Predsjednik SAD Donald Tramp nastavlja da tvrdi da će Sjedinjene Države napasti iransko postrojenje poznato kao Kramp planina (Pickaxe Mountain), čime je pažnju usmjerio na navodno podzemno nuklearno postrojenje.
Izrael vjeruje da Teheran u tom postrojenju čuva dio svojih zaliha obogaćenog uranijuma i napredne centrifuge za obogaćivanje, piše CNN.
„Vrlo vjerovatno ćemo pogoditi to područje veoma uskoro. I oni tu ne mogu ništa da učine“, rekao je Tramp u utorak.
Kao odgovor, Teheran je upozorio da će svaki američki napad na iranska nuklearna postrojenja biti tretiran kao proširenje rata u regionu, prenijeli su iranski državni mediji rano u srijedu.
Šta se zna o Kramp planini?
Planina Kramp je snažno utvrđeno postrojenje smješteno duboko pod zemljom u centralnom dijelu Irana, oko 1,6 kilometara južno od postrojenja za obogaćivanje uranijuma u Natancu, koje su prethodno bombardovali SAD i Izrael. Zbog toga predstavlja izuzetno težak cilj za američke i izraelske napade, kao i za eventualnu kopnenu operaciju.
Objekat je ukopan najmanje 100 metara ispod velike planine Kuh-e Kolang Gaz La, pri čemu naziv „Kolang“ u prevodu znači „kramp“, navodi Institut za nauku i međunarodnu bezbjednost (Institute for Science and International Security – ISIS).
Izgradnja postrojenja počela je 2020. godine. Tada je Iran Međunarodnoj agenciji za atomsku energiju (IAEA) prijavio da će objekat u budućnosti služiti za sklapanje centrifuga koje se koriste za proizvodnju nuklearnog goriva.
O ovom postrojenju se zna vrlo malo. Ne postoje javno dostupni nacrti, a stručnjaci uglavnom zaključke donose analizom satelitskih snimaka. Na osnovu tih snimaka, ISIS je u nedavnom izvještaju naveo da objekat ima više kompleksa tunela, veliki bezbjednosni pojas i ulaze dodatno ojačane betonom radi zaštite od mogućih vazdušnih udara.
Vjeruje se da postrojenje još nije u funkciji i da su radovi i dalje u toku. Moguće je da su oni dodatno intenzivirani tokom protekle godine, nakon što su Izrael i SAD u junu 2025. godine gađali druga iranska nuklearna postrojenja. Među pogođenim objektima bio je i kompleks za obogaćivanje uranijuma u Natancu, udaljen svega nekoliko kilometara od te planine.
Prema Centru za strateške i međunarodne studije (CSIS), postoji nekoliko mogućih razloga za pojačane aktivnosti na ovoj lokaciji. Iran možda zaista gradi centrifuge, kako je prijavio Ujedinjenim nacijama, ali je moguće i da proširuje namjenu objekta prebacivanjem aktivnosti iz drugih uništenih postrojenja ili čak gradi tajni pogon za obogaćivanje uranijuma, ključnog materijala za proizvodnju nuklearnog oružja.
Da li se tamo nalazi obogaćeni uranijum?
Izraelske obavještajne službe vjeruju da je Iran nakon prošlogodišnjih junskih napada premjestio dio svojih zaliha obogaćenog uranijuma i napredne centrifuge u planinu Kramp, rekao je za CNN izraelski izvor upoznat sa tim pitanjem.
Tokom dvanaestodnevnog rata Izrael je gađao tri ključna iranska nuklearna postrojenja – Natanc, Isfahan i Fordo – i ubio više vodećih naučnika koji su radili na nuklearnim istraživanjima i razvoju. Sjedinjene Države su se uključile pred kraj sukoba, bombardujući ista tri objekta mnogo snažnijim bombama. Tramp je tada tvrdio da su iranske nuklearne sposobnosti „potpuno uništene“. Međutim, ni SAD ni Izrael nisu gađali Planinu Kramp.
Kasnije su američke i obavještajne službe UN procijenile da su djelovi iranskog nuklearnog programa ostali očuvani, iako oštećeni. Od tada je zajednički cilj SAD i Izraela da natjeraju Iran da se odrekne svojih gotovo 450 kilograma visoko obogaćenog uranijuma ili da mu te zalihe budu oduzete.
CNN je ranije izvijestio da je Iran značajno pojačao napore da zaštiti svoje zalihe gotovo bombnog kvaliteta uranijuma, namjerno urušavajući tunele i postavljajući eksplozivne mine na ulaze.
Na pitanje u utorak da li je Iran prebacio napredne centrifuge u planinu Kramp, Tramp je, naizgled umanjujući značaj izraelskih tvrdnji, odgovorio: „Nemamo potvrdu za to.“
Ranije u julu, visoki bezbjednosni izvor u Teheranu rekao je za CNN da su tvrdnje o nuklearnim aktivnostima na planini Kramp netačne.
Iran i dalje tvrdi da je njegov nuklearni program namijenjen isključivo mirnodopskoj proizvodnji energije i da planira izgradnju dodatnih nuklearnih elektrana kako bi zadovoljio domaće energetske potrebe i oslobodio više nafte za izvoz.
Da li bi SAD i Izrael mogli da napadnu ovo postrojenje?
Analitičari nemaju jedinstven stav.
Stručnjakinja za sprečavanje širenja nuklearnog oružja Andrea Striker rekla je za CNN da bi Tramp trebalo da onesposobi planinu Kramp kako bi spriječio Iran da „obnovi kapacitete za obogaćivanje uranijuma ili razvoj nuklearnog oružja i ponovo dobije pristup hiljadama centrifuga koje predstavljaju ostatke njegovog nuklearnog programa“.
Iako bi kopnena operacija bila veoma složena, izvještaj ISIS-a ukazuje na više mogućih načina napada.
Tajno postrojenje mora da ima ventilaciju, grijanje, hlađenje, dopremanje materijala, snabdijevanje električnom energijom i osoblje – što sve predstavlja „slabe tačke koje bi SAD i Izrael, po svemu sudeći, mogli da iskoriste“, navodi se u izvještaju.
Međutim, vazdušni udari možda ne bi dali željeni rezultat, jer je glavni dio objekta vjerovatno ukopan veoma duboko.
Džejms Akton, jedan od rukovodilaca programa za nuklearnu politiku u Karnegijevoj zadužbini za međunarodni mir, napisao je na mreži X da sumnja da SAD mogu da učine mnogo više od urušavanja pristupnih tunela koji vode ka postrojenju na planini Kramp.
„To nije potez koji mijenja pravila igre“, ocijenio je Akton.
