Albanska mafija bi me nazvala i rekla: “Želimo da ti pošaljemo 500 kilograma droge”, ako to ne prihvatiš, ubiju te. Cesar je član Latin Kingsa, zloglasne narko-bande u Ekvadoru. Korumpirani policajac platio ga je da radi za albansku mafiju, jednu od najaktivnijih evropskih mreža za krijumčarenje kokaina.
Albanska mafija proširila je svoju prisutnost u Ekvadoru posljednjih godina, privučena krijumčarskim rutama kroz zemlju, a sada kontroliše velik dio dostave kokaina iz Južne Amerike prema Evropi.
“Iako Ekvador ne proizvodi drogu, 70 odsto svjetskog kokaina sada prolazi kroz naše luke”, kaže ekvadorski predsjednik Daniel Noboa.
Droga se krijumčari iz Kolumbije i Perua, najvećih svjetskih proizvođača kokaina. Policija kaže da je prošle godine zaplijenila rekordnu količinu ilegalnih droga, većinom kokaina, te da to ukazuje na rast ukupnog izvoza, piše BBC.
Samo u januaru dogodilo se 781 ubistvo
Posljedice su smrtonosne – u sjanuaru 2025. zabilježeno je 781 ubistvo. Bio je to najsmrtonosniji mjesec u posljednjih nekoliko godina. Mnoga ubistva povezana su s ilegalnom trgovinom drogom.
Cesar (36) je počeo da radi za kartele kad je imao 14 godina, navodeći loše mogućnosti za zapošljavanje kao jedan od razloga.
“Albancima je trebao neko ko rješava probleme. Poznavao sam stražare u luci, vozače, nadzornike kamera”. Podmićuje ih da zažmure i povremeno isključe kamere.
Nakon što kokain stigne u Ekvador iz Kolumbije ili Perua, pohranjuje se u skladišta dok Cesarovi albanski poslodavci ne saznaju za brodski kontejner koji će krenuti prema Evropi. Bande koriste tri glavne metode za krijumčarenje kokaina: skrivaju drogu u teret prije nego što stigne u luku, provaljuju u kontejnere u luci ili pričvršćuju drogu na brodove na moru.
Ponekad Cesar zaradi i po 3000 dolara za jedan posao, ali podsticaj nije samo novac: “Ako ne obaviš posao koji Albanci traže, ubiće te”. Cesar kaže da osjeća određeno kajanje zbog svoje uloge u trgovini drogom, posebno zbog onih koje naziva “kolateralnim žrtvama”.
Ali vjeruje da je krivica na zemljama u kojima se droga konzumira. “Ako potrošnja nastavi da raste, nastaviće se i krijumčarenje. To je nezaustavljivo.”
U ovaj lanac nisu uključeni samo članovi bandi, već i obični radnici. Huan je vozač kamiona. Jednog dana preuzeo je pošiljku tune za prevoz do luke. Kaže da mu se nešto činilo sumnjivo.
Dvije trećine kontejnera puno je banana
“Prvi znak upozorenja bio je kad smo došli u skladište i tamo je bio samo teret, ništa drugo. Skladište je bilo iznajmljeno, bez imena firme. Dva mjeseca kasnije vidio sam na vijestima da su kontejneri zaplijenjeni u Amsterdamu, puni droge”, kaže Huan.
Neki vozači nesvjesno prevoze drogu; drugi su prisiljeni – ako odbiju, ubiju ih. Evropske bande privlači Ekvador zbog njegova položaja, ali i zbog legalnog izvoza koji pruža praktičan način za skrivanje ilegalnog tereta.
“Izvoz banana čini 66 odsto kontejnera koji napuštaju Ekvador, 30 odsto tereta odlazi u Evropsku uniju, gdje potrošnja droge raste”, objašnjava predstavnik industrije banana Hoze Antonio Hidalgo.
Neke su bande čak osnovale lažne firme za izvoz voća u Evropu kao paravan za ilegalne aktivnosti. Evropski krijumčari predstavljaju se kao poslovni ljudi. Jedan od zloglasnih primjera je Dritan Gjika, navodni vođa albanske mafije u Ekvadoru.
Tužioci kažu da je imao udjele u izvoznim firmama za voće u Ekvadoru i uvoznim preduzećima u Evropi koje je koristio za krijumčarenje kokaina. Još je u bijegu, ali mnogi njegovi saradnici osuđeni su nakon multinacionalne policijske operacije.
