Danas je zvanično počela predizborna kampanja za Opšte izbore u Bosni i Hercegovini, koji će biti održani 4. oktobra.
U narednih mjesec dana, tačnije do 3. oktobra, kada na snagu stupa izborna tišina, političke stranke i kandidati ulaze u borbu za povjerenje birača.
Do dana izbora građane očekuje mjesec intenzivnih političkih poruka, skupova, obećanja i borbe za svaki glas.
Gradovi širom zemlje već su oblijepljeni plakatima sa imenima, fotografijama i porukama stranaka i pojedinačnih kandidata, prenose Vijesti.ba. Počinju predizborni skupovi, tribine i susreti s građanima, a političari će u narednim sedmicama intenzivnije obilaziti gradove, opštine, naselja…
Kandidati će građanima davati obećanja te pokušati da osiguraju podršku za osvajanje mandata na različitim nivoima vlasti. Kampanja će se istovremeno voditi na terenu, u medijima i na društvenim mrežama.
Ko se bira i koje su novine?
Na Opštim izborima 3,4 miliona birača će 4. oktobra birati članove Predsjedništva BiH, predsjednika i potpredsjednike entiteta Republike Srpske, poslanike u Parlamentarnoj skupštini BiH, Narodnoj skupštini Republike Srpske, Parlamentu Federacije BiH i kantonalnim skupštinama, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Jedna od najvažnijih novina jeste da birači više neće označavati politički subjekt ili kandidata znakom „x“.
Umjesto toga, glas će davati popunjavanjem kružića pored ponuđene opcije. Na objavljenim primjerima nalaze se i ilustrovana uputstva za ubacivanje listića u skener nakon glasanja.
Prema ranijim pojašnjenjima CIK-a, promjene na glasačkim listićima dio su šire reforme izbornog procesa koja uključuje biometrijsku identifikaciju birača i optičko skeniranje glasačkih listića, s ciljem smanjenja mogućnosti izbornih manipulacija.
Na listićima za zakonodavna tijela neće biti ispisana imena kandidata, već samo nazivi političkih subjekata i redni brojevi kandidata.
Birači će u glasačkim kabinama imati odvojene kandidatske liste sa imenima svih kandidata i moći će dati do tri preferencijalna glasa ili glasati samo za političku opciju.
Listić na kojem budu označene samo preferencije, bez izbora političkog subjekta, smatraće se nevažećim.
CIK je ranije za Radio Slobodna Evropa naveo da bi novi sistem trebalo da pojednostavi proces glasanja i dodatno zaštiti integritet izbora.
Istovremeno, organizacije koje prate izborni proces upozoravaju da je bilo malo vremena za edukaciju birača o novim pravilima glasanja.
Apel Centralne izborne komisije
Centralna izborna komisija (CIK) BiH uputila je apel svim političkim subjektima, kandidatima, njihovim pristalicama i medijima na strogo poštovanje Izbornog zakona BiH, uz poseban naglasak na zabranu korišćenja govora mržnje u javnom prostoru, prenosi agencija Patria.
„Govor mržnje“ je svaki oblik javnog izražavanja ili govora koji izaziva ili podstiče mržnju, diskriminaciju ili nasilje protiv bilo koje osobe ili grupe osoba, na osnovu rase, boje kože, nacionalnosti, pola ili vjere, etničkog porijekla ili bilo koje druge lične karakteristike ili orijentacije koja podstiče na diskriminaciju, neprijateljstvo i nasilje.
Iz CIK-a BiH podsjećaju da svi politički subjekti imaju pravo da vode kampanju u mirnom okruženju i organizuju skupove. Takođe, obavezni su da osiguraju ravnomjernu promociju kandidata oba pola u svim javnim i medijskim nastupima.
Nadležni opštinski organi dužni su da osiguraju ravnopravan tretman političkim subjektima koji su ovjereni za učešće na izborima u njihovim zahtjevima da javna mjesta i javne objekte koriste u svrhu kampanje, uključujući održavanje skupova, izlaganje oglasa, plakata, postera i drugog sličnog materijala.
