Evropske vlade treba da povećaju transparentnost i odgovornost u lobiranju kako bi obezbijedile da građani znaju koji akteri nastoje da utiču na političke odluke, sve sa ciljem smanjenja rizika od koruptivnih praksi, navodi tijelo za borbu protiv korupcije Savjeta Evrope GRECO u svom godišnjem izvještaju koji je objavljen danas.
Uzimajući u obzir da je lobiranje legitimna aktivnost koja može da doprinese demokratskim procesima i donošenju odluka na osnovu adekvatnog informisanja, GRECO podsjeća da je od suštinskog značaja da se antikorupcijski standardi u potpunosti poštuju. Ovo može obuhvatati uspostavljanje registara lobista, u kojima se navodi da li su kontakti formalni ili neformalni, identitet osoba koje su bile u kontaktu i teme o kojima se razgovaralo.
Predsjednik GRECO-a Marin Mrčela izjavio je povjerenje javnosti “u nekim slučajevima testirano”.
„Povjerenje javnosti je u nekim slučajevima u poslednje vrijeme testirano do krajnjih granica jer se korupcijski skandali redovno pojavljuju u medijima. Javnost ima pravo da zna ko utiče na političke odluke. Pristup ovoj vrsti informacija trebalo bi da bude jednostavan i brz. Vlade treba da usvoje detaljna pravila za sprječavanje rizika od korupcije””, kazao je Mrčela.
Napominje da je 2021. uočen napredak u sprovođenju preporuka tog tijela.
„Uopšteno govoreći, 2021. godine smo vidjeli napredak u sprovođenju preporuka GRECO-a, ali potrebno je dodatno ubrzati unapređenje, posebno u vezi sa antikorupcijskim mjerama u pogledu poslanika i najviših funkcija izvršne vlasti. Pored toga, ključno je da, kada se reforme usvoje, antikorupcijske mjere budu u potpunosti operativne i efikasne”, dodao je on.
Izvještaj, kako se navodi, razmatra mjere za sprječavanje korupcije preduzete u državama članicama GRECO 2021. godine u okviru 5. kruga evaluacije, koja se fokusira na centralne vlade – uključujući najviše funkcije izvršne vlasti – i organe za sprovođenje zakona. Takođe ispituje korake preduzete u okviru 4. kruga evaluacije GRECO – koji se odnosi na poslanike, sudije i tužioce.
“Do kraja 2021. GRECO je završio evaluaciju 23 države u pogledu najviših izvršnih funkcija u centralnim vladama i organima za sprovođenje zakona. Petnaest izvještaja o usklađenosti objavljenih do 31. decembra 2021. godine pokazalo je da je napredak u primjeni preporuka bio spor: samo 18% preporuka je u potpunosti sprovedeno, 38 odsto je djelimično sprovedeno, a 44 odsto je ostalo neprimijenjeno”, ističe se.
Tokom 2021. godine, poboljšana je usklađenost država članica GRECO sa preporukama 4. kruga evaluacije.
“Skoro polovina je u potpunosti sprovedena na kraju 2021. godine (45 odsto u poređenju sa 39 odsto na kraju 2020. godine), dok je 37 odsto djelimično sprovedeno, a 18 odsto nije sprovedeno. Nedostatak napretka u ispunjavanju preporuka koje se odnose na poslanike i dalje predstavlja izazov: 36 odsto preporuka je u potpunosti sprovedeno, u poređenju sa 47 odsto u odnosu na sudije i 54odsto u odnosu na tužioce)”, pojasnili su.
Krajem 2021. kako je saopšteno, 13 zemalja se u okviru četvrtog kruga evalucije GREKO nalazilo pod procedurom neuskladjenosti: Belgija, Bosna i Hercegovina, Danska, Jermenija, Mađarska, Republika Moldavija, Njemačka, Poljska, Rumunija, Turska i Ukrajina, kao i Luksemburg i Srbija, ali “te dvije države usljed novih izvještaja o usklađenosti objavljenih tokom ove godine više ne podliježu ovoj proceduri”.
Napominju, izvještaj sadrži članak Metjua C. Stivensona, profesora prava na Pravnom fakultetu na Harvardu, o odnosu između korupcije i ljudskih prava.
