Savjet Radio-televizije Crne Gore je formalno bez kvoruma. Pošto je njegov član Naod Zorić juče dopisom Skupštini podnio neopozivu ostavku, u tijelu koje po zakonu ima devet članova ostala su četiri: Marijana Camović- Veličković, Vladimir Drekalović, Janko Ljumović i Nikola Tatar. Članom 32 Zakona o nacionalnom javnom emiteru propisano je da Savjet, ako broj članova padne ispod pet, „ne može punopravno da radi i odlučuje do izbora novih članova“, prenosi Pobjeda.
“Ovim putem obavještavam vas da podnosim neopozivu ostavku na funkciju člana Savjeta Radio-televizije Crne Gore. Molim vas da ovu moju ostavku proslijedite za dalje procesuiranje, tj. da se ona što hitnije konstatuje”, napisao je Zorić u dopisu parlamentu, zahvalivši Administrativnom odboru i Skupštini što su ga, kako je naveo, u dva navrata birali za člana Savjeta.
Preduhitrio proceduru koju Skupština nije pokrenula
Ostavka je uslijedila nakon javno datog obećanja. U saopštenju prošle sedmice Zorić je najavio da će neopozivu ostavku podnijeti „ukoliko se navodi medija o osuđujućoj presudi pokažu tačnim“, obrazloživši takvu odluku željom da rastereti Skupštinu Crne Gore nepotrebnih procedura. Time je posredno priznao da pravosnažna osuda za krivično djelo protiv službene dužnosti, prema članu 22 stav 1 tačka 8 Zakona o nacionalnom javnom emiteru, vodi prestanku članstva u Savjetu.
Pravno gledano, Zorić je bio jedini od četvorice pravosnažno osuđenih bivših članova Savjeta koji je u trenutku pravosnažnosti presude još bio aktivni član. Veselinu Drljeviću je mandat istekao 11. juna, kao i Filipu Lazoviću i Amini Murić. Time je Zorić bio jedini protiv koga je Administrativni odbor mogao pokrenuti postupak za utvrđivanje prestanka mandata po članu 22, ali to nije učinjeno. Ostavkom, podnesenom prije nego što je Skupština preduzela bilo kakav korak, Zorić je tu proceduru preduhitrio.
Pri tome je djelovao na osnovu informacije iz medija i sa zvaničnog sajta Višeg suda, ne čekajući da mu pismeni otpravak presude bude uručen. Drljević, osuđen istom presudom, najavio je povlačenje kandidature za novi saziv Savjeta istom formulacijom „ako je tačno“ da je presuda pravosnažna, pozivajući se na to da kao stranka u postupku „nema drugih saznanja“ osim onih iz medija. Do njegovog stvarnog povlačenja, kao i do bilo kakve reakcije Administrativnog odbora, do zaključenja ovog broja nije došlo.
Prijava, presuda, kontraprijava
Krivični postupak protiv četvorice članova ranijeg saziva Savjeta pokrenut je nakon krivične prijave koju je 2023. godine podnio Media centar. Osnovno državno tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv Drljevića, Lazovića, Murić i Zorića, kao i protiv Predraga Miranovića, koji je tokom postupka oslobođen optužbi. Tokom istrage i pred sudom okrivljeni su koristili pravo da ne odgovaraju na pitanja tužilaštva.
Osnovni sud u Podgorici je 23. septembra prošle godine prvostepenom presudom oglasio Drljevića, Lazovića, Murić i Zorića krivim za zloupotrebu službenog položaja i izrekao im uslovne kazne od po sedam mjeseci zatvora, koje se neće izvršiti ukoliko u roku od dvije godine ne počine novo krivično djelo. Sud je utvrdio da su 2023. godine, kao članovi Savjeta, glasali za ponovni izbor Borisa Raonića za generalnog direktora iako su znali za raniju pravosnažnu presudu kojom je taj izbor poništen jer Raonić nije ispunjavao zakonom propisane uslove. Žalbe odbrane i tužilaštva Viši sud u Podgorici odbio je 15. juna ove godine, čime je presuda postala pravosnažna. Sud je o tome obavijestio javnost saopštenjem, objavljenim 23. juna na svojoj internet stranici.