CIK upozorava da ima ovlašćenja da sankcioniše kršenja Izbornog zakona BiH, novčano, ali i uklanjanjem kandidata s liste i poništenjem ovjere političkog subjekta.
Takođe, CIK poziva sve učesnike u izbornom procesu da vode fer kampanju, uz poštovanje zakona i pravila, te apeluje na medije da korektno i profesionalno izvještavaju o izbornim aktivnostima, u skladu s novinarskim kodeksom.
Kampanja prije kampanje
Iako je kampanja zvanično počela danas, 4. septembra, predizborna kampanja već traje, ako je suditi prema porukama i aktivnostima političkih stranaka koje su građani mogli pratiti prethodnih sedmica.
Na to upozoravaju i nevladine organizacije.
Preuranjena kampanja se vodila, kako kaže Hasan Kamenjaković iz nevladine organizacije „Pod lupom“, koja prati izborni proces u BiH, na društvenim mrežama i u medijima.
„Kada govorimo o zloupotrebi javnih sredstava i resursa, projekat institucija vlasti se predstavljao, najčešće, kao stranački uspjeh, zatim pojavljivanje zvaničnika na određenim infrastrukturnim projektima, korišćenje sredstava javnih preduzeća ili manifestacija za promociju političkog subjekta“, kaže za Radio Slobodna Evropa Kamenjaković.
Uoči predizborne kampanje, vlasti su „tempirale“ novčanu pomoć stanovništvu.
Tako je, na primjer, Vlada entiteta Republike Srpske donijela odluku o vanrednom usklađivanju opšteg boda i penzija, odnosno povećala penziju za 3,55 odsto. I ne samo to. Donijeta je i odluka o jednokratnoj novčanoj pomoći korisnicima penzije.
Istovremeno, uoči predizborne kampanje povećana je plata zaposlenima u pravosudnim institucijama i donijeta odluka o isplati jednokratne pomoći učenicima osnovnih i srednjih škola. Osnovcima će biti isplaćeno po 50 eura, a srednjoškolcima po 75.
Besplatno su podijeljeni i udžbenici.
U drugom bh. entitetu, Federaciji BiH, Vlada je produžila uredbu kojom poslodavci mogu radnicima isplaćivati do 150 eura mjesečno neoporezive pomoći do kraja ove godine.
Entitetska vlada je omogućila i tehničku realizaciju jednokratne pomoći od 50 eura penzionerima sa područja Tuzlanskog kantona.
Zašto je ključna bitka za Predsjedništvo BiH?
Trka za tročlano Predsjedništvo BiH biće od presudnog značaja imajući u vidu da je Predsjedništvo ključno za formiranje Vlade, tj. Vijeća ministara BiH (imenuje se prostom većinom u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine, a svako dalje imenovanje u državne institucije zavisi od tog izbora). Stoga je od presudnog značaja da li će vlast u Bosni i Hercegovini formirati probosanska ili srpsko-hrvatska politička većina.
Denis Bećirović, aktuelni član Predsjedništva iz reda Bošnjaka, je, podsjetimo, 2022. zajedno sa Željkom Cvijanović, srpskom članicom Predsjedništva, preglasao Željka Komšića, člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda, čime je omogućio izbor Borjane Krišto (HDZ) za predsjedavajuću Vijeća ministara BiH, koja je prethodno u trci za Predsjedništvo BiH iz reda hrvatskog naroda izgubila od Komšića.
Zahvaljujući, takođe, grupi stranaka okupljenih oko „Trojke“ (SDP, NiP, Naša stranka), koje stoje iza Bećirovića, i HDZ-a BiH, tada je kao „nezaobilazan faktor“ omogućen ulazak i Dodikovog SNSD-a u vlast, pod krinkom „Dodik se promijenio“.
Trojka oličena u Bećiroviću u Predsjedništvu i njihovi koalicioni partneri u Federaciji, HDZ i SNSD, podsjetimo i to, dolaskom na vlast, hvaleći se da su „najbrže formirano Vijeće ministara ikada“, govorili su da će ubrzati put ka EU, te integracije u NATO, ali od tih obećanja ostao je, kako je priznao i Luiđi Soreka, šef Delegacije EU u BiH, rizik da država Bosna i Hercegovina propusti još jednu važnu priliku na evropskom putu.
