Ranije ove godine, ukrajinski zvaničnici predstavili su predsjedniku Volodimiru Zelenskom rizičan novi plan za okončanje rata sa Rusijom. Plan bi zahtijevao proširenje ukrajinske kampanje bombardovanja na određene ciljeve i vrstu naoružanja koje su Ukrajinci dugo izbjegavali.
Pored dosadašnjih ukrajinskih napada na ruske vojne baze, rafinerije nafte, linije snabdijevanja i logističke centre, zvaničnici su željeli da pokrenu talase dronova opremljenih vještačkom inteligencijom protiv moskovskih aerodroma, nadajući se da bi tako spriječili međunarodne aviokompanije da lete iz ruske prijestonice i ka njoj, prema navodima dva izvora neposredno upoznata sa planom, koji do sada nije bio javno objavljen, piše Atlantik.
Obje osobe govorile su pod uslovom anonimnosti kako bi mogle da opišu osjetljive vojne operacije. Kako se navodi, ukoliko bi bio sproveden, plan bi predstavljao zastrašujuću prekretnicu u istoriji ratovanja, napad u kojem bi rojevi autonomnih dronova, opremljenih sistemima za navođenje zasnovanim na vještačkoj inteligenciji, pronalazili i gađali ciljeve, bez ljudskog pilota koji bi upravljao njihovim kretanjem.
Takvi sistemi su posljednjih godina testirani u različitim zemljama, uključujući Sjedinjene Američke Države. Međutim, zakonitost njihove upotrebe predmet je žestokih rasprava, budući da bi njihova primjena mogla predstavljati kršenje pravila ratovanja, a takvi sistemi nikada ranije nisu bili korišćeni u velikim razmjerama.
Kada su zvaničnici ove zime predstavili plan Zelenskom, on je izrazio ozbiljne rezerve, rekao je jedan od izvora. Brinulo ga je da bi takav napad mogao biti shvaćen kao „piraterija“ ukoliko bi dron pogodio civilni putnički avion u Moskvi, naročito ako bi u napadu stradali ili bili povrijeđeni putnici, aerodromsko osoblje ili članovi posade.
Ipak, u očajničkom pokušaju da pronađe način da izvrši pritisak na Rusiju i tako ponovo pokrene mirovni proces, Zelenski je dozvolio da se pripreme za napade nastave nekoliko mjeseci tokom ovog proljeća i početkom ljeta, navode oba izvora.
Portparol Zelenskog odbio je da komentariše ove navode. Drugi zvaničnik iz predsjedničke kancelarije negirao je postojanje plana za napad rojevima dronova opremljenih vještačkom inteligencijom na moskovske aerodrome.
„To je potpuna besmislica“, rekao je taj zvaničnik, koji je zatražio da ostane anoniman.
Ukrajina već dugo nastoji da primora Rusiju da zatvori svoje aerodrome, dodao je zvaničnik, a ukrajinski napadi dronovima na različite ciljeve u Rusiji često su uspijevali da izazovu privremena zatvaranja.
Međutim, Ukrajina nema oružje dugog dometa koje je dovoljno precizno i pouzdano da bi moglo da gađa ruske aerodrome, a da pritom ne predstavlja prevelik rizik po civile, rekao je zvaničnik.
Prema navodima ruskih vazduhoplovnih vlasti, aerodromi širom zemlje bili su primorani da se zatvore 114 puta tokom jednomjesečnog perioda prošlog ljeta, od 28. juna do 28. jula, najčešće zbog opasnosti od ukrajinskih dronova. Moskva je bila pogođena najvećim brojem obustava – najmanje 17 puta na njena četiri glavna aerodroma.
Rusko udruženje turističkih agencija objavilo je da je širom zemlje u prvom tromjesečju ove godine zabilježeno više od 290 takvih incidenata.
Zatvaranja aerodroma, koja Rusi nazivaju kovjor (ковёр), što znači „tepih“, obično traju nekoliko sati, nakon čega vlasti daju znak da je opasnost prošla i dozvoljavaju nastavak letova.
„Do sada smo imali samo jednu operaciju protiv aerodroma“, rekao je zvaničnik. „Natjerati Ruse da stalno proglašavaju ‘tepihe’.“
Do sredine proljeća, plan da se izdejstvuje trajnije zatvaranje moskovskih aerodroma toliko je uznapredovao da je dobio i kodno ime: M&Ms – aluzija na veliki broj malih, jeftinih i gotovo identičnih dronova koji bi bili potrebni za tu misiju.
Kako bi se nadjačala ruska protivvazdušna odbrana, operacija bi zahtijevala slanje čak hiljadu dronova tokom jedne noći prema aerodromima u Moskvi i njenoj okolini, rekao je jedan od izvora upoznatih sa planom.
Napadi takvih razmjera ne bi bili naročito neuobičajeni u ovom sukobu. Ranije ove nedjelje ruske vlasti su saopštile da su tokom jedne noći oborile 791 ukrajinski dron, što je bio jedan od najvećih napada u dosadašnjem toku rata. Više od 600 njih letjelo je prema Moskovskoj oblasti, prema riječima gradonačelnika Moskve.
