Zelenski: Deokupacija Krima nema alternativu; Britanija: Ruske snage zauzele zapadnu obalu rijeke Bahmutke

Epicenatar borbi u Ukrajini i dalje je Bahmut. Kijev tvrdi da se ukrajinske trupe brani uprkos brojčanoj nadmoći neprijatelja. Pentagon provjerava navodno curenje tajnih dokumenata sa detaljima o planovima SAD i NATO-a za jačanje ukrajinske vojske uoči planirane proljećne kontrafanzive. Šef ruske diplomatije Sergej Lavrov zaprijetio povlačenjem Moskve iz ugovora o izvozu ukrajinskih žitarica. Dešavanja pratite na CdM-u.

19. 59 – Rusija proglasila novinara Arkadija Babčenka stranim agentom

Ruskog disidenta i novinara Arkadija Babčenka rusko Ministarstvo pravde je 7. aprila označilo kao stranog agenta zbog navodnog “prikupljanja sredstava” za ukrajinsku vojsku i širenja “lažnih informacija” o vlastima.

U januaru je rusko Ministarstvo unutrašnjih poslova izdalo nalog za hapšenje Babčenka, koji je napustio Rusiju 2017. i živio u Češkoj neko vrijeme prije nego što se preselio u Ukrajinu.

Babčenko je napustio Ukrajinu 2019. i nepoznato je gdje se preselio.

Svoju odluku da napusti Rusiju obrazložio je informacijom da bi protiv njega mogao biti pokrenut krivični postupak.

Opširnije na link-u.

19. 29 – Peskov: Odavno nismo čuli tako žestoke kritike Makrona na račun SAD

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov ocijenio je danas da francuski predsjednik Emanuel Makron zapravo kritikuje politiku SAD kada govori protiv raspoređivanja nuklearnog oružja jedne zemlje u drugim državama.

Peskov je u intervjuu za TV Rusija 1 izjavio da su Makronove izjave o razmještanju nuklearnog oružja „cinizam“.

„Odavno nismo čuli tako žestoke kritike predsjednika Francuske na račun Sjedinjenih Američkih Država“, rekao je sa ironijom portparol Kremlja, komentarišući Makronove riječi.

Opširnije na link-u.

18. 57 – Ukrenegro: Na energetsku infrastrukturu Rusi ispalili preko 1200 projektila

Rusija je od oktobra ispalila preko 1.200 projektila i dronova na energetsku infrastrukturu Ukrajine, saopštio je distributer električne energije Ukrenergo.

Bila je to, kako su naveli, najteža grejna sezona u istoriji ukrajinskog energetskog sistema.

Istakli su da je oštećeno 43 odsto energetske mreže.

18. 39 – Obilježena godišnjica napada na željezničku stanicu u Kramatorsku

Ukrajinci obilježavaju godišnjicu raketnog napada na željezničku stanicu u Kramatorsku na istoku Ukrajine, u kojem je poginula 61 osoba, uključujući nekoliko djece.

At the train station in #Kramatorsk, there is almost a memory of the victims of last year's #Russian attack.

Video: Radio Liberty. pic.twitter.com/RT26MkCZDd

— NEXTA (@nexta_tv) April 8, 2023

Više od stotinu ljudi je povrijeđeno.

18. 07 – Rusi iskopali rov dug 70 kilometara u Zaporoškoj oblasti

Rusija je iskopala neprekinuti rov dug 70 kilometara kao dio svojih odbrambenih linija u okupiranim djelovima Zaporoške oblasti, navodi Centar za novinarska istraživanja.

⚡Satellite imagery shows new 70-kilometer Russian trench in Zaporizhzhia Oblast.

Russia has dug a 70 kilometer long unbroken trench as part of their defensive lines in the occupied parts of Zaporizhzhia Oblast, according to the Center for Journalistic Investigations. pic.twitter.com/uf3hSrvInS

— The Kyiv Independent (@KyivIndependent) April 8, 2023

Slike, koje je snimio satelit Sentinel-2, pokazuju rov koji se proteže od tačke devet kilometara od okupiranog grada Melitopolja do tik izvan sela Marinovka u Primorskom okrugu.

