“Procesi učenja u ovom regionu još uvijek nose stege socijalističkog obrazovanja što je uočljivo u poređenju sa razvijenim zemljama”, rekao je Bošković.
On je kao primjer za to naveo predškolsko obrazovanje, koje je počelo da se primjenjuje u razvijenim zemljama mnogo ranije nego kod nas i sa mnogo većim obuhvatom djece, navodeći da su istraživanja pokazala da su djeca koja ga pohađaju naprednija od djece koja nijesu pohađala ovaj nivo obrazovanja.
Ministar je istakao da je Ministarstvo u ovom pogledu preduzelo brojne aktivnosti i da su rezultati sve bolji, što potvrđuje i povećanje broja djece u predškolskom obrazovanju.
Kada je riječ o osnovnom obrazovanju ministar smatra da je ono preširoko postavljeno i nije bazirano na razumijevanju nego na taloženju informacija i upravo to vidi kao problem na čijem prevazilaženju se sada radi i radiće se i u budućnosti.
Bošković se osvrnuo i na srednje obrazovanje u kojem kao najveći problem vidi srednje stručno obrazovanje koje karakteriše slaba saradnja sa privrednom zajednicom, koja treba da pruži podršku učenicima u dualnom obrazuju stvarajućim uslove da tri dana provedu u učionici, a dva na praksi kod privrednih subjekata.
On je istakao da je pitanje srednjeg stručnog obrazovanje jedno od prioriteta Ministarstva i da očekuje saradnji i podršku privredne zajednice u procesu unapređenja ovog nivoa obrazovanja.
Ministar je izrazio uvjerenje da je Crna Gora na dobrom putu da prevaziđe ove nedostatke i nastavi odlučnim korakom ka obrazovanju za održivi razvoj.
Pored ministra Boškovića na panelu na temu obrazovanja za održivi razvoj učestvovali su i prof. dr Atanas Kočov sa Metalurškog fakulteta Univerziteta u Skoplju, direktorica Gimnazije “Slobodan Škerović” Zoja Bojanić-Lalović, prof. dr Virginijus Kundrotas iz Baltičke asocijacije za razvoj menadžmenta i dekanica Politehnike UDG prof. dr Sanja Ivanović.