Advokatica Monika Luzaraga branila je jednog od njegovih saradnika i sada otvoreno govori o svojim spoznajama o načinu na koji te mreže djeluju: “Tih je godina izvoz banana u Albaniju procvao. Cijela je privreda ovdje stagnirala. Jedino se izvoz banana povećao. Jasno je zbog čega”.
U ekvadorskim lukama policija i vojska pokušavaju da kontrolišu situaciju. Čamci patroliraju vodama, policija skenira kutije banana tražeći pakete kokaina, čak i policijski ronioci traže drogu skrivenu ispod brodova.
Gotovo 300 tona droge zaplijenjeno je 2024. godine
Svi su teško naoružani, čak i oni koji samo čuvaju kutije banana prije nego što se utovare u kontejnerske brodove. Ako se droga pronađe tokom pretrage, vjerovatno je umiješan korumpirani lučki radnik, što može izazvati nasilje.
Uprkos tim naporima, policija kaže da je količina kokaina koja se uspješno krijumčari iz Ekvadora dosegnula rekordne nivoe. Za to okrivljuju rast potražnje i ekonomske činioce. Gotovo 300 tona droge zaplijenjeno je prošle godine, što je novi godišnji rekord.
Kristian Kozar Kueva iz Nacionalne policije kaže da je u posljednjih nekoliko godina zabilježen porast zapljena namijenjenih Evropi za oko 30 odsto. Ovaj porast pošiljki kokaina učinio je situaciju opasnijom za one uhvaćene u lancu snabdijevanja.
Vozač kamiona Huan kaže da ga porast “kontaminacije kontejnera” zabrinjava i ugrožava. Kaže da su službenici dan ranije zaplijenili kontejner s dvije tone droge: “Nekad su to bili kilogrami, sada pričamo o tonama. Ako ne ‘kontaminiraš’ kontejnere, imaš dvije opcije: da napustiš posao ili završiš mrtav”.
Privreda oslabljena pandemijom usmjerila je još više Ekvadoraca prema bandama. Država koja je nakon pandemije bila finansijski iscrpljena, sigurnosne snage s malo iskustva u borbi protiv organiziranog kriminala i labava vizna pravila omogućili su evropskim bandama prisutnost u zemlji nakon 2020. godine.
Monica Luzaraga kaže da je 2021. godina bila prelomna za proboj albanske mafije. Kaže da se to razdoblje poklopilo s najezdom albanskih državljana i naglim porastom izvoza banana: “Ovo je unosan posao koji šteti Ekvadoru, a koristi kriminalnim organizacijama. Kako možemo prihvatiti privredu izgrađenu na patnji?”
Ovakav bijes prema stranim kartelima nije iznenađujući s obzirom na njihov doprinos porastu nasilja. No u jednoj se stvari slažu i krijumčari i policija: trgovinu podstiču potrošači, posebno u Evropi, SAD-u i Australiji. Podaci UN-a pokazuju da je globalna potrošnja kokaina dostigla rekordni nivo.
Odgovornost je na zemljama čiji građani konzumiraju drogu
Oni koji se bore protiv tih bandi u Ekvadoru kažu da je odgovornost na zemljama čiji su državljani najveći potrošači. One bi trebalo da postrože kontrolu nad onima koji finansiraju trgovinu.
Žrtava krijumčarenja ima mnogo. Za Hidalgoa su to izvoznici banana koji trpe reputacijsku i ekonomsku štetu. Za Luzaragu to su djeca i mladi koje regrutuju kriminalne bande: “U Evropi postoje građani koji su spremni da plate velike iznose kako bi dobili drogu. Drogu koja na kraju odnosi živote ekvadorskih građana”.
Predsjednik Ekvadora Daniel Noboa, koji se kandidira za drugi mandat na izborima 13. april, proglasio je borbu protiv kriminalnih bandi jednim od glavnih prioriteta i rasporedio vojsku za suzbijanje nasilja povezanog s bandama.
“Ono što je zabava za jednu osobu vjerovatno uključuje dvadesetak ubistava na putu do te zabave”, zaključio je Noboa.
Kad su albanci dali.neki dporinos covjecanstvu,Naucnika,Samo droga,organi