„Ideja je da se moskovski vazdušni prostor na duži period zatvori za civilne letove“, rekao je jedan od izvora upoznatih sa planom.
Od početka ruske invazije, u februaru 2022. godine, civilni vazdušni saobraćaj iznad Ukrajine je obustavljen. Međutim, ruski aerodromi uglavnom su ostali otvoreni, a milioni putnika koristili su ih ove godine za putovanja u inostranstvo.
Zbog zapadnih sankcija, samo nekoliko međunarodnih aviokompanija i dalje leti iz Moskve i ka njoj, među njima Turkish Airlines i Emirates, koje mnogi imućniji Rusi koriste kako bi stigli do glavnih saobraćajnih čvorišta u Istanbulu i Dubaiju.
Prisiljavanje tih aviokompanija da obustave letove ka Rusiji učinilo bi život manje komfornim za zvaničnike, oligarhe i druge bogate pristalice predsjednika Vladimira Putina.
„Ljudi iz elite mogli bi da dođu kod Putina i kažu mu: Imamo problem ovdje“, rekao je jedan od izvora upoznatih sa ukrajinskim planom.
Takav pritisak elite, u kombinaciji sa drugim ratnim pritiscima na rusku ekonomiju i društvo, mogao bi da primora Putina da pregovara o mirovnom sporazumu, rekao je izvor.
Oba izvora rekla su mi da je planiranje operacije obustavljeno u julu, kada je Zelenski iznenada smijenio njenog glavnog tvorca, ministra odbrane Mihaila Fjodorova.
Kao arhitekta ukrajinskog vojnog programa razvoja dronova, Fjodorov je veći dio ove godine radio na planu, držeći ga u tajnosti čak i od nekih svojih najbližih saradnika.
Prema navodima oba izvora, pomogao je da se formira tim ukrajinskih kompjuterskih programera koji je razvijao sistem za navođenje pomoću vještačke inteligencije, a obezbijedio je i finansiranje od ukrajinskih saveznika u Evropi za masovnu proizvodnju autonomnih dronova.
Tokom cijelog rata, Fjodorov je bio jedan od ključnih članova tima Zelenskog, ali se ovog mjeseca pretvorio u potencijalnog rivala za predsjedničku funkciju. U video-obraćanju objavljenom na Jutjubu, bivši ministar odbrane pozvao je Ukrajinu da održi izbore i izabere novu vlast.
Ukrajina nije održala predsjedničke niti parlamentarne izbore od 2019. godine jer ukrajinski zakon o ratnom stanju, koji je na snazi od početka invazije, zabranjuje održavanje izbora tokom rata.
Istraživanja javnog mnjenja sprovedena posljednjih nedjelja pokazuju da je Fjodorov, nakon smjene sa funkcije, postao dovoljno popularan u Ukrajini da bi mogao da predstavlja ozbiljnog protivnika Zelenskom na predsjedničkim izborima.
„Demokratija ne može biti talac Rusije“, rekao je Fjodorov u svom obraćanju.
Istog dana, ukrajinski parlament potvrdio je imenovanje novog ministra odbrane Jevhenija Hmare, odlikovanog vojnog veterana. Glasanje u parlamentu praktično je zatvorilo mogućnost da se Fjodorov u skorije vrijeme vrati na svoju prethodnu funkciju. Takođe je dovelo u pitanje budućnost operacije pod nazivom M&Ms.
Jedan od izvora upoznatih sa planom izrazio je nadu da će novi ministar odbrane nastaviti da ga sprovodi.
„Pokušaćemo. Tehnički je moguće“, rekao je izvor. „Ovaj projekat može da se obnovi sa novim timom, ali bi, prema mom mišljenju, za to bilo potrebno oko tri mjeseca.“
Do tada će već početi još jedna surova ratna zima.
Tokom mjeseci koji su prethodili njegovoj smjeni, Fjodorov je radio na brojnim visokotehnološkim planovima čiji je cilj bio da se Rusi primoraju na pregovore prije dolaska zime. Atlantik je ranije ovog mjeseca objavio da je Fjodorov zatražio pomoć od Ilona Maska, kao i da je Zelenski tražio od predsjednika Trampa da obezbijedi Maskovu pomoć.
Ukrajincima je bio potreban Mask da dozvoli korišćenje Starlinka, njegove satelitske komunikacione mreže, kao navigacionog sistema za dronove koji bi precizno gađali ciljeve unutar Rusije, uključujući ruske lansere balističkih raketa. Mask je odbio da dozvoli korišćenje Starlinka iznad teritorije Rusije. Nije odgovorio na poruke u kojima je zatražen komentar o ovom pitanju.
Kao alternativu Starlinku, Ukrajinci su ubrzano počeli da razvijaju pouzdane dronove opremljene vještačkom inteligencijom, koji bi mogli da posluže za zaobilaženje ruskih sistema protivdronovske odbrane.
