Sankcije koje je Zapad uveo protiv Ruske Federacije nisu dovoljne, naveo je predstavnik ukrajinske neprofitne organizacije Razom We Stand, Ilja Zaslavski, autor izvještaja „Kleptokratija sankcija: kako su Putinovi „kremljingarsi“ preživjeli rat i čak napredovali“ koji je objavio Atlantski savjet.
„Prema Evropskom centru za istraživanje energije i čistog vazduha (CREA), od 24. februara 2022. prihodi Rusije od snabdijevanja ugljeno-vodonicima iznosili su oko 820 milijardi eura, od čega su prihodi iz Evrope iznosili 212 milijardi eura. To je neprihvatljivo“, smatra ekspert, prenosi Glas Amerike.
On je pozvao na uvođenje sankcija Romanu Abramoviču, Leonidu Miheljsonu, Dmitriju Ribolovljevu i drugim ruskim milijarderima koji su do sada uspijevali da izbjegnu američku liste sankcija.
Zaslavski takve biznismene naziva „kremljingarsima“ jer, po njegovom mišljenju, termin „oligarh“ podrazumijeva političku i ekonomsku nezavisnost od Kremlja.
„Oni su prodrli na svaki kontinent sa ogromnim resursima na raspolaganju – novcem, advokatima, propagandom i lobistima. Uprkos sankcijama, ograničenja mogu samo djelimično da obuzdaju negativan uticaj vladara Kremlja, posebno u jurisdikcijama van Zapada, odnosno u zemljama takozvanog Globalnog Juga. A u zapadnim zemljama oligarsi iz Kremlja, koji nisu pod sankcijama, i dalje imaju značajan uticaj. Ovo je nešto o čemu Sovjetski Savez nije mogao ni da sanja“, rekao je Zaslavski.
Zašto sankcije ruskim milijarderima nisu zaustavile rat u Ukrajini?
Kako je Zaslavski primijetio, „vladari Kremlja podržavaju rat u različitim oblicima i ne pokazuju da se protive vojnoj akciji“.
„Oni su prihvatili situaciju, normalizovali rat, prilagodili se ratnoj ekonomiji, a mnogi od njih su svoj novac prebacili u Dubai“, naglasio je autor izvještaja.
On je dodao da postoje različite procjene ekonomske situacije u Rusiji i koliko brzo će iscrpiti resurse za vođenje rata, ali, prema njegovom mišljenju, to je malo uticalo na bogatstvo oligarha.
„Njihova glavna valuta nisu sredstva i novac, već lojalnost Kremlju i Putinu, Putin će uvijek naći načina da podrži svoje agente na račun drugih“, kaže Zaslavski.
„Potcijenili smo uticaj oligarha na Putina“, rekla je za Glas Amerike stručnjakinja za borbu protiv finansijskih krivičnih djekla Kimberli Donovan, koja je do 2023. bila u Agenciji za borbu protiv finansijskih malverzacija pri Sekretarijatu za finasnije SAD (Financial Crimes Enforcement Network).
„Ušli smo u trag njihovoj imovini i nešto od toga zaplijenili. Ali, nažalost, nismo vidjeli da ovo ima strateški efekat na Putinove odluke o ratu u Ukrajini. On nastavlja da pronalazi izvore prihoda i finansiranja za nastavak rata“, rekla je ona.
Ona dodaje da su nakon što je počela ruska invazija na Ukrajinu, američke vlasti stvorile radnu grupu o ruskim elitama, saradnicima i oligarsima (Russian Elites, Proxies, and Oligarchs Task Force), koja je uključivala ministarstva finansija i pravde zemalja G7.
„Svrha radne grupe je bila razmjena informacija, korišćenje finansijskih obavještajnih resursa i obavještajnih podataka, kao i sprovođenje zajedničkih istraga o pitanjima sankcija i preduzimanje radnji za njihou primjenu“, dodala je Donovan.
Ona je napomenula da je Sekretarijat za finansije formiralo posebnu radnu grupu za ruske finansije u vezi sa kriminalnim aktivnostima i sankcijama.
