Rat u Ukrajini – 1659. dan. Četiri osobe, među kojima je i jedno dijete, poginule su u ukrajinskom napadu bespilotnim letjelicama na Novorosijsk. Pogođeni su naftni terminal, ratni brodovi i raketni nosači “kalibr”, potvrdio je Zelenski. Ruski dronovi gađali su soliter u Kijevu i granični punkt s Moldavijom, ima žrtava. Najvažnija dešavanja pratite na CdM-u.
Šta se dešavalo juče pročitajte OVDJE.
Tramp: Imao sam sjajan razgovor sa Putinom, on želi da sklopi mir
Donald Tramp izjavio je da je imao „sjajan razgovor“ s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, koji želi da postigne dogovor o okončanju rata u Ukrajini.
„Imali smo divan razgovor. Putin želi da sklopi dogovor, a ako i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski to želi, to bi bilo veoma dobro“, rekao je Tramp novinarima u bazi Endrjuz, uoči odlaska u Dalas na Nacionalnu konvenciju Republikanske stranke.
On je dodao da sklapanje mirovnog sporazuma sprečavaju dvojica ljudi koji se mrze.
„Mislim da je, više od bilo čega drugog, riječ o dvojici ljudi koji se mrze“, kazao je Tramp.
Tramp i Putin razgovarali su u utorak, nakon što su se za vikend američki pregovarači Stiv Vitkof i Džared Kušner u Moskvi i Kijevu sastali sa Putinom i Zelenskim i nagovijestili obnavljanje trilateralnih razgovora.
Kremlj: Moguć sastanak Putina, Trampa i Sija u novembru
Trilateralni sastanak između predsjednika SAD, Rusije i Kine, Donalda Trampa, Vladimira Putina i Si Đinpinga mogao bi da bude održan sredinom novembra, izjavio je danas portparol Kremlja Dmitrij Peskov, preniela je ruska agencija TASS.
Peskov je potvrdio da je tema takvog sastanka pokrenuta tokom telefonskog razgovora Tramp-Putin održanog u utorak.
“Tokom telefonskog poziva, Putin i Tramp su razgovarali o mogućnosti održavanja trilateralnog samita Rusija-Kina-SAD na marginama samita Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje (APEK) u Šenženu”, rekao je Peskov.
Njih trojica bi mogli da se sastanu 18. i 19. novembra u Kini, kada je zakazan samit APEK, koji uključuje Rusiju, Kinu i SAD.
Ruske vlasti su ranije navele da Putin planira da prisustvuje tom samitu.
Vašington još nije potvrdio prisustvo Trampa.
Kremlj objavio o čemu su razgovarali Tramp i Putin
Predsjednici Rusije i Sjedinjenih Država Vladimir Putin i Donald Tramp su se tokom prethodnog telefonskog razgovora dotakli teme mogućnosti održavanja trilateralnog sastanka Rusije, SAD i Kine na predstojećem samitu APEK-a, izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
“Naravno, i ranije je pominjana takva potencijalna mogućnost i takva mogućnost će postojati”, rekao je Peskov novinarima.
Pomoćnik ruskog predsednika Jurij Ušakov ranije je izjavio da bi Putin, Tramp i kineski predsjednik Si Đinping mogli da održe trilateralni sastanak tokom predstojećeg samita APEK-a i da je ta tema razmatrana i tokom bilateralnih razgovora Putina i Sija.
“Što se tiče organizovanja trilateralnog sastanka, to je ipak prije svega stvar domaćina. Ako budu mogli da organizuju takav susret, a za to je potrebna određena diplomatska priprema, mislim da bi do njega moglo da dođe i da sigurno ne bi bio beskoristan”, rekao je Ušakov.
Merc: Pokušaj napada dronom na aerodrom Lajpcig-Hale dugo pripreman u Rusiji
Njemački kancelar Fridrih Merc izjavio je da je pokušaj napada dronom na aerodrom Lajpcig-Hale pripreman u Rusiji tokom dužeg perioda, i da je katastrofa izbjegnuta za dlaku.
“Ovaj napad je planiran u Rusiji mjesecima i bio je direktno usmjeren protiv Njemačke, a samo je pukom srećom spriječena velika materijalna šteta i stradanje ljudi”, rekao je Merc u donjem domu parlamenta.
