Za kancelara Njemačke Fridriha Merca, izbori u nedjelju na istoku te zemlje ne nude nijedan dobar ishod samo različite stepene političkog poniženja, piše Politiko, a prenosi Danas.rs.
Očekuje se da će Alternativa za Njemačku (AfD) ubjedljivo pobijediti u pokrajini Saksonija-Anhalt i završiti daleko ispred Merca i njegovih konzervativaca, pokazuju predizborne ankete.
Takav rezultat pokazao bi, na najjasniji mogući način, koliko je krajnja desnica ojačala i nadmašila tradicionalne stranke u velikom dijelu zemlje, piše Politico.
Poniženje za Merca bilo bi još veće ukoliko AfD osvoji dovoljno glasova da obezbijedi apsolutnu većinu u parlamentu pokrajine i samostalno formira vlast.
Barem iz perspektive tradicionalnih njemačkih stranaka, to bi mu donijelo neslavno mjesto u poslijeratnoj istoriji zemlje kao nacionalnom lideru tokom čijeg mandata je krajnja desnica prvi put od Drugog svjetskog rata došla do stvarne izvršne vlasti.
Ali ni drugi vjerovatni ishodi ne nude mnogo olakšanja Mercu.
Ako AfD ne uspije da osvoji većinu potrebnu za samostalno formiranje vlasti u pokrajini – što, sudeći prema najnovijim anketama, postaje sve vjerovatniji scenario – Merca i njegovu Hrišćansko-demokratsku uniju (CDU), koja bi završila na drugom mjestu, čekao bi niz gotovo nemogućih izbora u pokušaju da sastave koaliciju sa strankama ljevice.
Svaki takav savez vjerovatno bi bio osuđen na propast od samog početka, dok bi za usvajanje zakona zavisio od podrške krajnje ljevice ili krajnje desnice.
Rastu i strahovanja da se AfD možda priprema za ovakav scenario tako što će osporiti rezultate nedjeljnih izbora.
Stranka je već objavila saopštenja u kojima dovodi u pitanje glasanje putem pošte, dok je njen vodeći kandidat Ulrih Zigmund slične sumnje iznosio i na društvenim mrežama.
Bez obzira na rezultat u nedjelju, izbori bi mogli da pokrenu lanac događaja za Merca koji je već sada istorijski slab lider a koji bi na kraju mogao dovesti do njegovog pada.
Pritom nije jasno da li kancelar ima koherentnu strategiju za suočavanje sa posljedicama.
Uoči glasanja, Merc je gotovo djelovao kao da je u stanju poricanja.
“Danas ne nagađam šta će se dogoditi dan nakon izbora“, rekao je Merc u televizijskom intervjuu prošle nedjelje.
“Procijenićemo situaciju u svjetlu izbornih rezultata i učiniti sve što možemo da spriječimo da Saksonija-Anhalt padne u ruke radikala“.
Ali kancelar na izbore u Saksoniji-Anhalt kao i na još dva izborna procesa 20. septembra izlazi u veoma nesigurnoj poziciji.
Nakon samo 16 mjeseci na funkciji postao je najmanje popularan kancelar u istoriji zemlje, a njegovi konzervativni saveznici iza kulisa već raspravljaju o scenariju koji bi po njemačkim standardima bio krajnje neuobičajen: smjeni kancelara – takozvanom „Kanzlertausch“, odnosno „zamjeni kancelara“.
“Imajući u vidu nezadovoljstvo, rezultate anketa i činjenicu da nas naredne godine očekuju dodatni izbori pritisak za suštinske promjene prirodno će rasti“, rekao je Julijan Šahe, političar CDU iz Magdeburga, glavnog grada Saksonije-Anhalt.
“Sasvim mogu da zamislim da će neki insistirati na tome da Fridrih Merc podnese ostavku. Ali da li je to rješenje, tek treba videti“.
Konzervativni političari na istoku Njemačke već ne žele Merca u predizbornoj kampanji. Tokom rijetkih pojavljivanja u regionu ranije, bio je izviždan. Besni birači su tokom njegove posjete ove nedjelje uzvikivali „Pinokio“ i „ratni huškač“, nakon čega je planirano obraćanje novinarima otkazano.
Scenario 1 – AfD dolazi na vlast
Ako AfD osvoji dovoljno glasova da samostalno formira vladu u Saksoniji-Anhalt, to bi u izvjesnom smislu bio jednostavniji i lakši ishod za Merca i njegove konzervativce.
Neki poslanici CDU u pokrajini vide značajne prednosti u tome što bi konzervativci dobili ono što je AfD dugo imala a to je mogućnost da napada vladu iz udobnosti opozicionih klupa. Konzervativci vjeruju da bi period AfD-a na vlasti mogao da se pretvori u debakl koji bi razbio mit o krajnjoj desnici i otvorio prostor za kasniji povratak CDU-a.