Dvije godine kasnije, piše Soreka u kolumni na sajtu Delegacije, „umjesto novog početka, čini se da je na pomolu još jedna propuštena prilika“.
On je naglasio da vlasti moraju da pokažu veću posvećenost, jer nečinjenje vodi sporijim integracijama, propuštenim reformama i riziku gubitka do 976,6 miliona eura iz Plana rasta, koji bi mogli da poboljšaju životni standard građana.
„Ne možemo da želimo članstvo ove zemlje više nego što to žele domaće vlasti“, poručio je Soreka.
Sve ono što su aktuelni nosioci vlasti spočitavali svojim prethodnicima, a na čemu su ubirali političke poene, nastavljeno je još jačim intenzitetom.
Političke blokade HDZ-a i SNSD-a u radu Parlamenta, korupcija, nepotizam, kriminal… uz dalju razgradnju državnih institucija, što se najbolje očitalo kada je država trebalo da reaguje nakon što je Sud BiH raspisao potjernicu za Dodikom, koji je neometano obilazio svjetske destinacije – Izrael, Mađarsku, Rusiju…
U međuvremenu, Dodik je izlobirao i ukidanje sankcija SAD uvedenih zbog podrivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, a sankcije su ukinute i Željki Cvijanović, članici Predsjedništva BiH.
„U bošnjačku kvotu ušli su manje zreli političari sa pojedinačno skromnim izbornim, a samim tim i predstavničkim legitimitetom. Ubeđujući svoju publiku da će Dodik omekšati i svjesno mu prepuštajući dodatne institucionalne poluge moći po dubini. Njegova radikalna retorika je ostala bez toga da za to plati ozbiljniju institucionalnu cijenu. Ni kasnija presuda i pokušaj stranaka Trojke da se distanciraju od partnera nisu urodili plodom“, pisao je Stav.
Dragan Čović, lider HDZ-a BiH, braneći svog saborca iz RS-a aprila prošle godine govorio je da je Dodikovo ponašanje „refleks straha od onoga što se dešava Hrvatima u BiH“.
„Dodikove reakcije su posljedica onoga što vidi u Federaciji BiH. Ako Bošnjaci mogu birati Hrvatima predstavnike, logično je da se Srbi pitaju kada će isto doživjeti. Njegovo ponašanje je politički refleks, možda pretjeran, ali razumljiv“, rekao je Čović.
Ko se kandidovao iz redova Bošnjaka?
Denis Bećirović je predao kandidaturu za reizbor kao zajednički kandidat vladajuće „Trojke“ i nekoliko manjih stranaka, od kojih neke, poput Naše stranke zbog neplaćenih kazni, te Snage naroda federalnog ministra unutrašnjih poslova Rame Isaka, jer nisu dostavile minimalan broj validnih potpisa podrške, zasad nisu ispunile zakonske uslove za učešće na izborima.
Pored Bećirovića, kandidaturu za bošnjačkog člana Predsjedništva predao je i Semir Efendić, načelnik sarajevske opštine Novi Grad, ispred Stranke za BiH (SBiH).
Efendić, inače nekadašnji kadar SDA, koji je na prošlim izborima podržao Željka Komšića, u obrazloženju svoje kandidature naveo je kako u SBiH smatraju da, ukoliko na izborima za člana Predsjedništva BiH pobijedi Bećirović kao kandidat Trojke, čijim su radom, kaže, nezadovoljni, onda i Trojka ostaje na vlasti uz pomoć HDZ-a i SNSD-a, pisale su Vijesti.ba.
Poručio je da u trku ulazi s jasnim ciljem – pobjedom – te kazao da neće praviti koalicije sa Trojkom.
Pitanje je, međutim, koliko Efendić kao lider jedne gradske stranke koja nema prepoznatljivu širu mrežu u Federaciji BiH može da privuče podršku birača i da li je ovim potezom svjesno ili nehotično pucao upravo u nacionalni korpus za čija se, kako tvrdi, prava bori.
