Glas mladih mora imati značajnije mjesto u medijskom prostoru i procesima donošenja odluka, kako bi politike i javni sadržaji zaista odražavali njihove potrebe, stavove i interese, a istraživanje o njihovoj zastupljenosti u crnogorskim medijima pokazalo je da su oni i dalje češće tema o kojoj drugi govore nego ravnopravni sagovornici koji iznose sopstvene stavove.
To je ključna poruka sa događaja koji je povodom 12. avgusta, Međunarodnog dana mladih, organizovala Mreža za mlade Crne Gore (MMCG), uz podršku Savjeta za regionalnu saradnju (RCC), a na kojem je predstavljeno nacionalno istraživanje „Mjesto mladih u medijima – Nacionalno istraživanje o vidljivosti, zastupljenosti i učešću mladih u medijima u Crnoj Gori“.
Istraživanje koje je obuhvatilo više od 1.000 onlajn članaka, oko 3.200 komentara i 625 televizijskih priloga predstavila je Helena Brajović iz Defacto Consultancy.
„Pitanje mjesta mladih u medijima nije samo estetsko pitanje. Važno je kako mediji tretiraju mlade, da li kao ravnopravne aktere ili kao temu o kojoj drugi govore i raspravljaju“, kazala je Brajović.
„Mladi se u medijskom sadržaju češće pojavljuju kao objekat izvještavanja nego kao subjekti koji govore u svoje ime. Kao akteri identifikovani su u svega 18 odsto analiziranih članaka“, pojasnila je Brajović.
Ona je navela i da CdM samostalno objavljuje gotovo dvije petine svih analiziranih članaka o mladima u 2025. godini.
„Zajedno sa portalom Vijesti, ova dva izvora čine 62 odsto cjelokupnog uzorka članaka, što ukazuje na visoku koncentraciju medijske produkcije sadržaja o mladima kod svega dva portala“, rekla je Brajović.
Prema njenim riječima, analiza onlajn medija pokazala je da su obrazovanje, bezbjednost i aktivizam najzastupljenije teme kada se izvještava o mladima, dok su ekonomija i pitanja materijalnog položaja znatno manje prisutni.
„Mediji služe za artikulaciju i predstavljanje interesa mladih, ali istovremeno oblikuju i javno mnjenje o mladima. Zbog toga je način njihovog predstavljanja posebno važan“, navela je Brajović.
„U 81 odsto slučajeva sentiment komentara je negativan, dok je svega 13,4 odsto komentara pozitivno“, istakla je Brajović.
Prema njenim riječima, negativan ton komentara posebno je izražen kada se raspravlja o bezbjednosti, roditeljima i okruženju, dok su komentari o samim mladima nešto povoljniji u odnosu na druge aktere.
„Kada su mladi u pitanju, oko 24 odsto komentara je pozitivno, dok je oko 70 odsto negativno“, navela je Brajović.
Ona je kazala da su mladi pojedinačno najzastupljeniji akteri u analiziranim člancima, ali njihov udio iznosi svega 18,2 odsto, nakon čega slijede institucije i nevladine organizacije.
„Četiri osnovna čvorišta oko kojih se formira narativ o mladima jesu škola, roditelji, institucionalni aparat i vlast“, kazala je Brajović.
Istraživanje tako pokazuje da se medijski i javni narativ o mladima dominantno formira kroz obrazovanje, bezbjednost, porodicu, institucije i politički kontekst, dok teme poput ekonomije ostaju znatno manje zastupljene.
„Tri tematske oblasti čine oko dvije trećine ukupnog sadržaja o mladima: obrazovanje sa 28 odsto, bezbjednost sa 20 odsto i aktivizam, takođe sa 20 odsto“, rekla je Brajović.
Prema njenim riječima, istraživanje pokazuje da teme aktivizma i bezbjednosti izazivaju disproporcionalno veliki broj reakcija publike, dok su ekonomske teme relativno rijetko zastupljene, uprkos tome što ih mladi često prepoznaju kao jedan od ključnih problema.
„Posebno izražen problem uočen je u komentarima publike. Diskurs je izrazito negativan: negativan ton zabilježen je u 81 odsto komentara, a na temu bezbjednosti taj udio raste na čak 94 odsto“, kazala je Brajović.
„Sve ovo ukazuje na to da se mladi u onlajn medijskom prostoru dominantno prikazuju kroz ograničen skup tema, dok javna diskusija koja se formira ispod članaka ima snažno negativan karakter“, zaključila je Brajović.
Predstavljajući rezultate istraživanja televizijskih sadržaja, Marko Salijević iz Defacto Consultancy kazao je da je analizirano sedam televizijskih kanala sa nacionalnom pokrivenošću – TVCG 1, TVCG 2, TVCG 3, TV Vijesti, Prva TV, Nova M i Adria TV.
„U čak 69,6 odsto analiziranih emisija mladih nema ni kao teme, ni kao aktera, niti kao sagovornika, dok sadržaj koji se odnosi na mlade čini svega 8,1 odsto ukupnog analiziranog programa“, rekao je Salijević.
