Srbija postaje centar za ruske napade po Evropi

Njemačke istražitelje zanima šta znaju dvojica srpskih državljana koji se nalaze u istražnom zatvoru u Srbiji, jer njihov slučaj povezuje ukrajinske avione Lajpcigu, dva ruksaka s eksplozivom pronađena kod Kanjiže i širu priču o Srbiji kao logističkom čvorištu za ruske obavještajne operacije u Evropi, piše Dojče Vele.

U Njemačkoj se otvoreno govori o hibridnom ratu koji se proteže preko cijelog kontinenta, a akteri na terenu često su tek potrošni pijuni u igri koju ni sami ne razumiju.

Jednokratni agenti za ruski ‘rat iz sjene’

U fokusu istrage ponovno su se našli takozvani ruski “jednokratni agenti”. Riječ je o metodi gdje ruske službe navodno vrbuju sitne kriminalce ili neupadljive građane da za novac izvedu sabotaže. U Moskvi unaprijed računaju da će takvi izvršitelji biti uhapšeni, ali je teško dokazati ko stoji iza njih.

Slični slučajevi zabilježeni su širom Evrope. U Ukrajini su dječaci za 20 eura ispisivali antivladine grafite i podmetali požare na željezničkoj infrastrukturi. U Njemačkoj su državljanin Srbije i BiH navodno učestvovali u uništavanju najmanje 270 automobila. Ubrizgavali su poliuretansku pjenu u izduvne cijevi. što uništava motor, i ostavljali naljepnice koje su trebale stvoriti lažni dojam da iza napada stoje radikalni zeleni aktivisti. Cilj je navodno bio podstaknuti bijes javnosti protiv stranke Zelenih i pomoći radikalnoj desnici na izborima.

Njemački nedjeljnik Spiegel takve je operacije opisao kao ruski “rat iz sjene” protiv Njemačke. “Hakerski napadi na snabdjevače energijom, kampanje dezinformacija pred izbore, nadlijetanje dronova iznad vojarni i industrijskih postrojenja: Moskva raspolaže bogatim izborom alata za destabiliziranje Njemačke i uznemiravanje stanovništva”, navodi Špigel.

Trag eksploziva vodi u Srbiju

Situacija je postala ozbiljnija početkom avgusta na aerodromu u Lajpcigu. Tamo je, tik uz ukrajinski transportni avion Antonov, pronađen dron s konzervom plastičnog eksploziva. Taj dio vazdušna luke koristi i ukrajinska vojska za logistiku. Istraga je pokazala da se dron trebao zabiti u spremnik aviona i izazvati eksploziju kerozina, no plan je propao jer upaljač nije bio dobro spojen s eksplozivom.

Deset dana kasnije, pet kilometara od aerodroma pronađen je sličan dron. Oba su bila opremljena ruterom i moglo se njima upravljati putem mobilne mreže s bilo kojeg mjesta na svijetu. Na mjestu događaja pronađeni su tragovi DNK, a istražitelji imaju najmanje dvojicu osumnjičenih. Jedan je navodno povezan s ruskim tajnim službama i eksplozijom u poljskom Łódźu 2024., dok je drugi, prema informacijama, uoči napada u Leipzigu doputovao iz Istanbula u Njemačku, a zatim otišao u Srbiju.

Prema saznanjima zapadnih obavještajnih službi koje prenosi Špiegel, Srbija je postala ključna tačka za ruske sabotaže u Europi, gdje ruske tajne službe navodno regrutiraju i obučavaju svoje ljude.

Hapšenja i istraga u Srbiji 

Njemački istražitelji sada su iznimno zainteresirani za informacije koje bi mogli imati Danilo B. i Slobodan Đ., koji se od 11. juna nalaze u pritvoru u Srbiji. Vjeruje se da oni znaju više o trećem saradniku, “jednokratnom agentu” umiješanom u slučaj Leipzig. B., koji ima rusko i srpsko državljanstvo, i Đ., srpski državljanin, uhapšeni su u dva odvojena automobila pri pokušaju prelaska granice s Mađarskom. Jedan je prevozio komponente za dron, a drugi konzerve s eksplozivom.

U Srbiji se protiv njih službeno vodi istraga zbog nedozvoljenog držanja oružja i eksploziva, a protiv B. i zbog krivotvorenja isprava. Zasad nema službenih optužbi za terorizam ili planiranje napada. Dok su njemački mediji opširno pisali o ruskim agentima, a ministar unutrašnjih poslova Aleksander Dobrindt potvrdio da je dojava srpskim kolegama spriječila napad u Njemačkoj, srpske institucije uglavnom šute.

Izuzetak je bilo saopštenje Višeg javnog tužilaštva u Subotici od 2. septembra, u kojem stoji da je istraga proširena na još četiri osobe. Tužilaštvo nije željelo komentarisati navode iz Njemačke i pozvalo se na tajnost istrage. Potvrđeno je tek da je proširenje istrage povezano s otkrićem dva ruksaka s eksplozivom kod Kanjiže u aprilu, u blizini gasa. Taj je incident tadašnji mađarski premijer Viktor Orban iskoristio da za sabotažu optuži Ukrajinu, dok je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio kako je “očito da nas geopolitičke igre neće ostaviti na miru”.

Srbija kao obavještajni poligon

Od početka ruske invazije na Ukrajinu, vlasti u Beogradu isticale su da nijesu uvele sankcije Rusiji. Istovremeno, postala je javna tajna da Srbija, preko posrednika iz Češke i Poljske i uz američka sredstva, snabdijeva ukrajinsku vojsku granatama. Ta je saradnja potvrđena i nedavnim posjetom ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog Beogradu, iako na konferenciji za medije nije bilo riječi o vojnoj saradnji.

Paralelno s tim, dogodio se niz incidenata koji sugerišu da je Srbija postala važan teren za ruske službe. Prošlog septembra uhapšene su dvije osobe pod sumnjom da su u kampu kod Loznice obučavale oko 150 moldavskih i rumunskih državljana za izazivanje nereda nakon izbora u Moldaviji. Nekoliko dana kasnije uhapšeno je još jedanaest ljudi osumnjičenih za špijunažu. Tereti ih se da su po ruskom nalogu i za novac prošle godine bacali zelenu boju na jevrejske objekte u Parizu, ostavljali svinjske glave pred džamijama i ispisivali diskriminatorne poruke u Berlinu, s namjerom da izazovu haos.

“Teško je povjerovati da srpske službe bezbjednosti nijesu znale da se to događa jer se tu ne radi o jednom slučaju nego o čitavom nizu istih ili sličnih slučajeva”, rekao je tada za RSE Predrag Petrović iz Beogradskog centra za sigurnosnu politiku.

Diplomatske i bezbjednosne mjere

Dok vlasti Aleksandra Vučića izbjegavaju javne izjave o ovim slučajevima, mnogi analitičari smatraju da Srbija saradnju sa zapadnim zemljama održava tihim djelovanjem, koje uključuje hapšenja navodnih ruskih agenata i isporuke oružja Ukrajini. U Njemačkoj je, nakon pokušaja napada u Lajpcigu, najavljeno zatvaranje Ruske kuće u Berlinu i ruskog konzulata u Bonu te stroža granična kontrola za ruske državljane.

Rusija odbacuje sve optužbe. Šef diplomatije Sergej Lavrov nazvao je navode o umiješanosti Moskve u slučaj Lajpcig “potpuno izmišljenim provokacijama”. Kao odgovor, Rusija je najavila zatvaranje Goetheovog instituta na nekoliko lokacija u zemlji.