Dronovi su hit, ali tenkovi se ne daju

Njemačka vojna industrija ima pune ruke posla. Međutim, moderno ratovanje uz pomoć dronova, softvera i vještačke inteligencije mijenja čitavu granu iz korijena. Zbog toga specijalizovani startapovi postaju sve važniji igrači.

Do prije samo nekoliko mjeseci kompanije poput Rajnmetala, Renka ili Hensoldta na berzi su važile za gotovo sigurne dobitnike evropskog talasa naoružavanja. Od jeseni 2025. slika se, međutim, značajno promijenila.

Akcije vodećih kompanija vojne industrije osjetno su pale. Rajnmetal je u jednom trenutku izgubio više od 50 odsto vrijednosti u odnosu na rekordni maksimum.

Duge liste narudžbina očigledno više nijesu dovoljne da impresioniraju investitore.

Za Tomasa Bukarda iz finansijske konsultantske kuće MPF, to je prije svega posljedica prethodne prevelike euforije na tržištu.

„Vrednovanje kompanija iz namjenske industrije poraslo je zbog oduševljenja investitora na previsok nivo“, ocjenjuje Bukard za javni servis ARD.

Prema njegovim riječima, tržište je već unaprijed uračunalo veliki dio očekivanog poslovnog rasta.

Softver postaje oružje

Iza pada vrijednosti akcija ne krije se samo uobičajeno otrežnjenje nakon berzanskog rasta. U namjenskoj industriji odvija se duboka strukturna promjena.

Ratovi u Ukrajini, kao i sukobi na Bliskom i Srednjem istoku, pokazali su koliko su bespilotne letjelice i savremeni sistemi odbrane postali važni. „Softver postaje ratno oružje“, naglašava Bukard.

Istovremeno, kako dodaje, „dronovi mijenjaju strukturu troškova“. Oni su, naime, znatno jeftiniji od borbenih aviona s posadom i zato mogu da se koriste u mnogo većem broju.

Savremeno ratovanje određuje koje tehnologije imaju presudan vojni značaj, a samim tim i koje kompanije posjeduju najtraženija znanja. Dok su nekada u centru pažnje bili tenkovi i mine, danas ključnu ulogu imaju dronovi, raketni sistemi i oružje s usmjerenom energijom.

Rekordna ulaganja u startapove

Male, visoko specijalizovane kompanije dobijaju na značaju jer često mogu brže da razvijaju proizvode i prilagođavaju ih novim zahtjevima bojišta. To mijenja ravnotežu moći unutar namjenske industrije.

Matijas Bajl, direktor zadužen za privatno bankarstvo u hamburškoj banci Sutor, ukazuje da je ta promjena već jasno uočljiva: „Kombinacija dronova, senzora, softvera i vještačke inteligencije više nije uska niša namijenjena samo stručnjacima. To je jasno definisana oblast rasta“, kaže Bajl.

To se, prema njegovim riječima, vidi i po investicijama: „Sve više kompanija ulaže u takve firme“, kaže.

Ulaganja u evropske startapove koji proizvode naoružanje ili vojnu opremu posljednjih godina značajno su porasla. Prema procjenama konsultantske kuće Mekinzi, u njih je tokom 2025. uloženo rekordnih 2,6 milijardi eura rizičnog kapitala. Poređenja radi, 2021. taj iznos bio je svega oko 200 miliona eura.

U Sjedinjenim Državama obim ulaganja bio je gotovo tri puta veći.

Veliki koncerni sve više sarađuju sa startapovima

Bukard očekuje da će etablirani proizvođači oružja poput Rajnmetala, Erbasa i BAE Sistemsa ubuduće dio svojih visokih profita ulagati u vlasničke udjele drugih kompanija. Na taj način tradicionalni proizvođači postaju i tehnološki investitori.

Bajl smatra da bi saradnja mogla da ode i korak dalje: „Neće moći da se izbjegne saradnja s manjim firmama, a možda ni njihovo preuzimanje, kako bi se to znanje unijelo u samu kompaniju“, kaže on.

Koliko je saradnja između startapova i velikih proizvođača već razvijena pokazuje projekat bespilotnog borbenog aviona za Bundesver. Naime, minhenski startap Helsing razvija sistem „CA-1 Evropa“ uz podršku vještačke inteligencije, dok sarađuje s proizvođačem senzora Hensoldt.

Helsing je jedan od najboljih primjera uspona nove generacije kompanija namjenske industrije. Nakon investicionog kruga u julu, vrijednog 1,8 milijardi dolara, firma je procijenjena na 18 milijardi dolara i postala je najvredniji evropski startap te privredne grane.

I drugi njemački startapovi zauzimaju važne pozicije u novoj namjenskoj industriji. Kvantum Sistems, čija je vrijednost procijenjena na osam milijardi dolara, razvija izviđačke dronove. Kompanija Splenlab isporučuje softver zasnovan na vještačkoj inteligenciji. Minhenska firma SE3 Labs razvila je platformu koja objedinjuje podatke s različitih senzora i pretvara ih u trodimenzionalnu sliku situacije na bojištu.

Tenkovi i municija ostaju nezamjenljivi

Uprkos procvatu dronova i vještačke inteligencije, klasična vojna tehnika ne postaje suvišna. Državu nije moguće braniti samo dronovima. Savremenim vojskama i dalje su potrebni tenkovi, avioni, brodovi i municija.

Prema procjeni kompanije Fortune Business Insights, globalno tržište oklopnih vozila porašće sa 25,2 milijarde dolara u 2025. godini na 41,5 milijardi dolara do 2034.

Taj rast nije posljedica samo povećanih vojnih budžeta usljed geopolitičkih tenzija. Važnu ulogu ima i modernizacija zastarjele vojne opreme.

„Nabavka zamjenskih sistema i dopuna postojećih arsenala ostaju veoma važni za velike kompanije namjenske industrije“, ističe Bajl.

Problem nijesu narudžbine, već kapaciteti

Najveći izazov za velike evropske proizvođače oružja trenutno nije nedostatak poslova niti konkurencija startapova. Mnogo veći problem predstavljaju ograničeni proizvodni kapaciteti i dugi rokovi isporuke.

„Knjige narudžbina jesu pune, ali potrebno je vrijeme da se to zaista odrazi na profitne marže i zaradu“, kaže Bajl.

Prema procjenama Mekinzija, zaostale narudžbine velikih zapadnoevropskih kompanija iz sektora odbrane kreću se između 20 i 100 milijardi eura. U pojedinim slučajevima to znači da su rokovi isporuke duži i od šest godina.

Zbog toga se namjenska industrija trenutno nalazi u neobičnoj fazi: s jedne strane raste potražnja za tradicionalnim naoružanjem poput tenkova i municije, a s druge ubrzano raste značaj softvera, vještačke inteligencije i bespilotnih sistema koji mijenjaju način ratovanja.