Prilagođavanje klimatskim promjenama na Zapadnom Balkanu mora sa strategija preći na konkretne, koordinirane i sigurne investicije, rekao je generalni sekretar Vijeća za regionalnu saradnju (RCC) Amer Kapetanović danas u Tirani na otvaranju konferencije „Ujedinjeni za klimu: Regionalna saradnja za otpornu budućnost“, saopštili su iz Vijeća za regionalnu saradnju (RCC).
Na konferenciji, koju su, kako ističu, organizovali Ministarstvo turizma i okoline Albanije i GIZ u okviru Regionalnog partnerstva za klimu Njemačke i Zapadnog Balkana i uz podršku Vijeća za regionalnu saradnju i međunarodnih aktera koji obezbjeđuju finansijska sredstva u oblasti klime, okupili su se ministri i predstavnici ministarstava poljoprivrede, okoliša, klimatskim promjena i finansija, hidrometeoroloških službi, institucija koje se bave klimom, međunarodnih organizacija, razvojnih partnera i finansijskih institucija, te istraživači i stručnjaci koji se bave prilagođavanjem klimatskim promjenama i poljoprivredom.
Dodaju da je cilj konferencije je jačanje regionalne saradnje i političkog angažmana u oblasti prilagođavanja klimatskim promjenama širom Zapadnog Balkana, s posebnim naglaskom na praktične aktivnosti, finansiranje u području klime, pouzdane podatke o klimi, rano upozoravanje i spremnost.
“Prilagođavanje klimatskim promjenama nije samo okolišni program već razvojni, fiskalni, infrastrukturni, sigurnosni i zdravstveni. Svaka nova poplava, suša, šumski požar ili klizište ujedno je i udar na budžet, jer se javni novac preusmjerava sa škola, bolnica, cesta, poljoprivrede, energetske tranzicije ili socijalne zaštite na saniranje štete. Naša ambicija treba biti jednostavna, ali ozbiljna, a to je prelazak sa zajedničke ranjivosti na zajedničku spremnost i sa zajedničke spremnosti na konkretna ulaganja. Uticaji klimatskih promjena se ne poznaju prepreke, pa tako ne bi trebao ni naš odgovor na njih”, rekao je Kapetanović.
Kapetanović je kako navode, istakao da se Zapadni Balkan već suočava sa sve češćim i štetnijim uticajima klimatskih promjena, uključujući šumske požare, poplave, suše i toplotne udare.
Podsjetio je da su poplave u Srbiji 2014. uzrokovale štetu i donijele gubitke od oko 1,7 milijardi eura, dok je u Bosni i Hercegovini istom elementarnom nepogodom bilo pogođeno oko milion ljudi, uključujući 40.000 raseljenih lica. Takođe je napomenuo da će, prema procjenama Svjetske banke, Zapadni Balkan tokom naredne decenije trebati uložiti najmanje 37 milijardi američkih dolara u prilagođavanje klimatskim promjenama.
“Govoreći o ulozi Vijeća za regionalnu saradnju, Kapetanović je rekao da ova organizacija radi na tome da se klimatska otpornost pretvori u praktična regionalna rješenja, uključujući unapređenje Strategije za prilagođavanje klimatskim promjenama na Zapadnom Balkanu 2026-2030, izradu Strateškog plana za biološku raznolikost Zapadnog Balkana do 2030, mogućnost realizacije regionalnog mehanizma za osiguranje od rizika za Jugoistočnu Evropu, kao i uvrštavanje segmenta otpornosti u finansije u okviru alata usklađenih sa evropskim standardima kao što su okviri za održivo finansiranje i Standardi za zelene obveznice Zapadnog Balkana”, stoji u saopštenju.
Dodaju da su na otvaranju konferencije, koje je vodio Blendi Salaj, osim generalnog sekretara Vijeća za regionalnu saradnju Kapetanovića, učestvovali su i zamjenica premijera Albanije Albana Kociu, ambasadorica Ruth Huber, predstavnik Njemačke i zamjenica izvršnog direktora Fonda za gubitke i štete Matilde Laurans uz video poruke ministra za zaštitu okoliša, klimu, očuvanje prirode i nuklearnu sigurnost Njemačke Carstena Schneidera i direktora u Zelenom klimatskom fondu Thomasa Erikssona.
“Nakon otvaranja, stručnjakinja za Zelenu agendu i koordinatorica Zelene agende u Vijeću za regionalnu saradnju Ivana Marković Bošković vodila je ministarski panel “Ujedinjeni za klimu – Aktivnosti na prilagođavanju klimatskim promjenama i regionalna saradnja” na kojem su se okupili ministri i predstavnici iz regiona zaduženi za okolišne i klimatske politike”, piše u saopštenju.
Dodaju da se i razgovaralo se o tome kako Zapadni Balkan može ojačati politički angažman, poboljšati koordinaciju i prioritete prilagođavanja klimatskim promjenama pretvoriti u praktične aktivnosti kojima se štite građani, infrastruktura, ekonomije i javni budžeti”, piše u saopštenju.
“Na konferenciji će se razgovarati i o još dvije ključne oblasti regionalne klimatske otpornosti, a to su prevazilaženje nedostataka u pogledu ulaganja u prilagođavanje klimatskim promjenama tako što će se sa klimatskih strategija preći na projekte koji se mogu finansirati, kao i jačanje hidrometeoroloških službi i sistema podataka o klimi koji podržavaju donošenje odluka zasnovano na dokazima, rano upozoravanje i klimatske službe za poljoprivrednike, poslovne subjekte i građane”, zaključuje se u saopštenju.
