Njemački mediji i dalje se bave izbornom pobjedom AfD-a u Saksoniji-Anhaltu, ali različitim aspektima: jedni komentarišu zahtjev da se ta stranka zabrani, a drugi kritike na račun predsjednika CDU-a, kancelara Fridriha Merca.
Stranka Alternativa za Njemačku (AfD) u pokrajini Saksonija-Anhalt zvanično je proglašena za “dokazano desno ekstremnu” organizaciju, dok je na saveznom nivou trenutno klasifikovana kao “dokazani sumnjivi slučaj desnog ekstremizma”. Stranka je i na saveznom nivou bila proglašena za “dokazano desno ekstremnu”, ali je podnijela tužbu i sada o tome mora da odluči sud.
Proteklih godina pojavljivali su se zahtjevi da se pokrene postupak zabrane AfD-a, a sada je, nakon njenog izbornog trijumfa u Saksoniji-Anhaltu, predsjednik vlade pokrajine Sjeverna Rajna-Vestfalija Hendrik Vist (CDU) predložio da se ponovo ispita ustavnopravni odnos prema toj stranci.
List Noje prese iz Koburga njegov predlog komentariše ovako: “Vistov tajming djeluje kao da želi još malo više da razljuti ogorčene građane. To u svakom slučaju nije reklama za našu demokratiju. O zabrani se raspravlja već godinama. Ako Vist smatra da je to primjereno, trebalo je ranije da se probudi.”
A Frankfurter algemajne cajtung pita: “Šta je sada u stvari novo? Novo je to da je AfD ostvarila veliki izborni uspjeh. Ali upravo to nije razlog za zabranu. To takođe nije ni potvrda nevinosti. Ali onaj kome nakon jasne izborne pobjede ništa drugo ne pada na pamet osim da ponovo pokrene pitanje postupka zabrane, taj izražava prezir prema biračima – i mora da se dozvoli da bude upitan kako to on shvata demokratiju.”
“Politički poker je počeo“
List Folksštime iz Magdeburga, glavnog grada Saksonije-Anhalta, bavi se mogućim formiranjem vlade u toj pokrajini. Naime, AfD-u za većinu u parlamentu nedostaju tri poslanička mjesta. Od stranaka koje su ušle u pokrajinski parlament jedino ljevičarski konzervativni Savez Sare Vagenkneht (BSW) nije kategorički odbio koaliciju sa AfD-om, ali se do sada nije konkretno izjasnio ni za saradnju.
Folksštime komentariše: „Stranka Sare Vagenkneht ne želi prerano da se obaveže. To i ne mora da uradi, jer iako BSW u novom pokrajinskom parlamentu ima samo pet od 83 poslanika, on može da djeluje iz pozicije snage. Stranka sada to koristi.“
List potom prognozira: „Na kraju se, međutim, može očekivati da će BSW pomoći AfD-u da dođe na vlast. Svojom strategijom – razgovorima sa svima – BSW podiže cijenu budućeg jedinog partnera. Politički poker je počeo.“
“CDU vodi lijevu politiku”
Na izborima u Saksoniji-Anhaltu Hrišćanska demokratska unija (CDU), koja je do sada bila na vlasti u toj pokrajini, postigla je katastrofalno loše rezultate.
Augsburger algemajne analizira: „Koliko je situacija ozbiljna, pokazuje jednostavna računica: ako se iz podataka o nacionalnim anketama za demohrišćanske stranke izuzme udio CSU-a (bavarske sestrinske stranke, prim. ur.), onda se CDU trenutno nalazi negdje između 14 i 16 odsto. Zato se više i ne može nazivati narodnom strankom.“
„CDU sam sebe ukida“, piše Tagespost iz Vircburga – i nastavlja komentarom o kritikama na račun kancelara Fridriha Merca: „U CDU-u se čini da su mnogi potisnuli činjenicu da svoj ponovni uspon Merc duguje jednoj jedinoj okolnosti: stranka je od njega očekivala da CDU, koji je pod Angelom Merkel otišao ulijevo, ponovo pozicionira desno od centra – i da drži AfD pod kontrolom. Samo što se to nije dogodilo. Umjesto da je ’lijevo završena priča’, kako je to Merc grmio prošle godine na kraju kampanje za savezne izbore, CDU u međuvremenu vodi lijevu politiku.”
“Pogrešno je usporiti tempo”
A nedjeljnik Cajt upozorava da se sada ne smiju preispitivati planirane reforme na saveznom nivou: „S obzirom na jačanje AfD-a bilo bi pogrešno već sada ponovo usporiti tempo: zabrinutost zbog ekonomske situacije jedna je od tema kojom se rukovode mnoge biračice i birači – a u njihovim sumnjama to bi ih gurnulo u naručje desnih populista. Ali budućnost zemlje čije stanovništvo stari u velikoj mjeri zavisi i od toga da li skupi socijalni sistemi ponovo mogu da postanu finansijski pristupačni – čak i ako to kratkoročno znači veće opterećenje za svakog pojedinca.“
