Četvrtina devetogodišnjaka nema ni osnovna matematička znanja

Piše: prof.dr Slobodan Backović, akademik CANU

U aprilu i maju 2019. godine, 5.076 učenika IV razreda iz 140 osnovnih škola su prvi put testirani u okviru ,,Međunarodnog istraživanja trendova iz matematike i prirodnih nauka“ (Trends in International Mathematics and Science Study – TIMSS). Cilj ove studije je da se svake četvrte godine provjere postignuća, odnosno obrazovni ishodi učenika na kraju četvrtog i osmog razreda osnovne škole. Crna Gora provjerava samo postignuća devetogodišnjaka.

U decembru će biti godina dana kako su objavljeni rezultati naših devetogodišnjaka. Iako se iz centralnih ustanova sistema obrazovanja najavljivalo da su to važni podaci o kvalitetu obrazovnog sistema i napredovanju djece u pomenutim oblastima, u javnosti je objava rezultata prošla skoro nezapaženo.

Rezultati pokazuju nizak nivo postignuća naših učenika i bili su malo očekivani, s obzirom na to da je opšteprihvaćeno mišljenje da je razredna nastava u našim osnovnim školama kvalitetnija od predmetne.

Između 58 zemalja, Crna Gora je na 46. mjestu i iz matematike (453 poena) i iz prirodnih nauka (453 poena). U matematici su od naših susjeda ispred nas Hrvatska, Srbija, Albanija i Sjeverna Makedonija. Iza nas su Bosna i Hercegovina (jedan poen manje) i Kosovo. Prosjek testiranih zemalja je 500, a na prvom mjestu su Singapur (625), Honkong (602) i Republika Koreja (600).

Iz prirodnih nauka (biologija, fizika i nauka o Zemlji) ispred Crne Gore su Hrvatska, Srbija, Albanija i Bosna i Hercegovina, dok su iza Sjeverna Makedonija i Kosovo. Prosjek testiranih zemalja je 500, prvi su Singapur (595) i Republika Koreja (588).

Prema postignućima učenici se dijele u četiri grupe: napredna (625), visoka (550), srednja (475) i niska grupa (400). Primjera radi, kada učenici postignu 400 i više poena u matematici, odnosno u nauci, to znači da imaju osnovna matematička znanja, odnosno da znaju i razumiju neke aspekte nauka.

Ono što zabrinjava je da su postignuća 25 odsto naših devetogodišnjaka u matematici i prirodnim naukama niža od 400 (taj prosjek u testiranim zemljama je 8 odsto), što znači da naši učenici nemaju osnovna matematčka i znanja iz prirodnih nauka.

Kad je riječ o visokoj grupi, takva postignuća ima 11 odsto naših učenika (prosjek u testiranim zemljama je 32-34 odsto), a samo 1 odsto naših devetogodišnaka ima postignuća na nivou napredne grupe (prosjek u testiranim zemaljama je 6 – 7 odsto).

Činjenica je da su postignuća naših devetogodišnjaka na nivou zadnje trećine svih testiranih zemalja. Procentualno, tri puta više naših devetogodišnjaka ne posjeduje osnovna znanja iz matematike i prirodnih nauka (manje od 400) u odnosu na prosjek u testiranim zemljama. Procenat naših učenika u visokoj i naprednoj grupi (više od 550) tri puta je manji.

To je signal koji ukazuje da problemi u obrazovanju naše djece u ovim oblastima – počinju u prvom ciklusu osnovne škole.

Važan pažnje je i podatak da, po izvještaju TIMSS 2019, Crna Gora zauzima i neslavno pretposljednje mjesto u pogledu godišnjeg broja sati nastave od 653 sata, ispred Irana (627 sati), dok je prosjek u testiranim zemljama 895 sati ili 37 odsto više nego kod nas.

Kada se provjeravao nivo samouvjerenosti koju devetogodišnjaci smatraju da posjeduju kada je u pitanju učenje matematike – tu smo na prvom mjestu. Više od polovine naših učenika (52 odsto) osjeća se vrlo samouvjereno, a čak 90% odsto naših učenika izjavljuje da su im časovi iz matematike jasni i razumljivi. Bilo bi veoma važno ispitati odnos gore pomenutih nivoa postignuća naših učenika i ovih njihovih stavova.

Šta je uzrok ovom stanju? Koliko su ovi rezulati posljedica: predškolskog obrazovanja, neodgovarajućih obrazovnih planova i programa osnovne škole, načina rada sa djecom i uslova i ambijenta u kojima djeca borave u školama.

Odgovor na ovo pitanje može se dobiti samo na osnovu uporedne analize rezultata ovog i sličnih istraživanja. Postavlja se pitanje: da li je sa ovim rezultatima upoznato MPNKS i druge prosvjetne institucije (osim Ispitnog centra), kao i prosvjetna zajednica, posebno nastavnici razredne nastave i kakvo je njihovo mišljenje? Da li je napravljena detaljna analiza ovih rezultata i definisane smjernice za poboljšanje ovih rezultata? Bez svega toga, ne mogu se donositi informisane odluke i planovi za kvalitetne promjene u obrazovnom sistemu Crne Gore.

Sve kvalitetne obrazovne politike u Evropi i svijetu baziraju se na korišćenju podataka iz ovih i sličnih istraživanja. Osim toga, ova istraživanja predstavljaju i značajan finansijski izdatak za svaku zemlju učesnicu, uz angažovanje velikog broja učenika, nastavnika, istraživača i analitičara.

Sljedeće TIMSS testiranje nas očekuje 2023, a PISA testiranje 2022.