17. 31 – U Ukrajinu se vraća još 31 dijete koje su okupatori prisilno deportovali u Rusiju

Ukrajina je uspjela da se izbori da još 31 dijete iz te države, koje su okupatori prisilno deportovali u Rusiju, bude vraćeno u domovinu, prenijeli su tamošnji mediji.

Očekuje se kako će djeca stići u Ukrajinu do kraja dana.

17. 15 – Britanija: Ruske snage zauzele zapadnu obalu rijeke Bahmutke

Rusija je zauzela zapadnu obalu rijeke Bahmutke, ugrožavajući ključnu ukrajinsku rutu snabdijevanja, u nastojanju da osigura kontrolu nad razorenim istočnim gradom Bahmutom, saopštilo je ministarstvo odbrane Ujedinjenog Kraljevstva.

Ukrajina je opisala situaciju u Bahmutu kao “tešku”, ali je rekla da se drži uprkos brojčanoj nadmoći Rusije.

16. 33 – “Iznad Krima oboren projektil ispaljen s teritorije pod ukrajinskom kontrolom”

Projektil ispaljen s teritorije pod kontrolom Ukrajine oboren je iznad grada Feodosije na Krimu koji je pod kontrolom Rusije, rekao je u subotu šef krimske administracije.

“Projektil lansiran iz Ukrajine oboren je iznad Feodosije”, rekao je Sergej Aksjonov na Telegramu, ali nije iznio detalje o projektilu.

Feodosija se nalazi na istoku Krima, a udaljena je gotovo 300 kilometara od najbližeg područja pod ukrajinskom kontrolom.

Nije poznato da Kijev posjeduje projektile tog dometa, a za sad se nije još oglasio o tom slučaju.

Savjetnik Aksjonova, Oleg Krjučkov rekao je da su krhotine pale na krimski grad, ali da nema informacija o šteti ili žrtvama, prenijela je njegovu izjavu ruska novinska agencija TASS, prenijela je Hina.

15. 51 – Stotine ljudi na sahrani ubijenog ruskog blogera

Stotine ljudi okupile su se na sahrani poznatog ruskog vojnog blogera Vladlena Tatarskog u Moskvi, nakon što je ubijen u bombaškom napadu u Sankt Petersburgu.

Tatarsky, čije je pravo ime bilo Maksim Fomin, ubijen je u nedjelju nakon što mu je žena pružila bistu koja je kasnije eksplodirala u kafiću, ranivši više od 40 ljudi.

Ruske vlasti kažu da je napad orkestrirala Ukrajina uz pomoć pristalica zatvorenog kritičara Alekseja Navaljnog.

Kijev je za to okrivio unutrašnje sukobe u Rusije.

15. 25 – Medvedev: Ukrajina će nestati jer nikome nije potrebna

Ukrajina će nestati jer nikome nije potrebna, izjavio je u subotu Dmitrij Medvedev, zamjenik šefa ruskog Savjeta bezbjednosti.

Medvedev je na ruskoj društvenoj mreži VK poručio da “Evropi ne treba Ukrajina jer već doživljava finansijski i politički pakao”, izazvan podrškom Kijevu.

Prema njegovim riječima, priliv ukrajinskih izbjeglica, rastuća inflacija, “kolosalni” računi za grijanje i struju, gašenje radnih mjesta i neisplative ruske sankcije doveli su do nezadovoljstva i u zapadnoj i istočnoj Evropi, prenosi Anadolija.

On je takođe rekao da Poljska periodično “ispituje ideju” aneksije zapadnih regiona Ukrajine, propušta relevantne informacije u medije i analizuje reakciju na takvu mogućnost.

Tvrdi kako Ukrajina “nije potrebna” ni SAD-u.

14. 59 – Blinken odbacuje mogućnost pregovora o prekidu vatre između Rusije i Ukrajine

Američki državni sekretar Entoni Blinken odbacio je ideju o pregovorima o prekidu vatre između Ukrajine i Rusije u ovom trenutku.

“Za neke, ideja o prekidu vatre može biti primamljiva i ja to razumijem. Ali, ako se to svodi na praktično ratifikaciju ruskog zauzimanja značajnih ukrajinskih teritorija, onda to ne bi bio pravedan i trajni mir”, rekao je Blinken, prenosi Tanjug, pozivajući se na njemački Tagesschau.