Peskov: Protjerivanje diplomata iz Mađarske neće ostati bez odgovora Rusije
Odluka Mađarske da protjera ruske diplomate neće ostati bez odgovora Rusije, izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
“Što se tiče ove konkretne odluke, naravno, na nju će biti dat odgovarajući odgovor”, rekao je Peskov, odgovarajući na pitanje kako Kremlj ocjenjuje odluku nove mađarske vlade, prenosi Sputnjik.
Dodao je da će “neprijateljski koraci Budimpešte” imati negativan uticaj po “cio spektar bilateralnih odnosa”. Peskov je naglasio da, istovremeno, Rusija ostaje otvorena za razvoj odnosa sa Mađarskom.
Ministarka spoljnih poslova Anita Orban saopštila je juče da je Budimpešta protjerala deset ruskih diplomata, koje je vlada optužila za špijunažu.
Zelenski: Pogodili smo naftni terminal, ratne brodove i nosače “kalibr” u Novorosijsku
Ukrajinske odbrambene snage su napale terminal u Novorosijsku koji se koristi za transport nafte, vojne lučke objekte, ratne brodove i nosače raketa “kalibr”, objavio je predsjednik Volodimir Zelenski.
“Efikasno i praktično odgovaramo na svakodnevne terorističke napade Rusije širom cijele teritorije. U protekla 24 sata, videni su rezultati u Novorosijsku u Krasnodarskom kraju. Pogođena je pomorska baza: terminal koji se bavi isporukom nafte, vojni lučki objekti, ratni brodovi i nosači raketa “kalibr”, rekao je predsjednik.
Zaharova: Merc je rob vojno-industrijskog kompleksa
Njemački kancelar Fridrih Merc je rob vojno-industrijskog kompleksa, i njemu je potrebno više novca i više vojnih porudžbina iz Ukrajine kako bi i on mogao da dobije dio, izjavila je predstavnica ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.
Portparolka je rekla da se trenutno nalazi u gradu Siktivkaru, u Republici Komi gdje pogled na mapu otkriva da je veličina i obim te Republike na sjeveroistoku Rusije “veći, ili barem uporediv sa cijelom Njemačkom”.
“Ministar spoljnih poslova Njemačke (Johan) Vadeful izjavio je da nije preterano zadovoljan Ukrajinom. Moglo bi se pomisliti da je možda pročitao izvještaj Evropske unije o ljudskim pravima i da je zgrožen bezakonjem koje vlada u Ukrajini u vezi sa svim – njenim građanima, pravilima i zakonima koji regulišu savremeni život u pogledu ljudskih prava, pa čak i časti, dostojanstva i morala. Ali ne, on je nezadovoljan Ukrajinom, kijevskim režimom i vladom Ukrajine iz potpuno suprotnog razloga. On je rekao da su uputili premalo vojnih porudžbina njemačkom vojno-industrijskom kompleksu”, kazala je Zaharova.
Dodala je da veze između Merca, Vadefula i njegovog tima s jedne strane, i vojno-industrijskog kompleksa s druge strane, sežu godinama unazad.
“On ne samo da lobira za njih, on im u suštini služi. On je rob, Merc je rob vojno-industrijskog kompleksa. Naravno, potrebno je više novca i više porudžbina kako bi i Merc dobio svoj dio. A da bi se u potpunosti shvatila priroda zemlje protiv koje žele da upotrebe još više oružja, moraju da shvate da je jedan, samo jedan region, naše ogromne domovine, veći po površini od cijele njihove Njemačke”, zaključila je Zaharova.
Rubio najavio mogućnost trilateralnih sastanaka o Ukrajini
Nakon kontakata američkih predstavnika u Moskvi i Kijevu, narednih nedjelja mogla bi da se pojavi mogućnost za izradu plana za nastavak trilateralnih pregovora o Ukrajini, izjavio je američki državni sekretar Marko Rubio.
“Ne želim da budem previše optimističan, ali ni previše pesimističan – u smislu da postoji mogućnost da se narednih nedjelja razvije plan za nastavak pregovora i, možda, postigne rješenje prihvatljivo za obje strane”, rekao je Rubio novinarima u Kolumbiji.