Dan pošto je presuda postala pravosnažna, Drljević je podnio krivičnu prijavu protiv četiri nevladine organizacije: Media centra, CGO, CIN-CG i Instituta za medije Crne Gore, tvrdeći da su ga prethodno neosnovano krivično prijavile i da je u tim prijavama bilo elemenata lažnog prijavljivanja. Iz pomenutih organizacija reagovali su saopštenjem da je riječ o pokušaju zastrašivanja civilnog sektora i da će u zakonskom roku odgovoriti na sve eventualne zahtjeve tužilaštva. Na sve prijave, sa obje strane, primjenjuje se pretpostavka nevinosti dok tužilaštvo ne odluči.
Drekalović: Sve je na Skupštini
Vladimir Drekalović za Pobjedu kaže da će se uskoro konsultovati sa pravnom službom RTCG i zatražiti i mišljenje eksternih pravnika.
“Tražiću pravno mišljenje i to vrlo brzo. Čekaću par dana da vidim što će Skupština da uradi, pa ću tražiti mišljenje pravnika iz RTCG i eksternih pravnika, da vidimo kompletan postupak”, kaže Drekalović.
Objašnjava da formalno može da zakaže sjednicu, ali da kvoruma neće biti.
“Po poslovniku, trebalo bi da najmanje jednom mjesečno održimo sjednicu. Sjednicu smo imali početkom juna, trebalo bi i u julu. Ja mogu formalno da zakažem sjednicu, ali budući da na nju očigledno neće doći više od četiri člana, ona ne bi bila održana, nema kvorum. Lopta je u Skupštini. Nama je dovoljan jedan novi član da imamo kvorum”, kaže Drekalović.
Na pitanje da li je Zorićeva ostavka odmah pravno proizvela efekat ili je potrebna potvrda Administrativnog odbora i Skupštine, Drekalović kaže da to nije u domenu Savjeta.
“Ne znam da li njegovo članstvo prestaje samim dopisom ili to mora da prihvati ili ne prihvati Administrativni odbor. U narednim danima pretpostavljam da će kompletna situacija biti čistija – kaže on.
Skupština se nije sastala
Skupština i njen Administrativni odbor, nadležni za vođenje postupka imenovanja, do zaključenja ovog broja na ovaj rasplet nijesu reagovali. Sjednica Administrativnog odbora nije zakazana ni povodom Zorićeve ostavke, ni povodom pisma kojim je Drljević prošle sedmice obavijestio predsjednika Skupštine Andriju Mandića da povlači kandidaturu za novi saziv Savjeta, ni povodom pravosnažne presude.
Administrativni odbor je 11. juna predložio četiri kandidata za novi saziv Savjeta: Pavla Radovanovića, Veselina Drljevića, Amara Škrijelja i Radenka Lacmanovića. Kandidati Olivera Nikolić i Vladan Mićunović nijesu dobili podršku Odbora. Skupština o tom prijedlogu još nije glasala. U međuvremenu je Drljević najavio povlačenje, čime je prijedlog, formalno gledano, redukovan na trojicu ukoliko se povlačenje konstatuje.
Nevladine organizacije su u više obraćanja, posljednji put pismom šefu Delegacije EU Johanu Satleru 26. juna, osporile i kandidaturu Amara Škrijelja, navodeći da dokumentacija pokazuje da ne ispunjava uslove iz Zakona o RTCG. U tom pismu osamnaest organizacija ocijenilo je da Skupština i predsjednik Mandić mjesecima ne dostavljaju traženu dokumentaciju kandidata, uprkos isteklim rokovima iz Zakona o slobodnom pristupu informacijama, i pozvalo Delegaciju EU da pomogne u primjeni zakona.
Pobjeda je juče uputila pitanja Administrativnom odboru o tome kakav je formalni status Drljevićeve kandidature, da li se Zorićeva ostavka smatra već proizvedenom ili čeka konstataciju, te zašto Odbor nije pokrenuo postupak za utvrđivanje prestanka mandata pravosnažno osuđenih bivših članova. Do zaključenja ovog broja odgovori nijesu stigli.
Šira pozicija
Blokada Savjeta dolazi u trenutku kad RTCG nema generalnog direktora čije imenovanje nije osporeno na sudu, nema konstituisan novi Savjet, a komunikacija sa Briselom oko ispunjenja završnih mjerila iz Poglavlja 23 ulazi u presudnu fazu. Delegacija EU je u odgovorima Pobjedi početkom juna ocijenila da dosljedna primjena medijskih zakona, uključujući transparentne i nesmetane postupke imenovanja članova Savjeta RTCG, ostaje jedan od ključnih prioriteta za unapređenje slobode medija i ispunjavanje završnih mjerila u oblasti vladavine prava.
