoriju NATO-a u narednim mjesecima, u pokušaju da se pokaže da je član 5 Alijanse “više teorijski nego praktičan”.
Francuski predsjednik Emanuel Makron ocijenio je Tuskova upozorenja kao “razumna i dobro dokumentovana”.
Generalni direktor letonske Državne bezbjednosne službe (VDD) Normunds Mežejvijets rekao je da njegova služba “ne vidi naznake neposrednog napada” i istakao da postoje znaci da Moskva priprema odlučniju akciju u Evropi, ali da nije jasno da li je reč o konkretnim planovima ili dijelu šire strategije destabilizacije i širenja straha.
“Još uvijek je otvoreno pitanje da li imaju direktne i konkretne planove ili je to samo u kontekstu njihovih ukupnih pokušaja širenja straha i neizvesnosti u zapadnom društvu”, rekao je Mežejvijets.
Generalni sekretar estonskog Ministarstva spoljnih poslova Jonatan Vsevjov osudio je „paniku na društvenim mrežama“ zbog mogućeg napada i poručio da bi vlasti jasno upozorile građane ukoliko bi postojala stvarna opasnost.
Kudelka je rekao da je trenutna ruska taktika “eskalacija radi deeskalacije”, ocjenjujući da Kremlj pokušava da pritiskom na slabe tačke zapadnih društava smanji njihovu podršku Ukrajini.
“Vjeruju da će, ako dovoljno eskaliraju, evropske zemlje odlučiti da ne podrže Ukrajinu”, rekao je Kudelka.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov odbacio je navode o ruskom napadu na NATO, rekavši da “to nema nikakve veze sa stvarnošću niti sa namjerama Ruske Federacije”.
Sva trojica obavještajnih zvaničnika ocijenila su da bi ruska kampanja sabotaže u Evropi mogla da se intenzivira u narednim mjesecima.
Mežejvijets je rekao da Rusija prelazi sa nasumičnih sabotaža i paljevina usmjerenih na širenje panike na konkretne ciljeve povezane sa zapadnom podrškom Ukrajini.
Šef švedske vojnoobavještajne i bezbjednosne službe Tomas Nilson naveo je da su ciljevi ruskih sabotažnih aktivnosti smanjenje podrške Ukrajini, stvaranje podela u NATO-u i izazivanje straha među evropskim stanovništvom.
Nedavni incident sa naoružanim dronom na aerodromu u Lajpcigu, koji su njemačke vlasti pripisale ruskoj obavještajnoj službi, opisao je kao „prekretnicu“.
Nilson je rekao da nije vidio naznake da Moskva ozbiljno razmatra stvarne pregovore o Ukrajini, ocenjujući da Rusija i dalje smatra da može da ostvari svoje strateške ciljeve.
Prema njegovim riječima, Moskva bi željela da NATO vodi „beskrajne diskusije“ o konsultacijama prema članu 4, ali da ne preduzme konkretne akcije.
Kudelka je dodao da kampanja sabotaže dodatno opterećuje evropske obaveštajne službe, jer svaki požar ili kvar moraju da istražuju kao mogući teroristički napad, čak i kada su izazvani drugim faktorima.
Rusija: Pogodili smo teretne brodove, luku Izmail i logistički centar
Ruske snage pogodile su više ciljeva u Ukrajini, uključujući dva teretna broda koja su, prema navodima Moskve, korišćena u vojne svrhe, saopštilo je rusko Ministarstvo odbrane.
Kako se navodi, pogođena je i gasna distributivna stanica, infrastruktura luke Izmail, kao i logistički centar BDU u Kijevskoj oblasti.
Gađana Kijevska oblast, četvoro stradalo
Najmanje četiri osobe su strala tokom noći u rusko napadu na Kijevsku oblast, saopštili su ukrajinski zvaničnici.
Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko rekao je da je jedna osoba povrijeđena, kao i da su ostaci dronova pali u više djelova grada.
I u Sumiju je u ruskom napadu u blizini stambene zgrade poginula jedna, a povrijeđena druga osoba.
Sumi, koji se nalazi blizu granice, česta je meta ruskih napada.
Moskva navodi da želi da uspostavi tampon-zonu u tom području.
Rusija nije komentarisala ove napade.
Ruski vazdušni udari na Sumi, ima žrtava
Ruske snage su kasno sinoć izvele napad dronovima u blizini stambene zgrade u Sumiju, pri čemu je poginula žena, a njen suprug je povrijeđen, saopštila je na Telegramu Sumska oblasna vojna uprava, prenosi Ukrinform.
“Dva neprijateljska drona pogodila su područje u blizini stambene zgrade u Sumiju. Nažalost, u napadu je poginula žena. Njen 41-godišnji suprug zadobio je višestruke rane od gelera i prebačen je u bolnicu”, navodi se u saopštenju.
U napadu su oštećeni zgrada i pet automobila.
Kako je ranije izvijestio Ukrinform, ruske snage izvele su vazdušne napade na Sumi i okolinu, pri čemu su oštećene stambene zgrade. Dvije osobe su poginule, a sedam je povrijeđeno.
Rusija prijeti da će pojačati napade na Kijev
Rusija će intenzivirati svoje napade na Kijev kao odgovor na ukrajinske udare dronovima tokom parlamentarnih izbora, upozorilo je Ministarstvo odbrane i poručilo da je “pokušaj masovnog napada na Moskvu propao”.
Gubernator Moskovske oblasti Andrej Vorobljov potvrdio je da su dvije osobe poginule, a 20 ranjeno u jednom od najvećih ukrajinskih napada dronovima.
Predsjednik Volodimir Zelenski saopštio je da su ukrajinske snage pogodile kod Moskve jednu od ključnih rafinerija. Rekao je i da vojska u napadu koristila brojne sisteme dugog dometa, uključujući “flamingo”, “paljanicu” i “pelikan”. Pozvao je Moskvu da “okonča svoj surovi rat i izabere mir”.
I ruske snage su napale više ukrajinskih oblasti. Najžešći udari su bili na Kijev, gdje su poginule četiri osobe, među kojima je i troje djece. Djelovi ukrajinske prijestonice su bez struje, uništeni su data centar, sistemi za upravljanje raketama, industrijska skladišta i privatni objekti.
U Hersonskoj regiji pogođen je manastir, u Harkovu benzinska pumpa, a u Kramatorsku više stambenih zgrada.
I pored žestokih sukoba, Zelenski ističe da diplomatska dinamika postoji. Razgovarao je telefonom s američkim predsjednikom Donaldom Trampom i dogovorio da se sastanu u Njujorku na marginama Generalne skupštine UN. Kaže da bi taj susret mogao mnogo toga da promijeni.
“Sarađujemo s američkim timom i spremni smo da preduzmemo zaista ozbiljne korake. Zahvalio sam predsjedniku Amerike što je potpisao zakon Lindzija Grejama. Svi se slažemo: mora biti mir”, istakao je Zelenski.