Većina napadačkih dronova zahtijeva pilota koji ih navodi do cilja putem radio-signala, mobilnih internet veza ili nekog drugog oblika daljinskog upravljanja. Rusija, kao i većina vojno naprednih država, koristi elektronsko ometanje kako bi prekinula vezu između neprijateljskih dronova i njihovih pilota, čime primorava dronove da se sruše ili skrenu sa predviđene putanje.
Prošlog ljeta, Ukrajinci su pronašli domišljat način da zaobiđu ovaj problem. Sakrili su 117 dronova u pet kamiona za prevoz na velike udaljenosti i angažovali vozače koji nijesu znali šta prevoze, kako bi ih dovezli u blizinu ruskih vojnih baza. Kada su kamioni zauzeli položaje, dronovi su se povezali na internet, navodno koristeći ruske SIM kartice, i izašli iz skrivenih odjeljaka u kamionima.
Piloti dronova koji su se nalazili u Ukrajini koristili su internet vezu da usmjeravaju većinu letjelica prema ciljevima. Operacija, poznata kao Operacija „Paukova mreža“, oštetila je ili uništila oko dvadesetak ruskih vojnih aviona, uključujući bombardere sposobne za nošenje nuklearnog oružja, koji su bili parkirani na pistama ruskih baza.
Prema riječima dva upoznata izvora, najnoviji ukrajinski plan omogućio bi dronovima da samostalno upravljaju svojim letom, koristeći tehniku zasnovanu na vještačkoj inteligenciji poznatu kao „map matching“, odnosno „uparivanje sa mapom“.
Ta tehnika podrazumijeva učitavanje detaljnih mapa predviđene putanje drona u njegov računar, zajedno sa fotografijama ciljeva. Dok dron leti, njegova kamera snima teren ispod sebe. Računar u dronu koristi model vještačke inteligencije da upoređuje te snimke sa slikama sačuvanim u memoriji, slično kao kada osoba koristi mapu dok vozi nepoznatim autoputem.
Kada kamera uoči nešto što odgovara ili liči na sliku cilja, dron se usmjerava ka tome i eksplodira. Ljudski operater ne mora da potvrdi da je dron pronašao pravi cilj prije nego što izvrši napad.
Kada se ova tehnologija prvi put pojavila u Ukrajini prije nekoliko godina, neki proizvođači dronova rekli su da su odbili da je stave na raspolaganje svojim vojnim klijentima jer su smatrali da je previše rizična.
Jedan proizvođač dronova pokazao je novinaru Atlantika sistem za navođenje pomoću vještačke inteligencije koji je imao neku vrstu podešavanja preciznosti. Na ekranu je mogao da pomjera klizač gore-dolje. Ako bi izabrao niži nivo, sistem bi dozvolio dronu da napadne čak i kada je njegov model vještačke inteligencije samo 30 odsto siguran da je prepoznao pravi cilj. Najviši nivo zahtijevao je 90 odsto sigurnosti prije nego što bi AI donio odluku o napadu.
Čak ni to proizvođaču nije djelovalo dovoljno precizno. Zapitao se šta bi se dogodilo kada bi, na primjer, dijete na biciklu ušlo u kadar kamere drona u trenutku kada se on već „zaključao“ na svoj cilj: „Ko je odgovoran ako to dijete pogine?“
Ukrajinski zvaničnici, proizvođači naoružanja i vojni oficiri godinama se suočavaju sa ovakvim pitanjima. Neki su pozivali ukrajinski parlament ili međunarodno tijelo, poput Ujedinjenih nacija, da utvrde smjernice za korišćenje AI sistema za odabir ciljeva u ratovanju.
Takva pravila trenutno ne postoje u ukrajinskom zakonodavstvu. Sjedinjene Države i većina njihovih saveznika imaju neprecizne smjernice prema kojima čovjek treba da bude „u procesu odlučivanja“ prije nego što AI sistem donese odluku o napadu. Međutim, većina stručnjaka za međunarodno humanitarno pravo smatra da su takva ograničenja zastarjela i nedovoljna.
Kada je riječ o planu za napad na moskovske aerodrome, Zelenski je izrazio zabrinutost zbog mogućnosti da budu pogođeni nenamjenski ciljevi, rekao je jedan od izvora upoznatih sa tim razgovorima.
Zvaničnici koji stoje iza plana ponudili su moguća rješenja, rekao je izvor. Predložili su, na primjer, da Ukrajina upozori civilne aviokompanije da izbjegavaju ruske aerodrome i da evakuišu svoje avione prije nego što roj ukrajinskih dronova stigne do njih.
„Ako oni sami kažu: Znate šta, postaje previše rizično. Zašto bismo uopšte nastavili da letimo tamo? – to bi već imalo veliki uticaj na rusku elitu“, rekao je izvor. „To su njihove glavne veze sa spoljnim svijetom.“