Prema njegovim riječima, mladi su nedovoljno zastupljeni u televizijskom programu u Crnoj Gori, a i kada se pojavljuju, češće su tema o kojoj drugi govore nego ravnopravni sagovornici koji iznose sopstvene stavove.
Salijević je ukazao da podaci pokazuju razliku između toga koliko se o mladima govori i koliko prostora oni dobijaju da govore u svoje ime.
„Tu vidimo svojevrsni izgubljeni glas mladih. Mladi jesu tema, ali nijesu nužno i sagovornici. Kada se pojave u programu, u više od polovine slučajeva, odnosno 56,6 odsto, o njima se govori bez njihovog direktnog glasa“, naveo je Salijević.
Rezultati pokazuju i značajne razlike među televizijskim kanalima.
„TVCG 2 ima najveći udio izdvojenog sadržaja posvećenog mladima, oko 25,5 odsto analiziranog programa na tom kanalu, ali svega oko 21,5 odsto tog sadržaja čine direktne izjave mladih“, rekao je Salijević.
Sa druge strane, prema njegovim riječima, TV Vijesti imaju manji udio sadržaja o mladima, oko 8,4 odsto, ali u tim sadržajima izjave mladih zauzimaju približno dvije trećine ukupnog trajanja.
„To pokazuje da količina sadržaja posvećenog mladima sama po sebi ne znači da će mladi dobiti više prostora da direktno govore. Možete imati mnogo sadržaja o mladima, a da njihov glas u tom sadržaju i dalje bude veoma malo zastupljen“, kazao je Salijević.
Poseban problem, prema nalazima istraživanja, predstavlja uloga u kojoj se mladi pojavljuju u televizijskom programu.
„Najčešće su pasivni objekti izvještavanja – o njima govore novinari, gosti ili drugi sagovornici, dok sami mladi nijesu aktivni učesnici sadržaja“, rekao je Salijević.
Kada dobiju riječ, najčešće govore iz sopstvenog iskustva, dok se znatno rjeđe pojavljuju kao stručni i autoritativni sagovornici. U ulozi eksperata pojavljuje se svega 6,6 odsto mladih, dok ih je 5,7 odsto predstavljeno kao aktiviste.
Javni servis češće sam inicira priče, dok kod privatnih televizija veći značaj imaju organizovani događaji, gostovanja i drugi unaprijed definisani povodi.
„Nalazi ukazuju i na izraženu centralizovanost televizijskog izvještavanja o mladima. Kada je riječ o rodnoj zastupljenosti, ona je relativno uravnotežena, iako su mladi muškarci nešto vidljiviji od mladih žena. Ton izvještavanja o mladima uglavnom je neutralan ili pozitivan, dok je negativno predstavljanje rijetko“, objasnio je Salijević.
„Glavni izazov nije samo u tome da bude više sadržaja o mladima. Potrebno je da mladi dobiju više prostora da govore, da budu sagovornici, komentatori i eksperti, a ne samo tema o kojoj drugi govore“, zaključio je Salijević.
Ognjen Marković, tim lider Omladinske laboratorije Zapadnog Balkana pri Savjetu za regionalnu saradnju (RCC), rekao je da Omladinska laboratorija Zapadnog Balkana već šest godina povezuje mlade, omladinske organizacije i institucije širom regiona, sa ciljem da se politike kreiraju zajedno sa mladima i da njihove potrebe, stavovi i mišljenja budu stvarno zastupljeni u procesima donošenja odluka.
„Trudimo se da zajedno sa mladima i predstavnicima institucija kreiramo politike, kako bismo zaista imali politike koje reflektuju mišljenja i stavove mladih“, kazao je Marković.
On je podsjetio da je kroz Omladinsku laboratoriju do sada realizovano nekoliko tematskih ciklusa. Prvi je bio posvećen nezaposlenosti mladih, drugi mentalnom zdravlju, a treći zaštiti životne sredine. Trenutno je u toku četvrti ciklus, koji se bavi medijskom pismenošću i dezinformacijama.
Kako je objasnio, aktuelni ciklus traje godinu i po i usmjeren je na povezivanje omladinskih organizacija sa relevantnim institucijama, kako bi zajednički radili na politikama u oblastima koje definišu sami mladi.
„Oblasti uvijek definišu mladi ljudi, a ne mi iz RCC-a ili bilo ko drugi“, naglasio je Marković.
Prema njegovim riječima, takav model saradnje omogućava da se dođe do konkretnih rješenja – od zakonskih i strateških izmjena do sprovođenja već postojećih mjera i obaveza.
„Na ovaj način uspijevamo da dođemo do određenih rješenja, zakonskih ili strateških novina, ili do implementacije strateških i zakonskih obaveza i mjera, kako bismo osigurali da se glas mladih čuje u ovom procesu“, rekao je Marković.
Posebno je pohvalio aktivnosti radne grupe iz Crne Gore, navodeći da je sproveden kvalitetan set aktivnosti, među kojima je i istraživanje o tome kako su mladi predstavljeni u crnogorskim medijima.
Marković je ocijenio da rezultati tog istraživanja mogu biti početak novog talasa aktivnosti usmjerenih na poboljšanje vidljivosti i načina predstavljanja mladih u javnom prostoru.