„Sve je to dovelo do stavljanja više od 18 hiljada fizičkih i pravnih lica povezanih sa Rusijom na listu sankcija“, rekla je ekspertkinja Atlantskog savjeta.
„Identifikovali smo značajne količine pranja ruskog novca u globalnom finansijskom sistemu za koje, iskreno, ranije nismo bili svjesni. A ovo je prilično ozbiljno. I ovaj problem treba da riješimo odvojeno, čak i van konteksta Ukrajine“, rekla je Donovan.
Danijel Frid, bivši koordinator politike sankcija u američkom Stejt departmentu u administraciji Baraka Obame, u odgovoru na pitanje Ruskog servisa Glasa Amerike, priznao je da su se SAD nadale da će sankcionisani biznismeni moći da izvrše pritisak na ruskog predsednika i naterati ga da zaustavi rat u Ukrajini, ali da to „nije uspelo“.
„Putin je bio odlučan da vodi rat i da ga eskalira. Nije ga briga za oligarhe. Oni nemaju nikakav uticaj“, rekao je Frid.
Prema njegovim riječima, sankcije koje je administracija Džoa Bajdena uvela poslije 2022. godine, stvarno su pogodile rusku ekonomiju.
„Ovo su ozbiljne sankcije, iako nisu spasile Ukrajinu. Ali nisam mislio da su u stanju da same po sebi spasu Ukrajinu. Sankcije ocjenjujem uspješnim i nastaviću tako da mislim“, naglasio je Frid.
On je dodao da će mnogo zavisiti od toga kakve će se politike sankcija pridržavati nova administracija koju predvodi Donald Tramp. Ako se donese odluka o ublažavanju sankcija Rusiji u zamjenu za rješavanje sukoba u Ukrajini, Sjedinjene Države treba da se uvjere da Rusija zaista ispunjava obaveze o prekidu vatre prije nego što ukinu ograničenja, rekao je Frid.
Kako povećati pritisak na oligarhe?
Autor izvještaja Ilja Zaslavski smatra da je neophodno pooštriti sankcije Ruskoj Federaciji kako Moskva ne bi mogla da nastavi da koristi „kleptokratiju kao oružje“.
Pored dodavanja na listu lidera Kremlja pod sankcijama, on smatra da je neophodno proširiti ograničenja na ruski izvoz nafte i metala u SAD, Evropu i zemlje G7.
On takođe poziva na pooštravanje mjera protiv ruske flote u senci – tankera koji prevoze naftu iz Rusije uz zaobilaženje naftnog embarga uvedenog nakon ruske invazije.
„Ovo nisu samo stari tankeri koji predstavljaju opasnost po životnu sredinu. Radi se o korupciji. Oni plaćaju mito državama koje daju brodove. Oni koriste ofšor račune i razne finansijske šeme za plaćanje usluga flote u sjenci, angažuju različite provajdere i plaćaju luke. To omogućava Rusiji da poveća korupciju širom svijeta“, naglasio je Zaslavski.
Anders Aslund, viši saradnik štokholmskog Free World Forum, naglasio je da mora biti više transparentnosti kada je u pitanju ruska imovine u inostranstvu.
„Ruski kapital ne ostaje u Dubaiju. Taj novac se uglavnom nalazi u dvije zemlje: Americi i Velikoj Britaniji, jer imaju duboka finansijska tržišta“, kaže ekspert.
„Transparentnost ruske imovine u ovim zemljama riješila bi polovinu problema“, naglašava on.
„Pretpostavljamo da oligarsi uglavnom drže svoj novac u Sjedinjenim Državama, ali to ne znamo sa sigurnošću, jer se taj novac krije ispod 20-30 fiktivnih kompanija u brojnim ofšor kompanijama. Koordinacija između zemalja je važna: ako jedna zapadna zemlja nekoga stavi na listu sankcija, onda sve druge zemlje moraju da priznaju ove sankcije“, navodi Aslund.
