“Iza nas je još jedna godina u kojoj smo uspjeli da odgovorimo na brojne fiskalne i ekonomske izazove koji su je pratili i ostvarimo postavljene ciljeve, koji su bili itekako ambiciozni. Stoga godinu za nama ocjenjujem uspješnom, ali sa različitim dometima u pojedinim segmentima ekonomskog života”, istakao je Žugić.
On je naglasio da je na makroekonomskom planu, obezbijeđen kontinuitet uspjeha iz 2013. godine kada je Crna Gora, nakon prethodnog, dužeg perioda ekonomske recesije, ostvarila rast od 3,3 odsto.
Prema njegovim riječima uprkos prelivanju negativnih efekata krize iz regiona i Evrope pozitivan trend nastavljen je i u 2014. “Ostvareni rast BDP-a procjenjuje se na oko dva odsto, što je nešto niže od planiranog, ali istovremeno više u odnosu na zemlje regiona, kao i na prosječan rast ostvaren u zemljama eurozone i EU. Budžetski prihodi u 2014. su povećani za 105,9 miliona ili 5,9 odsto u odnosu na plan i za 108,3 miliona, odnosno 8,7 odsto u odnosu na 2013, a za čak 225,8 miliona ili 20 odsto u odnosu na 2012. godinu”, podsjetio je Žugić. Zahvaljujući, kako je ocijeno, izuzetnim rezultatima na planu ubiranja prihoda, u 2014. značajno je smanjen gotovinski budžetski deficit, koji prema preliminarnim podacima iznosi 102,6 miliona eura, odnosno oko 2,9 odsto BDP-a.
“Ovaj rezultat obuhvata oko 60 miliona eura (ili 1,7 odsto BDP-a) jednokratnih nepredviđenih troškova, kao što su otplata zaostalih obaveza prema državi (32 miliona eura), otplata garancija (15,3 miliona eura) i sudska izvršenja (15,5 miliona eura), koji su značajno pogoršali ostvarene rezultate. Ovo jasno ukazuje na činjenicu da potpuna izbalansiranost javnih finansija nije moguća ukoliko izostanu mjere racionalizacije na rashodnoj strani i odgovoran odnos prema novcu poreskih obveznika”, dodao je ministar finansija.
On je istakao da nije bilo jednokratnih nepredviđenih troškova, deficit centralnog budžeta u 2014. godini bi iznosio svega 39,8 miliona eura ili 1,2 odsto BDP-a.
“Za ostvarene rezultate na planu fiskalne konsolidacije u 2013. i 2014. godini Crnoj Gori su upućene pohvale sa brojnih međunarodnih adresa”, tvrdi Žugić.
Nedavno je Ellen Goldstein, direktorka Svjetske banke za zemlje Jugoistočne Evrope, izjavila: „Rezultati vašeg rada potvrđuju da ste najuspješniji u regionu, kada je riječ o fiskalnoj konsolidaciji. Obavili ste odličan posao u dijelu racionalizacije potrošnje i ubiranja javnih prihoda“.
“Takođe je MMF, u svom posljednjem izvjetaju, pohvalio „hrabre fiskalne mjere“ koje je Vlada preduzimala prethodnih godina, a koje su rezultirale poboljšanjem fiskalne discipline i pozdravio mjere predviđene budžetom za 2015. godinu. Nagrada za ostvareni napredak je, osim pohvala, stigla i u „materijalnom“ vidu. Usljed porasta povjerenja finansijskih tržišta u Crnu Goru, ostvarili smo kamatnu stopu od 5,375 odsto prilikom emitovanja euroobveznica, što je najniža stopa koju je Crna Gora ikada ostvarila prodajući ovu vrstu hartija od vrijednosti. Ekonomska politika koju sprovodimo, osim fokusiranja na stabilizaciju javnih finansija, usmjerena je na unapređenje konkurentnosti naše privrede i kreiranje podsticajnog ambijenta za ulaganja. Na ovaj način se doprinosi povećanju vrijednosti BDP-a, što je jedini realan model za uspostavljanje fiskalne, makroekonomske i finansijske stabilnosti na dugi rok”, rekao je Žugić.
On je podsjetio da se Ministarstvo finansija aktivno bavi fiskalnom politikom koja, kroz odgovarajuće podsticajne mjere, treba da doprinese dinamiziranju privrednog rasta.
“U tom pravcu smo, krajem 2014. godine, definisali srednjoročnu strategiju, čiji je osnovni cilj stvaranje preduslova za vođenje aktivnih sektorskih politika i privlačenje investicija. Strategija počiva na tri osnovna elementa: uvođenje fiskalnih preferencija za sektorske prioritete, iznalaženje novih izvora prihoda i promjenu sistema oporezivanja na način da se utiče manje negativno na ekonomski rast, kroz strukturu stopa javnih prihoda. Osnovni cilj je oslobađanje potencijala za rast, što će, uz prateće reforme u drugim oblastima, doprinijeti efikasnijoj valorizaciji naših ogromnih resursa i dinamiziranju ekonomskog rasta u 2015. i narednim godinama. Prema našim prognozama, očekivanja su da će prosječna godišnja stopa rasta BDP-a u narednom četvorogodištu biti u nivou od oko 3,8 odsto”, ocijeno je on.
Žugić je najavio da će ekonomska politika Vlade u 2015. godini biti i dalje usmjerena ka implementiranju mjera koje treba da doprinesu dinamičnijem privrednom rastu i kreiranju novih radnih mjesta.
“U tom smislu, nastavljamo sa privlačenjem investicija i sprovođenjem važnih strukturnih i reformi koje će unaprijediti poslovno okruženje, ali i konkurentnost naše ekonomije. Istovremeno se no unapređenje infrastrukture. Ovo su esencijalna pitanja budućnosti našeg društva i svakog pojedinca. Od ekonomskog rasta, novih investicija, podizanja kvaliteta infrastrukture, od ostvarenog izvoza i drugih ekonomskih parametara, zavisi otvaranje novih radnih mjesta, visina zarada i penzija, zavisi lični i društveni standard u zemlji i njena budućnost”, zaključio je on.