Jer, kako je kazao, „slabljenje nacionalnog korpusa automatski slabi i državu, naročito ako u isto vrijeme jačaju oni koji se bore protiv nje“, prenio je N1.ba.
Preovlađujuće su ocjene da Efendić svojom kandidaturom dodatno usitnjava bošnjačko biračko tijelo, a prema ocjeni sarajevske agencije Patria, Efendić je zapravo „ujedinio vlast Trojke i razjedinio opoziciju“.
Stranke oko Trojke su jedinstveno stale uz Bećirovića, dok, sa druge strane, opozicija ide u više kolona.
Bakir Izetbegović, predsjednik najveće bošnjačke stranke SDA, najavljenom kandidaturom pokušava da se vrati na političku scenu.
Izetbegović je kazao da je uvjeren da će pobijediti na predstojećim izborima, izrazivši očekivanje da će birači povjerenje ukazati njemu, a ne Efendiću i Bećiroviću.
Izetbegović je prošle godine kazao da nikoga ne odbacuje od stranaka osim onih koje udaraju na BiH.
„Ne odbacujemo čak ni SNSD kao stranku, već odbacujemo Dodika. SNSD bez Dodika će biti drugačija stranka, ličiće više na onaj SNSD od prije 20 godina.“
Izetbegovićeva SDA jedna je od pet političkih stranaka iz BiH (HDZ BiH, HDZ 1990, Partija demokratskog progresa (PDP) i Srpska demokratska stranka) koje su potpisale izjavu kojom se obavezuju na saradnju kroz sprovođenje reformi, što je podstaklo nagađanja o obrisima nove koalicije koja bi mogla formirati vlast.
Lider grupacije Evropska narodna partija u EP Manfred Veber, u čijem prisustvu je potpisan dokument, ovaj čin ocijenio je “istorijskim iskorakom” koji bi mogao doprinijeti ubrzanom sprovođenju reformi u BiH i njenom približavanju članstvu u EU, prenio je N1.ba.
Fahrudin Radončić je zvanični kandidat Saveza za bolju budućnost (SBB) za bošnjačkog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine.
Kao što je juče i najavio, on je uputio i zvanična pisma ambasadorima EU u BiH i javno ih potpisao pred kamerama.
Radončić je zatražio od Evropske unije da zabrani ulazak u njihov prostor na pet godina za sve zvaničnike koji budu prisustvovali sahrani ratnog zločinca Ratka Mladića.
On je, između ostalog, poručio da mu je neprijatno jer radi posao predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića.
Troje kandidata iz reda hrvatskog naroda
Unutar hrvatskog bloka prvi je kandidaturu objavio Slaven Kovačević ispred Demokratske fronte Željka Komšića.
Kovačević je više puta pokazao da se istinski zalaže za građansku BiH, a iz njegove biografije evidentno je i da je jedini borac Armije BiH, koja je branila državu BiH od agresorskih snaga, među kandidatima.
Kovačević se prije nekoliko godina BiH žalio Evropskom sudu za ljudska prava u predmetu „Kovačević protiv BiH“, tražeći za Federaciju BiH ono što važi za manji entitet RS – gdje važi izborni princip „jedan čovjek, jedan glas“.
Nakon što je država Bosna i Hercegovina uložila žalbu koju je Veliko vijeće ovog suda prihvatilo i cijelu kampanju se uključila Hrvatska i Kristijan Šmit, prvobitna presuda koja je išla u korist Kovačevića je oborena.
Ranije je Evropski sud, u prvostepenoj presudi 2023. godine, ocijenio da je Bosna i Hercegovina prekršila Evropsku konvenciju o ljudskim pravima u pogledu Kovačevićeve nezastupljenosti u Domu naroda Parlamentarne skupštine i Predsjedništvu Bosne i Hercegovine, pisala je Radio Slobodna Evropa.
Kovačevićev protivkandidat je Zdenko Lučić, general, obavještajac Hrvatske, bivši član HIP-a (desno orijentisane političke stranke u Hrvatskoj koju je osnovao Miroslav Tuđman, sin Franje Tuđmana) i pravnik koga je kandidovala takozvana hrvatska Petorka.
