“I Izrael i Iran su nam prijateljske države”. Tako zvaničnici u Beogradu odgovaraju na novi sukob na Bliskom istoku, nastavljajući politiku neutralnosti i balansiranja.
Barem deklarativno.
“Rekao bih da je Srbija u ovom sukobu ipak ‘neutralna’ na strani Izraela”, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) spoljnopolitički analitičar Boško Jakšić.
Kao razlog navodi neravnotežu u saradnji Beograda sa Izraelom i Iranom.
“Ona ide u korist Izraela. Politički tvrditi da ste potpuno neutralni može da zvuči korektno, ali to u praksi jednostavno nije tačno”, dodaje Jakšić.
Kako Srbija sarađuje sa Izraelom?
Desetak dana nakon što je Izrael 13. juna napao Iran, navodeći da želi da ga spreči da napravi nuklearnu bombu, a Teheran odgovorio lansiranjem raketa i dronova na izraelsku teritoriju, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić stavio je tačku na izvoz municije Izraelu.
“Ne izvozimo ništa”, rekao je novinarima 23. juna.
Svega nekoliko dana ranije, u intervjuu za Jerusalem Post poručio je kako je Srbija jedina u Evropi koja posluje sa Izraelom u oblasti vojne municije, navodeći da su isporuke naoružanja ubrzane od oktobra 2023.
Tada je Izrael poslije napada Hamasa, kojeg SAD i EU smatraju terorističkom organizacijom, pokrenuo kopnenu ofanzivu na Pojas Gaze koja je dovela do masovnog stradanja palestinskih civila, razaranja gradova i humanitarne krize.
Rast izvoza prema Izraelu potvrđuju i zvanični podaci Privredne komore Srbije koji pokazuju da je od 2023. do 2024. gotovo dupliran, sa 75,9 miliona eura u 2023. na 132,8 miliona eura u 2024.
U 2024. Srbija je u Izrael najviše izvozila vojnu robu (u vrednosti od 44,5 miliona eura).
“Sa druge strane i naše službe nabavljaju opremu od Izraelaca”, podsjeća Boško Jakšić.
Više međunarodnih organizacija, među kojima i Amnesty International, upozorile su krajem 2023. na zloupotrebu izraelskog špijunskog softvera “Pegasus” u Srbiji.
Za izraelsku kompaniju NSO, koja proizvodi ovaj softver, vezuju se brojne kontroverze nakon otkrića da su vlade i druge agencije širom svijeta, uključujući i Srbiju, zloupotrijebile softver za špijuniranje kritičara vlasti.
“Pored toga, Izrael ima i velike investicije u Srbiji u infrastrukturi”, navodi Jakšić i podvlači da su, uprkos političkim slaganjima, saveznici Beograda i dalje Izraelci, a ne Iranci.
Kako Srbija sarađuje sa Iranom?
Za razliku od Izraela sa kojim spoljnotrgovinska razmjena u 2024. iznosila 184 miliona eura, sa Iranom je znatno skromnija – 46,4 miliona, od čega je u tu državu izvezeno robe u vrijednosti od svega milion.
Zvaničnici u Beogradu do sada nijesu pominjali izvoz oružja Iranu.
“Svojevremeno je bivša Jugoslavija izvozila oružje i Iranu i Iraku u vrijeme iransko-iračkog rata, ali poslije toga nema podataka da je Iran na spisku prodaje srpskog naoružanja ili municije”, navodi Boško Jakšić.
Ukazuje i da je Srbija dugo bila zainteresovana da kupuje naftu od Irana, ali se to trenutno ne događa.
“U režimu sankcija kome su izloženi, Iranci su pronašli mehanizme da svoju naftu gotovo stoprocentno izvoze za Kinu i jednostavnije im je da imaju jedno tržište i te mehanizme za izbjegavanje sankcija, nego u Srbiju gdje bi i količine svakako bile neuporedivo manje”, kaže Jakšić.
Kakvi su politički odnosi Srbije i Irana?
Iako je Teheran zbog razvijanja nuklearnog programa pod međunarodnim sankcijama, u Beogradu je na političkom nivou imao saveznike.
Srbija se više puta nije usklađivala sa odlukama Evropske unije o restriktivnim merama protiv Irana, kako zbog nuklearnih aktivnosti, tako i zbog kršenja ljudskih prava.
Među posljednjim odlukama je ona iz decembra 2023. kada Beograd nije podržao novi paket mjera EU protiv Teherana zbog vojne podrške koju iranske vlasti pružaju Rusiji u ratu u Ukrajini.
Zvaničnici dvije države su posljednjih godina intenzivirali susrete, najavljujući jačanje saradnje, a iz Srbije su se čule poruke zahvalnosti zbog odbijanja Irana da prizna nezavisnost Kosova.
Kakvi su odnosi sa Izraelom?
“Tako je bilo i sa Izraelom do 2020. kada je Vašingtonskim sporazumom Izrael priznao Kosovo. To je bilo neprijatno iznenađenje vlastima u Beogradu jer se ipak radi o važnoj zemlji, ali su drugi interesi, i ekonomski, i investicioni i vojni i tehnološki, na neki način to potisnuli”, kaže Boško Jakšić.
Vašingtonskim sporazumom Beograda i Prištine bilo je predviđeno i da Srbija prebaci ambasadu iz Tel Aviva u Jerusalim, ali se to nije desilo.
U danu kada je istekao rok za preseljenje, Aleksandar Vučić je rekao da će Beograd postupati “u skladu sa međunarodnim pravom, ali i u skladu sa svojim interesima”.
“Ti interesi su promijenjeni od trenutka kada je Izrael priznao nezavisnost Kosova”, rekao je Vučić 1. jula 2021.
Srbija i Izrael su ipak nastavili razvoj odnosa.
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu poručio je nakon razgovora sa predsjednikom Srbije 2024. u Njujorku da su veze sa Beogradom “jače nego ikada i da nastavljaju da rastu”.
Dan prije ovog susreta, Vučić se na marginama zasijedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija sastao i sa predsjednikom Irana Masudom Pezeškijanom kojeg je pozvao u posjetu Srbiji.
Bez osuda sukoba
Za razliku od direktnog sukoba Izraela i Irana o kojem se Beograd nije izjašnjavao, predsjednik Srbije izjavio je da “nema nikakve sumnje” da su SAD “pogazile međunarodno pravo” kada su 22. juna napale iranska nuklearna postrojenja.
Podvukao je, međutim, da Srbija želi najbliži odnos i strateško partnerstvo sa SAD.
“Mislim da se tu radi o diplomatskom manevru, na površini izgleda da je Vučić osudio Amerikance i na tome se završava. Neće biti nikakvih posljedica, a uknjižen je ipak neki diplomatski poen”, rekao je Boško Jakšić.
Dodao je da istu poziciju Srbija zauzima i prema ratu u Ukrajini.
“Duže vrijeme traje ta politika lelujanja između jedne, dvije, tri, četiri stolice i čitavog trpezarijskog stola. Ali kapitalni odnosi na relaciji Moskva, Vašington, Brisel pokazuju da Vučić nema povjerenje ni u jednom od velikih svetskih centara”, kaže Jakšić.
Srbija je, uz Bjelorusiju, jedina evropska zemlja koja nije uvela sankcije Rusiji zbog agresije na Ukrajinu.
Istovremeno, srpsko oružje i municija preko trećih zemalja završavaju u rukama ukrajinskih vojnika.
Saradnja: Svetlana Božić Krainčanić
Previše riječi za jednostavan odgovor. Srbija je za onoga ko Vučiću plati veću proviziju.
Balkanski Iran.