Prema ocjeni Blinkena, Rusija bi mogla pregrupisati trupe i nakon određenog vremena ponovo napasti.

Američki diplomata ističe da Rusija mora doći do tačke u kojoj se spremna upustiti u konstruktivne pregovore i dodaje da cilj mora biti pravedan i trajan mir.

14. 19 – Zelenski: Deokupacija Krima nema alternativu

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski smatra da “deokupacija” Krima nema alternativu, ne samo za Ukrajinu, već i za cijeli svijet.

“Za red u svijetu zasnovan na konvencijama i Povelji UN, a ne na zločinačkim navikama ubica, silovatelja i pljačkaša koje Rusija pokušava da širi”, rekao je Zelenski u Kijevu na iftaru tokom mjeseca Ramazana, prenosi Interfax Ukrajina.

Prema riječima Zelenskog, Ukrajina će se vratiti na Krim i tada će se mir vratiti u svijet.

13. 55 – Ukrajina objavila nove procjene ruskih gubitaka 

These are the indicative estimates of Russia’s combat losses as of April 8, according to the Armed Forces of Ukraine. pic.twitter.com/mH9Nx9rpWS

— The Kyiv Independent (@KyivIndependent) April 8, 2023

13. 33 – Ukrajina obnavlja izvoz struje

Ministar energetike Ukrajine German Galuščenko potpisao je dokument kojim se omogućava početak obnavljanja izvoza električne energije u uslovima kada postoji višak.

Galuščenko je naveo da ukrajinski energetski sistem radi skoro dva mjeseca bez ograničenja i da je to postignuto zahvaljujući radu energetskih inžinjera i međunarodnih partnera, koji su pomogli da sistem bude obnovljen, prenosi Tanjug, pozivajući se na Interfax Ukrajina.

“Najteža zima je prošla. Sljedeći korak je otvaranje izvoza električne energije, što će privući dodatna finansijska sredstva za neophodnu obnovu oštećene energetske infrastrukture“, rekao je Galuščenko.

09.20 – Ruski zastupnici žele strože kazne za veleizdaju: Predlažemo doživotnu robiju

Ruski zakonodavci su juče predložili strože kazne osuđenima za terorizam, veleizdaju i sabotažu, a tamošnji zvaničnici navode da je taj potez podstaknut ratom u Ukrajini, izvijestile su ruske novinske agencije.

Maksimalna kazna za “teroristički čin”, definisan kao djelo koje je ugrozilo živote i bilo usmjereno na destabilizaciju Rusije, bila bi podignuta sa sadašnjih 15 na 20 godina.

Oni koji budu proglašeni krivima za sabotažu mogli bi otići u zatvor na 20 godina, u odnosu na sadašnjih 15, dok se za “međunarodni terorizam” predviđa doživotna kazna, u odnosu na aktuelnih 12 godina. Predložene izmjene opisao je Vasilij Piskarev, šef odbora za sigurnost i borbu protiv korupcije u donjem domu parlamenta, Državnoj dumi.

“Predlažemo uvođenje doživotne robije za veleizdaju”, rekao je Piskarev, prenose agencije ne navodeći detalje.

Trenutna najveća kazna za izdaju je 20 godina. Prethodno ovoga tjedna novinska agencija Tass citirala je Piskareva koji je rekao da su strože mjere potrebne za zaštitu od, kako je rekao, prijetnji bez presedana s kojima se Rusija suočila od Ukrajine i njenih zapadnih sponzora.

Predsjednik Vladimir Putin i drugi visoki zvaničnici redovno optužuju Ukrajinu i Zapad da žele potkopati i raskomadati Rusiju. Vlasti obuzdavaju drugačija mišljenja od početka rata u februaru 2022.

Prošlog je mjeseca bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko potpisao zakon koji dopušta smrtnu kaznu za veleizdaju. Bjelorusija, susjed i bliski saveznik Rusije, jedina je zemlja u Evropi koja još uvijek primjenjuje smrtnu kaznu.

