Desetine hiljada ožalošćenih građana danas odaju počast norveškom kralju Haraldu V polažući cvijeće i kartice s porukama saučešća ispred Kraljevske palate u Oslu, dan pošto je umro u 90. godini, prenose agencije.
More šarenog cvijeća prekrilo je Slotsplasen, trg ispred Palate, dok prolazi stalni tok ljudi. Baštovan Palate uklonio je bukete s dijela staza da bi se moglo prolaziti. Radnici Palate takođe su sakupili pokisle kartice i suše ih da bi se sačuvale.
Širom zemlje, crkve i gradske kuće su se otvorene bi ljudi mogli da i tu pale svijeće i zapišu svoje misli o kralju u knjige saučešća.
Kovčeg je donijet u Kraljevsku palatu u petak uveče iz Nacionalne bolnice u Oslu gdje je Harald umro.
Poslije njegove smrti njegov 53-godišnji sin, prijestolonasljednik Hokon, postao je kralj Hokon VIII.
Hokon je istakao moto svoje vladavine “Sve za Norvešku” koji datira još od njegovog pradjeda. Njegova supruga je postala kraljica Mete-Marit, dok je njegovo najstarije dijete, Ingrid Aleksandra, postala krunska princeza i prijestolonasljednica.
Hokon je dobro upoznat sa svojim kraljevskim obavezama. Kako je njegov otac stario, a zdravlje mu se pogoršavalo posljednjih godina, u nekoliko navrata je preuzimao ulogu regenta.
Novi kralj treba da primi u audijenciju predsjednika Parlamenta, predsjednika Vrhovnog suda i predsjedavajućeg biskupa Norveške luteranske crkve, a očekuje se da će prisustvovati i prijestolonasljednica Ingrid Aleksandra.
Očekuje se da će se Hokon održati prvi govor narodu Norveške kao kralj.
Njegovi prvi zadaci su jačanje podrške monarhiji zbog spornih kontakata njegove supruge sa pokojnim američkim seksualnim prestupnikom i finansijerom Džefrijem Epstinom i zbog presude njegovom pastorku zbog silovanja.
Datum sahrane nije objavljen, a Norveška je u žalosti i ima vijest o tome da građani odlažu vjenčanja i krštenja dok ne prođe period žalosti.
Norveška monarhija ima stare korijene, a porijeklo vuče od kralja Haralda Lepšeg u Devetom vijeku. Kada je Norveška povratila nezavisnost od Švedske 1905. godine, tri četvrtine glasača je na plebiscitu odobrilo obnavljanje monarhije. Danas je njena uloga uglavnom simbolična jer je vlast u Parlamentu, ali kraljevska porodica predvodi proslave i ima ulogu u promociji svoje bogate zemlje širom svijeta.
