Keln potresa veliki skandal i pitanje zašto nijesu deportovane stotine navodnih počinilaca krivičnih djela. Konzervativni mediji pišu o „Romima sa Zapadnog Balkana“, klanovima i bandama koji su navodno zaštićeni u Njemačkoj.
Desetak ubistava i nanošenja tjelesnih povreda, silovanja, stotine ili hiljade delikata povezanih sa drogom, prevara, provala, pljački, džeparenja…
Ukupno oko 12.000 istražnih postupaka vodilo se ili se vodi protiv oko 2.100 stranaca iz Iraka i balkanskih država koji već imaju rješenje da treba da napuste Njemačku ili budu deportovani.
To je objavio kelnski list Štat-ancajger, pozivajući se na podatke Zavoda za borbu protiv kriminala u pokrajini Sjeverna Rajna-Vestfalija. Podaci se odnose na 6.800 stranaca koji bi trebalo da napuste Njemačku, i to iz registra samo dva centra za strance u Koesfeldu i Unni.
Iz podataka se ne zna koliko je istraga preraslo u krivične postupke i koliko je ljudi na kraju osuđeno.
Lista za Zapadni Balkan
List se posebno bavi istragama protiv ljudi koji žive na prostoru metropole Kelna i navodi da pojedini pripadnici „klanovа“ imaju po 150 krivičnih prijava. „U to se broje i bagatelni delikti poput vožnje bez karte ili kršenja javnog reda i mira.“
Pikantno je što postoje sumnje da je služba za strance u Kelnu namjerno odugovlačila ili čak sprečavala deportacije pojedinih počinilaca.
Naime, centralna služba u Koesfeldu – zadužena za odbijene tražioce azila sa Zapadnog Balkana – u novembru 2024. poslala je službi u Kelnu listu sa 471 imenom stranaca koji bi trebalo da napuste zemlju. Svi su porijeklom iz Srbije, Sjeverne Makedonije, Bosne i Hercegovine, Albanije i sa Kosova.
Koesfeld je ponudio pomoć da se izdaju privremene putne isprave onima koji nemaju pasoše, kako bi bili deportovani.
Iz Kelna je stigao jedino odgovor iz odjeljenja koje je zaduženo za 218 stranaca koji imaju perspektivu ostanka. Napisali su da pomoć oko putnih isprava nije nužna, već da razmatraju kako da ljudima omoguće ostanak u Njemačkoj.
U međuvremenu je 40 osoba sa te liste, bez javnog objašnjenja, sklonjeno sa spiska onih kojima se otvara perspektiva ostanka.
Teške optužbe i demanti iz Kelna
Kada je kelnski list ovog avgusta obznanio postojanje liste, slučaj je politički snažno pogodio Keln. „Kritičari su prebacili gradskoj upravi da svjesno sprečava deportacije i ignoriše važeće pravo“, piše berlinski list Tagescajtung.
Podsjeća se da je Detlef Zajf, poslanik vladajućih demohrišćana kancelara Fridriha Merca, prebacio nadležnima u Kelnu „eklatantno nepoštovanje saveznih smjernica“.
Tabloid Bild je ovog utorka (1. septembra) javio: “Umjesto da ih protjera, grad Keln je radije htio da ih ‘integriše’ – i očito je stavio listu u fioku. Nevjerovatni skandal institucija!“
Mnogi od ljudi sa liste imaju ili su imali „duldung“ – trpljeni status. To znači da nijesu priznati kao izbjeglice ili azilanti, već se za sada toleriše njihov boravak u Njemačkoj.
Organizacije koje se zalažu za njihov ostanak upozoravaju da je na listi masa istraga zbog sitnih krivičnih djela, a ne najtežih koja bi, po zakonu, mogla da vode deportaciji.
Prva provjera kelnske službe za strance pokazala je da niko u Kelnu nije paušalno odbacio deportacije kao mogućnost niti ih sprečavao. Ali, kako piše Tagescajtung, ipak je nejasno zašto niko iz Kelna nije centralno i sveobuhvatno odgovorio na upit iz Koesfelda.
Kao što nije jasno ni u koliko slučajeva je deportacija uopšte pokušana. Da bi uspjela, moraju se poklopiti brojne kockice – zemlja porijekla mora da prihvati povratak, a policija, uostalom, mora pronaći ljude onda kada je planiran deportacioni let.
Hajka protiv Roma
Kelnski Štat-ancajger još piše da su u prethodne dvije godine – od slanja liste – čak 152 osobe sa nje (opet) bile meta istraga zbog mogućih krivičnih djela.
Pojedini mediji navode da se radi maltene isključivo o Romima iz Srbije i susjednih zemalja. Konzervativni list Velt tvrdi tako da je Keln spriječio deportaciju „Roma koji su počinili krivična djela i obavezni su da napuste zemlju“.
Ruždija Sejdović iz organizacije Rom e.V, koja se u Kelnu zalaže za ostanak migranata, pretpostavlja da veliki dio ljudi zbilja ima romsko porijeklo i dodaje da takvo izvještavanje prate sa brigom jer se žigošu svi Romi.
Ove srijede slučajem se ponovo bavi Gradsko vijeće u Kelnu, a pravnici iz gradske uprave češljaju cijelu listu. Uzbuna je podignuta i u pokrajinskoj vladi u Diseldorfu, gdje koaliciju čine demohrišćani i Zeleni.
Na dužem štapu, slučaj je politički britak u vrijeme jačanja desničarske Alternative za Njemačku, čija su glavna tema upravo „ilegalni migranti“ i navodna nespremnost vlasti da ih protjeraju iz zemlje.
Sa područja Kelna je prošle godine deportovano 245 osoba, a ove godine do sada 115 – više od polovine njih vode se kao počinioci krivičnih djela. Oko trećine tih ljudi vraćeno je u države Zapadnog Balkana.
Nejasno je koliko njih se poklapa sa spornom listom koja ovih dana izaziva potres u javnosti.