„Da u BiH ima imalo pravne države ili barem želje za pravdom, kandidatura Kovačevića bi bila odbačena“, kazao je u intervjuu za Večernji list.
U odgovoru Kovačević mu je poručio da nikada nije krio svoju etničku pripadnost niti je mijenjao. „Bio sam više puta na izborima i uvijek sam bio etnički Hrvat. Nikada to nisam promijenio. Potpuna je laž da sam se izjašnjavao kao Ostali ili Srbin.“
Te ideje, naglasio je Kovačević u podkastu za Avaz.ba, koje njih vezuju su zajednička pripadnost nečemu – „to je fašizam, to je Musolini“. Temelji EU su zaštita individualnih građanskih prava, ako hoćemo, onda moramo uraditi neophodne reforme.
„Kada Lučić kaže važno je da Hrvati biraju Hrvate, to nije evropski standard. A onda kaže da će učiniti sve da BiH svemirskom brzinom uđe u EU. Sa tim fašističkim standardom neće nikad. On govori nešto što nije evropski standard i sa tim hoće da nas učlani u EU. To je nemoguće.“
Slično, dodao je Kovačević, radi i Dodik. „Kad je shvatio šta su evropski standardi, počeo je da se odmiče od EU.“
Iz redova hrvatskog naroda za člana Predsjedništva kandidaturu je podnijela i Darijana Filipović u ime HDZ-a BiH Dragana Čovića, koju je javno podržao premijer susjedne Hrvatske Andrej Plenković.
I Lučić, međutim, ima prećutnu podršku Zagreba, a sam se pohvalio da ima bolje odnose sa Plenkovićem nego sa Čovićem.
I Filipović i Lučić su pobornici “prava konstitutivnih” naroda te ideje o trećem entitetu u Federaciji BiH.
Za pretpostaviti je da će Darjana Filipović nastaviti političkim putem Čovića, dok se o programskom smjeru Lučića malo toga zna, što je priznao Martin Raguž, predsjednik Programskog vijeća HDZ-a 1990, jedne od stranaka Petorke koje su podržale njegovu kandidaturu.
„Istina je da je Petorka krenula najavom zajedničkog nastupa na sljedećim izborima. Činjenica je da je rađeno vrlo ozbiljno na programskim osnovama i da su one na neki način konsenzualno usvojene. Ja mislim da je to jedan izrazito kvalitetan programski osnov za ozbiljno djelovanje. Ne samo u korist hrvatskog naroda, nego u korist svih. E sada, ovaj kandidat se pojavio. Dosta žestoko sa energijom, i prilično hrabro otvorio neka pitanja. Ima neke elemente koji ukazuju da može prodrmati višegodišnju političku scenu kod Hrvata, ali tek trebamo sad vidjeti kakav je njegov programski smjer. Nije dovoljno samo vraćati se, moramo se kretati ka budućnosti“, kazao je Raguž za N1.ba.
Troje kandidata za poziciju srpskog člana Predsjedništva BiH
Za poziciju srpskog člana Predsjedništva BiH boriće se Željka Cvijanović (SNSD), koja je aktuelna članica Predsjedništva BiH i čiju kandidaturu je podržala vladajuća koalicija u Republici Srpskoj (RS).
Iz opozicionih redova dolaze dva kandidata – Marinko Božović (SDS), dugogodišnji načelnik Istočne Ilidže, koga podržavaju i Pokret Sigurna Srpska (PSS) Draška Stanivukovića i Narodni front (NF) Jelene Trivić, te Nebojša Vukanović, predsjednik liste „Za pravdu i red“, koji je trenutno poslanik u Narodnoj skupštini RS.
Srpski član Predsjedništva BiH bira se u Republici Srpskoj, kao jednoj izbornoj jedinici za taj nivo vlasti, dok se bošnjački i hrvatski članovi državnog Predsjedništva BiH biraju u Federaciji BiH, kao drugoj izbornoj jedinici, prenijela je Beta.