Prema njegovim riječima, kontakti američkih izaslanika Stiva Vitkofa i Džareda Kušnera u Moskvi i Kijevu tokom vikenda mogli bi da otvore put “ka nastavku pregovora, u kojima su Sjedinjene Američke Države uvek bile spremne da učestvuju kao posrednik”.
Rubio je dodao da su na pregovorima razmatrane nove ideje za rješavanje ukrajinskog sukoba.
“Ne želim da ih okarakterišem kao dobre ili loše, produktivne ili neproduktivne, osim da kažem da su bili sadržajni. Razmatrane su nove ideje”, rekao je Rubio.
Rumunija: Priveden ruski državljanin osumnjičen za pripremu sabotaže
Rumunske vlasti privele su 40-godišnjeg ruskog državljanina osumnjičenog za prikupljanje podataka o vojnim objektima i kritičnoj infrastrukturi u okviru, kako tvrdi rumunska obavještajna služba (SRI), operacije sabotaže koordinisane iz Rusije.
Navodi se da je uhapšen ruski državljanin sa prebivalištem u Rumuniji bio je pod nadzorom od februara, a sumnja se da je po nalogu posrednika fotografisao i snimao vojne objekte, institucije od značaja za odbranu i nacionalnu bezbjednost, kao i kritičnu infrastrukturu, prenosi Romania Insajder.
Među objektima koje je dokumentovao bili su komunikacioni centri i vojne baze koje koriste saveznici NATO-a, kao i strateški važni vojni objekti. Prema navodima SRI, od njega je traženo i da snima ukrajinske transportne avione Antonov tokom njihovog boravka u Rumuniji.
SRI nije saopštio detalje o planiranoj meti sabotaže, niti identitet ruskog državljanina, navodeći da su “mjere preduzete u saradnji sa rumunskim institucijama i međunarodnim partnerima spriječile realizaciju planirane operacije”.
Četvoro poginulo u napadu dronovima na Novorosijsk
U ukrajinskom napadu bespilotnim letjelicama na Novorosijsk, poginule su četiri osobe, među kojima i jedno dijete, saopštio je gubernator Venijamin Kondratjev.
“Sinoć su naše trupe odbile masovni napad neprijateljskih dronova u regionu. Glavni udar je bio na Novorosijsk. Nažalost, četiri osobe su poginule, uključujući jedno dijete”, navodi se u saopštenju, prenosi RIA Novosti.
U napadu je povrijeđeno još 29 ljudi, dok se troje povrijeđenih nalazi u teškom stanju, dodao je Kondratjev. Oštećene su stambene zgrade, kao i objekti pravoslavnog hrama i vrtića, dok se informacije o razmjerama štete utvrđuju.
Operativni štab Krasnodarske Pokrajine prethodno je saopštio da su djelovi oborenih bespilotnih letjelica pali u blizini privatne kuće i na teritoriji jednog preduzeća, nakon čega je izbio požar. Istraga o posljedicama napada je u toku.
Pogođen kontrolni punkt na granici s Moldavijom, ima mrtvih i ranjenih
Kontrolni punkt Starokozače na granici sa Moldavijom u Odeskoj oblasti obustavio je rad zbog napada ruskih dronova, saopštila je Državna carinska služba.
Prema preliminarnim informacijama, dvije osobe su poginule, a tri su povrijeđene. Spasioci su autobusima evakuisali još 16 ljudi na bezbjednu udaljenost, objavio šef Regionalne administracije Oleg Kiper.
Infrastruktura kontrolnog punkta i okolnog područja je uništena, izbili su požari.
Dron udario u soliter u Kijevu
U Darnickom okrugu Kijeva, ruski dron je pogodio šesnaestospratnicu, izvijestila je Vojna uprava prestonice.
Još nisu saopštene informacije o žrtvama.
Dvije osobe povrijeđene u ruskom napadu na Dnjepropetrovsk
Najmanje dvije osobe povrijeđene su noćas u ruskom napadu na Dnjepropetrovsk, saopštio je šef Dnjepropetrovske vojne uprave Aleksandar Ganža.
Ganža je na Telegramu objavio da je u napadu oštećena jedna stambena zgrada, kao i više od 10 kuća, prenio je Ukrinform.
U Dnjepropetrovsku su se usljed ruskog napada zapalili skladište i privatna kuća, iz čijeg podruma su spasene tri osobe.