“Onog dana kada Zigmund (Urlih) postane premijer pokrajine, gotov je“, rekao je Aleksander Rojsher, poslanik CDU iz Saksonije-Anhalt, misleći na vodećeg kandidata AfD-a.
“To je moje predviđanje. Neće uspjeti kao pokrajinski premijer. Neće moći da ispuni sva obećanja koja je dao“.
Ipak, i ovaj ishod nosi velike rizike koji bi mogli ubrzati Merca na putu ka političkom padu, jer je vjerovatno da će politički pritisak na njega i njegove konzervativce nakon izbora u Saksoniji-Anhalt samo dodatno rasti.
Očekuje se da će AfD pobediti na pokrajinskim izborima u Meklenburgu-Zapadnoj Pomeraniji, a stranka belježi snažnu podršku čak i u tradicionalno lijevo orijentisanom Berlinu, gdje se izbori održavaju kasnije ovog mjeseca. Naredne godine zakazani su izbori u još četiri pokrajine.
Poslanici CDU strahuju da bi veliki poraz u Saksoniji-Anhalt mogao da pokrene lavinu novih teških izbornih poraza.
To bi takođe moglo da dovede do otvorenog sukoba unutar stranke oko pitanja da li treba zadržati Mercov “zaštitni zid“ prema AfD-u – obećanje da konzervativci neće formirati vlast sa krajnjom desnicom. Dio konzervativaca smatra da je upravo ta politika ojačala AfD, jer je CDU primorala da vlast formira sa strankama ljevice.
Već postoje određeni znaci otvorenog neslaganja sa Mercovim obećanjem da neće formalno sarađivati sa krajnjom desnicom, posebno na istoku zemlje.
“Svako ko i dalje govori o zaštitnom zidu nije prepoznao znake vremena“, rekao je u julu Mihael Krečmer, premijer istočne pokrajine Saksonije iz redova CDU-a.
Scenario 2 – Konzervativci primorani da formiraju manjinsku vladu uz podršku krajnje ljevice
Ako AfD ne uspije da osvoji apsolutnu većinu, CDU će biti prinuđen da pokuša da na neki način formira vlast sa preostalim strankama — vjerovatno sa svima njima, budući da pripadaju političkoj ljevici, uključujući i krajnje lijevu stranku Die Linke, odnosno ljevicu.
Međutim, Merca i njegova CDU isključili su bilo kakvu formalnu saradnju ne samo sa AfD-om već i sa strankom Die Linke, odnosno Ljevicom, koja bi, prema anketama, trebalo da osvoji treće mjesto. Zbog toga bi CDU vjerovatno formirao manjinsku vladu sa Socijaldemokratskom partijom (SPD), koja bi trebalo da završi na četvrtom mjestu, a potencijalno i sa Zelenima.
Ali, imajući u vidu raspored mandata, ne bi bilo jasnog načina da se izbjegne saradnja sa ljevicom u nekom obliku, barem ukoliko se isključuje saradnja sa AfD-om. To bi značilo da CDU zavisi od podrške ljevice kako bi izabrao svog pokrajinskog premijera i usvojio zakone.
Za ovakav aranžman već postoji presedan. U istočnim pokrajinama Tiringiji i Saksoniji, CDU predvodi manjinske vlade uz formalizovanu podršku ljevice.
Krajnje lijeva stranka saopštila je da bi podržala sličan aranžman i u Saksoniji-Anhalt, ali bi za to tražila određenu cijenu.
Međutim, otpor unutar CDU-a prema ovakvoj konstelaciji sve je veći. Jedna lokalna organizacija CDU-a već je odbacila bilo kakvu vladajuću koaliciju koja bi mogla opstati samo uz „dobru volju, toleranciju ili izričitu saglasnost“ ljevice.
“Model koji ljevici daje faktički veto nad cjelokupnim radom vlade desnog centra neprihvatljiv je“, navodi se u dokumentu.
Na kraju, ovi političari tvrde da upravljanje državom zajedno sa strankama ljevice zapravo aktivno jača AfD, jer joj daje dodatno oružje da konzervativce predstavi kao ljevičare pod maskom.
Takav scenario mogao bi ponovo da otvori raspravu unutar CDU-a o tome koliko je politika “zaštitnog zida“ strateški opravdana – i dodatno politički oslabi stranku.
Saksonija-Anhalt bi zbog toga praktično mogla postati nesposobna za formiranje funkcionalne vlade. Još važnije za nacionalnu politiku, takav razvoj događaja mogao bi da podstakne nezadovoljstvo unutar CDU-a koje bi na kraju moglo dovesti do Mercovog političkog pada.