08.30- Šef Vagnera napao čelnika drugog najvećeg ruskog grada: On je nitkov

VOĐA plaćeničke grupe Vagner, Jevgenij Prigožin, kritikovao je guvernera Sankt Peterburga, Aleksandra Beglova, u kontekstu borbe za vlast u rodnom gradu ruskog predsjednika Vladimira Putina.

Prigožin je na svom blogu na Telegramu ustvrdio da je Beglov “nitkov kojemu nije mjesto u gradu” i ponovno zatražio krivičnu istragu o njegovim aktivnostima.

Beglov, član vladajuće ruske stranke Jedinstvena Rusija, vodi grad od 2018., prvo kao privremeni guverner, a od 2019. kao izabrani.

Prigožin ga često napada, a ovaj put ga je optužio da laže javnosti i zanemaruje sigurnosnu situaciju u gradu.

Beglov još nije odgovorio na te optužbe.

07.09 – Kijev je saopštio da je su ruske trupe usredsrijedila sve napore na osvajanje Bahmuta u Donjeckoj oblasti, navevši da se grad i dalje brani uprkos brojčanoj nadmoći Moskve.

Portparol ukrajinske istočne vojne komande Sergij Čerevatij priznao je da je Moskva ostvarila “taktički uspjeh” na više mjesta, ali tvrdi da za to “plaća visoku cijenu”.

I redovni izvještaj britanskog Ministarstva odbrane navodi da se “čini da je Rusija postigla značajan napredak u Bahmutu”, te da ukrajinski put snabdijevanja zapadno od grada “vjerovatno ozbiljno ugrožen”.

06.50 – Kineski predsjednik Si Đinping rekao je na kraju posjete šefice Evropske komisije i francuskog predsjednika da sve strane treba da se nađu na pola puta i da stvore uslove za političko rješenje kao jedini ispravan izlaz iz ukrajinske krize.

U zajedničkom saopštenju ističe se da Francuska i Kina podržavaju uspostavljanje mira u Ukrajini, na temelju međunarodnog prava i principa Povelje Ujedinjenih nacija.

Za razliku od Emanuela Makrona, predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, koja je Kinu nazvala represivnom prije dolaska, uzdržano je dočekana u Pekingu. Nije bila na nekim važnim sastancima sa liderima Francuske i Kine, primjećuju analitičari.

U Moskvi su s pažnjom pratili te razgovore, ali ne očekuju promjenu kineskog stava.

“Taj sastanak je, bez sumnje, veoma važan. Kina je veoma ozbiljna, velika sila koja ima suverenu poziciju. Čvrsta je i ozbiljna u svojim stavovima i ne mijenja ih pod spoljnim uticajem“, istakao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

06.30 – Tajni dokumenti sa detaljima o planovima SAD i NATO-a za jačanje ukrajinske vojske uoči planirane proljećne kontrafanzive procurili su na društvenim mrežama, potvrdili su za Njujork tajms visoki američki zvaničnici.

Zamjenica portparola Pentagona Sabrina Sing potvrdila je da je američko Ministarstvo odbrane svjesno izvještaja o tim dokumentima, te da istražuje slučaj.

Sa druge strane, tri američka zvaničnika rekla su Rojtersu da su iza curenja vjerovatno stoje Rusija ili proruski elementi.

Savjetnik šefa kabineta ukrajinskog predsjednika Mihailo Podoljak je rekao za britansku agenciju da podaci koji su procurili sadrže “veoma veliku količinu fiktivnih informacija“ i da je to pokušaj Moskve da povrati inicijativu na frontu.

I Turska nastavlja diplomatsku ofanzivu. Savjetnik predsednika Redžepa Tajipa Erdogana, Ibrahim Kalin razgovarao je prethodnih dana u Moskvi s ruskim predsjednikom Putinom o novim bezbjednosnim odnosima Rusije i Zapada. O rješenju ukrajinske krize razgovaralo se i u Ankari.

“Pregovori se ne mogu održati bez uzimanja u obzir ruskih interesa. Riječ je o principima na kojima će biti zasnovan novi svjetski poredak”, poručuje šef ruske diplomatije Sergej Lavrov.

Lavrov je zaprijetio i povlačenjem iz ugovora o izvozu ukrajinskih žitarica, ako se, kaže, i dalje budu postavljala ograničenja za izvoz ruskog žita.