Nastavljeni međusobni napadi
I tokom jučerašnjeg dana nastavljena je razmjena udara između Rusije i Ukrajine. Moskva je saopštila da je gađala ukrajinsku infrastrukturu, dok su ukrajinske snage dronovima napale više ruskih oblasti i Krim.
Poljska je zbog ruskih napada podigla vojne avione, ali je saopštila da nije bilo povrede njenog vazdušnog prostora.
Predsjednici Rusije i Sjedinjenih Država Vladimir Putin i Donald Tramp razgovarali su telefonom o ratu u Ukrajini i mogućnostima za njegovo okončanje. Kremlj je razgovor ocijenio kao konstruktivan, a dvojica predsjednika dogovorila su se da ostanu u kontaktu.
O nastavku diplomatskih napora govorio je i Volodimir Zelenski. On očekuje sastanak sa Trampom 20. septembra i nastavak priprema za trilateralne pregovore Rusije, Ukrajine i Sjedinjenih Država.
Zapad nastavlja da jača ukrajinsku PVO. Evropska komisija odobrila je Kijevu 3,2 milijarde eura za rakete za sisteme “patriot”, Njemačka će poslati rakete iz sopstvenih zaliha, a Velika Britanija izdvaja 100 miliona funti za protivvazdušnu odbranu.
Zamjenik ruskog ministra spoljnih poslova Aleksandar Gruško ocijenio je da vježbe NATO-a na Arktiku ukazuju na pripreme Alijanse za sukob sa Rusijom. Sergej Lavrov kaže da Moskva nema namjeru da prva napadne Evropu, ali upozorava da bi rat, u slučaju napada na Rusiju, bio veoma kratak.
“Mi njih nikada nećemo napasti. Ali ako oni napadnu nas, to će biti suštinski drugačiji rat i trajaće veoma kratko”, rekao je Lavrov.
Moskva je kritikovala i izvještaj IAEA o Zaporoškoj nuklearnoj elektrani, dok je Mađarska protjerala deset ruskih diplomata, uz poruku da to ne znači prekid diplomatskih odnosa sa Rusijom.




kad god se ovaj ludak oglasi da je kraj rata pocnje haos,i budali je jasno vise
Sramota je što se diplomatski veteran i ugledni diplomata Lavrov primio na ovu ludačku priču.
tacno
Rusi su prevaranti i zlikovci ….uzeli su ukrajini nuklearni stit i dali garancije da ih nikad nece napasti …..sad jedan narod svijetle tradicije i istorije vrijedan radan blizak ecropskim vrijednostima napadaju svim silama zarad interesa lopova putina i crkve rusijs otudjens od svih pravoslavnih crkava …dno dna
I NATO je garantovao da se neće širiti ka Rusiji pa baš i nisam siguran ko je odje prevarant. A baš bih volio sa du ti Ukrajinci komšije pa da vidiš kako su bliski evropskim vrijednostima.
Još jedna laž ruske propagande. Svaka suverena država odlučuje o svojoj spoljnoj politici. O zahtjevu za članstvo u NATO , odlučuju sve članice NATO. Tako da NATO nije mogao ništa garantovati. Bolje se zapitaj , zašto svi susjedi bježe od Rusije i žele u NATO i EU.
Tacno. I to je isto NATO uradio sa Srbijom i Crnom Gorom. Nakon zavrsetka rata u BiH i Hrvatskoj garantovali su mir svim bivsim Jugoslovenskim republikama, ali cim je Rusija pokrenula ofanzivu u Ceceniji 1997 ovi su kao osvetu pripremili bombardovanje nasih drzava. Poenta price je da za male drzave nema nikakvih garancija i da zavise od dogovora velikih i to je cinjenica.
Laž. Poslije Dejtona , Milošević je više puta upozoren da će NATO intervenisati i da neće dozvoliti etničko čišćenje i genocid na Kosovu , ali uzalud.
Kada bi znao deseti dio šta su radili vojnici, policajci, rezervisti i dobrovoljci po Kosovu 1998. i 1999., noćima ne bi mogao zaspati i bio bi ti jasniji naziv akcije ,,Milosrdni anđeo”. Nikakve veze sa Čečenijom.
tacno tako,ko se sjeca jos 2013. razoruzali su Ukrainu i poslije godinu napali