Njemački kancelar Fridrih Merc pokušava da širi optimizam. Da li sada konačno dolazi dugo najavljivana “jesen reformi”?
Posle zasijedanja njemačke vlade koje je trajalo dan i po u Nojhardenbergu u Brandenburgu, kancelar Fridrih Merc (CDU) nije krio zadovoljstvo.
“Ova Njemačka sjutrašnjice je optimistična i puna samopouzdanja”, poručio je Merc.
Potom je uslijedila i jedna tipična Mercova poruka: “Moramo izaći iz ove klime nezadovoljstva i ogorčenosti.”
Prema njegovom mišljenju, vlada uklanja stare prepreke i otvara prostor za promjene.
Signali oporavka
Merc je govorio o “signalima novog početka”. Kao primjer je naveo tzv. “indeks poslovne klime”, koji je u avgustu, kako je rekao, porastao četvrti put zaredom i iznenađujuće snažno ukazao na poboljšanje privrednih prilika.
Istakao je i da njemačka privreda bilježi rast već treći uzastopni kvartal.
“Iza nas su tri godine recesije, a sada ponovo rastemo”, rekao je Merc.
Više puta je naglasio značaj inovacija i vještačke inteligencije, što on opisuje kao “četvrtu industrijsku revoluciju”.
Kada su se na kraju sastanka pred novinarima pojavili Merc, ministar privrede Lars Klingbajl (SPD) i ministar unutrašnjih poslova Aleksander Dobrint (CSU), svi su isticali dobro raspoloženje i saradnju unutar vlade.
Merc je čak uz osmijeh pomenuo da je prethodne večeri sastanak trajao duže, jer je jedna učesnica slavila rođendan.
Slici skladne vladajuće njemačke koalicije doprinijele su i fotografije iz jutarnjih sati: ministri SPD-a Lars Klingbajl i Karsten Šnajder vozili su bicikla, dok su ministri CDU-a Johan Vadeful i Karsten Lineman džogirali oko zamka u Nojhardenbergu.
Reforma penzionog sistema još ove godine?
Merc i Klingbajl naglasili su da sada značajna odgovornost prelazi na poslaničke grupe CDU/CSU i SPD u Bundestagu.
Kancelar je rekao da bi sastanak vlade trebalo da pošalje podsticaj i parlamentu i građanima.
“Pokrenuli smo velike reforme. I sprovešćemo ih”, poručio je Merc.
Kada se Bundestag poslije izbora u pokrajini Saksonija-Anhalt u ponedjeljak 7. septembra vrati redovnom radu, vlada želi da još tokom ove godine usvoji ključne zakone o budućnosti penzionog sistema i socijalne zaštite.
Ministar Dobrint je istovremeno insistirao na brzom usvajanju novih bezbednosnih zakona.
Dronovi iz Lajpciga među glavnim temama
Jedna od centralnih tema sastanka bili su i nedavni događaji na aerodromu Lajpcig/Hale.
Na početku sjednice Merc je prisustvovao prezentaciji jednog startapa koji razvija tehnologiju za dronove, pa je čak i sam držao jedan od uređaja u rukama.
Povod za to bili su incidenti koji su posljednjih nedjelja izazvali veliku pažnju javnosti. U noći između 4. i 5. avgusta na aerodromu Lajpcig pronađen je dron natovaren eksplozivom u neposrednoj blizini ukrajinskog transportnog aviona.
Kasnije su se pojavile informacije o mogućem postojanju i dodatnih dronova. Nedavno su list Zidojče cajtung i javni servisi NDR i WDR izvijestili o pronalasku još jednog drona s eksplozivom u blizini aerodroma, koji igra važnu ulogu u logističkoj podršci Ukrajini.
Merc je izjavio da slučaj pokazuje “da smo suočeni sa veoma konkretnim prijetnjama”.
“Počinioci hibridnih napada platiće cijenu za to”, rekao je kancelar.
Dodao je da vlada, zajedno sa bezbjednosnim službama, intenzivno radi na utvrđivanju odgovornosti za incident i najavio da će uskoro iznijeti nove informacije.
Putin pomenut samo jednom
Tokom gotovo pedesetominutnog obraćanja ime ruskog predsjednika Vladimira Putina pomenuto je samo jednom. To je učinio vicekancelar Lars Klingbajl govoreći o ulaganjima u bezbjednost.
“Moramo učiniti sve da se zaštitimo od Putina i svih koji žele da napadnu našu zemlju”, rekao je.
Merc i Dobrint bili su znatno oprezniji. Ministar unutrašnjih poslova govorio je o hibridnim prijetnjama, sabotažama i špijunaži koje dolaze od “stranih sila”, ali nije direktno imenovao nijednu državu.
Klimatske promjene i spor između Berlina i pokrajina
Tema su bili i klimatski izazovi nakon izuzetno toplog ljeta.
Merc je priznao da će se periodi ekstremnih vrućina u budućnosti pojavljivati češće. Istovremeno je ocijenio da Njemačkoj ne nedostaju ni programi, ni novac za zaštitu od posljedica klimatskih promjena.
Prema njegovom mišljenju, odgovornost za zaštitu bolnica, staračkih domova i škola od ekstremnih temperatura prije svega snose savezne pokrajine.
Podsjetio je da je za te namjene u okviru posebnog fonda usvojenog početkom 2025. predviđeno 100 milijardi eura.
Međutim, pojedine pokrajine smatraju da bi savezna vlada trebalo finansijski više da se angažuje.
Radna jesen pred njemačkom vladom
Nova šefica kabineta kancelara Nina Varken ocijenila je da pred vladom predstoji veoma zahtjevan period.
“Biće to veoma radna jesen“, rekla je ona za ARD, prvi program njemačkog javnog servisa.
Dodala je ujedno da je optimistična. Prve konkretne odluke kabineta očekuje već na narednoj sjednici vlade sljedeće nedjelje.