„Nadam se da će ovo biti početak jednog novog talasa aktivnosti, kako bismo dodatno unaprijedili vidljivost mladih, odnosno njihovu reprezentaciju i prezentaciju na pravi način, i kako bismo zaista imali mlade ljude za stolom“, poručio je on.
Dragana Vasiljević Vulević, kopredsjedavajuća Radne grupe za dezinformacije i medijsku pismenost, istakla je da je jedan od ključnih ciljeva projekta stvaranje većeg prostora za aktivno učešće mladih u kreiranju medijskih sadržaja.
„Mediji danas sve više nastoje da se približe mladima, posebno kroz društvene mreže i formate koji su im pristupačniji. Međutim, mnogo je važnije pitanje koliko se mladima zaista daje prostora da aktivno učestvuju u kreiranju sadržaja, a ne samo da budu njegova publika“, kazala je Vasiljević Vulević.
Kako je navela, upravo je zbog toga projekat započet istraživanjem, kako bi se dobili što potpuniji i aktuelniji podaci koji mogu poslužiti kao osnova za dalje zagovaranje politika i planiranje aktivnosti.
Rezultati istraživanja, prema njenim riječima, ukazuju na stanje kako u tradicionalnim, tako i u onlajn medijima, ali i otvaraju pitanje načina na koji se sadržaji o mladima kreiraju i predstavljaju.
Vasiljević Vulević je poručila da teme od značaja za mlade nijesu ograničene samo na sadržaje koji se tradicionalno smatraju „omladinskim“, već obuhvataju obrazovanje, zdravstvo, evropske integracije i brojne druge oblasti koje direktno utiču na njihov svakodnevni život.
„Mladi nijesu samo budućnost, već ljudi koji žive, djeluju i donose odluke danas. Zato je važno da budu vidljivi i aktivno uključeni u razgovore o svim pitanjima koja ih se tiču“, poručila je ona.
Dodala je da promjene u načinu na koji mladi konzumiraju medijske sadržaje moraju pratiti i promjene u načinu njihovog kreiranja, te da projekat treba da postavi dobre temelje za dugoročniji rad u ovoj oblasti.
Snežana Nikčević, kopredsjedavajuća Radne grupe za dezinformacije i medijsku pismenost, čestitala je Međunarodni dan mladih i istakla značaj predstavljanja rezultata istraživanja o vidljivosti i predstavljanju mladih u medijima u Crnoj Gori.
Nikčević je ocijenila da je istraživanje posebno značajno jer do sada nije bilo dovoljno podataka o načinu na koji su mladi predstavljeni u crnogorskim medijima.
„Kada govorimo o predstavljanju mladih u medijima, nije bilo mnogo informacija i istraživanja ovog tipa. Nadamo se da će ovo biti nešto što ćemo raditi redovnije i što će nam pomoći da dalje radimo na unapređenju položaja i predstavljanja mladih“, poručila je Nikčević.
Vladimir Perazić, generalni sekretar Mreže za mlade Crne Gore, predstavio je novi vizuelni identitet i veb-sajt organizacije, čime je obilježena nova faza njenog razvoja, uz nastavak aktivnosti usmjerenih na veće uključivanje mladih i pripreme za Podgoricu kao Evropsku prijestonicu mladih 2028. godine.
„Možemo da budemo ponosni što radimo sa mladima i što predstavljamo neke nove rezultate“, kazao je Perazić.
Perazić je istakao da je u dosadašnjem procesu urađen značajan posao, zahvalivši članovima radne grupe, posebno Snežani Nikčević i Dragani Vasiljević, koje su bile uključene u realizaciju aktivnosti.
„To je uvod u ono o čemu danas govorimo – novi vizuelni identitet naše organizacije, kao i novi veb-sajt, koji je takođe podržan od strane RCC-a“, naveo je Perazić.
Prema njegovim riječima, novi vizuelni identitet osmišljen je tako da kroz svoje elemente poveže nacionalni kontekst, mlade i vrijednosti na kojima se zasniva djelovanje organizacije.
„Silueta Crne Gore predstavlja nacionalni okvir u kojem djelujemo“, objasnio je Perazić, dodajući da i drugi elementi znaka simbolizuju mlade i usmjerenost organizacije na njihove potrebe i interese.
On je kazao da je osvježeni vizuelni identitet predstavljen u šestoj godini postojanja Mreže za mlade Crne Gore, u trenutku kada organizaciju očekuje niz novih aktivnosti i projekata.
„Sve ovo povezujemo sa titulom Evropske prijestonice mladih za Podgoricu i brojnim novim aktivnostima koje nas očekuju u narednom periodu“, kazao je Perazić.
„Nastavljamo sa Omladinskim parlamentom, radićemo i dalje na EU dijalogu sa mladima, tako da nas zaista očekuje mnogo aktivnosti“, poručio je Perazić.
Mreža za mlade Crne Gore će u narednom periodu nastaviti da, kroz saradnju sa mladima, medijima i partnerskim organizacijama, radi na većoj vidljivosti omladinskih tema i stvaranju prostora za aktivnije učešće mladih u društvenim procesima.
