Nemački mediji: identifikovana dvojica osumnjičenih za pokušaj napada dronovima na aerodrom u Lajpcigu. Tragovi vode ka Moskvi. Istražitelji su skeptični kada je reč o mogućnosti hapšenja navodnih operativaca.
U slučaju pokušaja napada dronovima na aerodrom Lajpcig/Hale, njemačka vlada je Moskvu označila kao nalogodavca napada. Na konferenciji za novinare ministar unutrašnjih poslova Aleksander Dobrint (CSU) izjavio je da saznanja nadležnih organa ukazuju na „lica koja su djelovala po nalogu ruskih državnih struktura“. Prema njegovim riječima, u ovom napadu prepoznaje se „poznati obrazac hibridnih ruskih operacija u Evropi”.
Kao odgovor na to, ministar unutrašnjih poslova Dobrint i ministar spoljnih poslova Johan Vadeful najavili su dodatne sankcije protiv Rusije.
Prema informacijama NDR-a, WDR-a i SZ-a, istražitelji Savezne kriminalističke službe (BKA) u međuvremenu su uspjeli da identifikuju osumnjičene. Nedjeljnik Cajt objavio je da se istraga vodi protiv dvije osobe.
Osumnjičeni: bjeloruski i ruski pasoš
Prema saznanjima NDR-a, WDR-a i SZ-a, jedan od osumnjičenih je bjeloruski državljanin čiji je DNK pronađen tokom istrage. Taj muškarac, koji navodno posjeduje i ruski pasoš, ranije je dovođen u vezu sa krivičnim djelima u baltičkim zemljama.
Njemački istražitelji uspjeli su da rekonstruišu njegov ulazak i izlazak iz zemlje. Prema istraživanjima pomenutih medija, u šengenski prostor je ušao sa italijanskom turističkom vizom. Taj dokument je, prema saznanjima nadležnih organa, krajem aprila izdat u jednom italijanskom diplomatskom predstavništvu u Minsku.
Drugi osumnjičeni: letonski i ruski pasoš
Prema istraživanju NDR-a, WDR-a i SZ-a, drugi muškarac navodno je imao ulogu logističara i instruktora napada. On je krajem jula doputovao preko berlinskog aerodroma BER, a zatim iznajmljenim automobilom otišao u Saksoniju.
Dva dana prije neuspjelog napada dronom u Lajpcigu navodno je ponovo napustio Njemačku avionom. Osumnjičeni posjeduje i letonski i ruski pasoš. ARD-ov studio u Berlinu ranije je javio da su istražitelji identifikovali osobu povezanu sa jednom ruskom obavještajnom službom.
Tragovi DNK i evropske baze podataka
U istrazi u Lajpcigu važnu ulogu imaju brojni DNK tragovi pronađeni na mjestu događaja i u okolini aerodroma.
Kriminalistički tehničari pronašli su ih na dronu, na unutrašnjoj strani konzerve napunjene eksplozivom, kao i na anteni pričvršćenoj za drvo u blizini aerodroma. Ti tragovi doveli su do podudaranja u evropskim bazama podataka, između ostalog u Litvaniji i Finskoj. Uz to, postojale su i obavještajne informacije koje su istražitelje dovele do osumnjičenih.
U međuvremenu istražitelji polaze od pretpostavke da je u neuspjelom napadu prije oko mjesec dana možda korišćeno više dronova nego što se ranije znalo. Na to ukazuju tehnički tragovi. Do sada su pronađena tri drona, u cjelosti ili djelimično.
Upitna mogućnost hapšenja
Prema navodima iz istrage, istražitelji su skeptični kada je riječ o mogućnosti hapšenja navodnih operativaca. U ranijim slučajevima, poput hakerskog napada na Bundestag 2015. godine, to nije uspjelo jer osumnjičeni hakeri više nijesu putovali u Evropu.
I osobe koje se smatraju nalogodavcima sabotaža iz prethodnih godina, a koje zapadne bezbjednosne službe pripisuju Kremlju, navodno se nalaze u Rusiji.
Rusija odbacuje optužbe
Rusija je negirala odgovornost za pokušaj napada. U saopštenju ruske ambasade u Berlinu navedeno je da je riječ o „na brzinu sklepanom provokativnom potezu“. Istovremeno je izražena zabrinutost zbog “novog talasa antiruske histerije u Njemačkoj”.
Rusija je i ranije više puta odbacivala optužbe za umiješanost u krivična djela. Kao primjer navodi se ubistvo jednog Gruzijca u berlinskom parku Klajner Tirgarten u avgustu 2019. godine. Tada je uhapšen ruski plaćeni ubica, koji je kasnije osuđen na doživotnu kaznu zatvora. Sud je utvrdio da je djelovao po nalogu ruske države.
U okviru razmjene zatvorenika 2024. godine taj Rus je oslobođen, a u Moskvi ga je lično dočekao ruski predsjednik Vladimir Putin.
A jes vala svi tragovi vode ka Moskvi aooo