Vatrogasci traže veće koeficijente, prijete protestima: Dosta je priče da smo heroji, od aplauza se ne plaćaju računi

Vatrogasci-spasioci Crne Gore uputili otvoreno pismo predsjedniku države Jakovu Milatoviću, premijeru Milojku Spajiću, predsjedniku Skupštine Andriji Mandiću i svim poslaničkim klubovima u kome traže povećanje koeficijenta sa 7,3 na najmanje 9,5, rješavanje stambenog pitanja i jasna pravila obračuna dodataka. Ukoliko izostane hitna reakcija države, najavljuju proteste i druge zakonite oblike sindikalne i građanske borbe.

“Vatrogasci-spasioci više neće da budu tihi heroji samo kada treba da se o njima govori”, poručili su vatrogasci iz Crne Gore u otvorenom pismu upućenom predsjedniku države Jakovu Milatoviću, premijeru Milojku Spajiću, predsjedniku Skupštine Andriji Mandiću i svim poslaničkim klubovima, a koje je dostavljeno CDM-u.

U pismu ističu da godinama slušaju da su “tihi heroji”, “ponos Crne Gore” i “prvi kada je najteže”, ali da od lijepih riječi njihove porodice ne mogu da žive.

“Od lijepih riječi se ne plaća kirija. Od zahvalnica se ne kupuje hrana. Od političkih obećanja se ne plaćaju računi”, poručuju vatrogasci.

Navode da veliki broj njihovih kolega nema riješeno stambeno pitanje, dok rast troškova života i inflacija dodatno urušavaju standard njihovih porodica.

Istovremeno, od vatrogasaca se očekuje da budu spremni 24 sata dnevno, 365 dana u godini, da rade noću, vikendom i praznicima i da u svakom trenutku budu spremni da rizikuju život kako bi spasili druge.

Vatrogasci posebno ukazuju na specifičnost svog posla.

Dok građani tokom ljeta planiraju godišnje odmore, oni, kako navode, ostaju na raspolaganju zbog požarne sezone. Dok drugi praznike provode sa porodicama, vatrogasci dežuraju, a poziv za intervenciju može stići u bilo kojem trenutku.

“Građanin koji je u nevolji ne pita ko je političar, ko je ministar, ko je predsjednik opštine. On zove vatrogasca. I vatrogasac dolazi”, navodi se u pismu.

Zbog toga traže da država njihov rad prestane da tretira kao još jednu stavku u budžetu i počne da ga vrednuje u skladu sa odgovornošću i rizikom koji posao nosi.

Traže koeficijent najmanje 9,5

Jedan od ključnih zahtjeva odnosi se na povećanje koeficijenta složenosti poslova za vatrogasce-spasioce.

Vatrogasci traže da se sadašnji koeficijent 7,3 poveća na najmanje 9,5.

“Ne tražimo privilegiju. Ne tražimo poklon. Tražimo priznanje stvarne vrijednosti, odgovornosti i rizika ovog posla”, poručuju.

Posebno ukazuju na, kako navode, nesrazmjer između njihovih koeficijenata i pojedinih drugih radnih mjesta u sistemu Glavnog grada.

“Kako je moguće da čovjek koji svakodnevno ulazi u vatru, rizikuje život, spašava ljude i imovinu, radi u ekstremnim uslovima i mora biti spreman za intervenciju 24 sata dnevno bude vrednovan koeficijentom 7,3?”, pitaju vatrogasci.

Naglašavaju da njihov zahtjev nije zasnovan na stavu da njihov posao vrijedi više od drugih, već na potrebi da država adekvatno vrednuje ono što od vatrogasaca zahtijeva.

Vatrogasci kao poseban problem navode ostvarivanje prava iz radnog odnosa.

Tvrde da često moraju da pokreću sudske postupke kako bi ostvarili prava koja im, prema njihovom tumačenju, pripadaju po zakonu.

Ukazuju na različita tumačenja lokalnih administracija kada je riječ o obračunu zarada i dodataka, zbog čega, kako navode, pojedini vatrogasci angažuju advokate i godinama čekaju na epilog postupaka.

Posebno zahtijevaju jedinstven i obavezujući način obračuna zarada i dodataka kako ostvarivanje njihovih prava više ne bi zavisilo od tumačenja lokalnih službenika.

U otvorenom pismu problematizuju i obračun dodataka za posebne uslove rada tokom prekovremenog rada, kao i rada tokom državnih i vjerskih praznika.

Postavljaju pitanje da li se rizik posla mijenja nakon isteka redovnog radnog vremena.

“Da li je vatrogasac manje izložen riziku kada radi prekovremeno? Da li požar pita da li je nedjelja? Da li saobraćajna nesreća pita da li je državni praznik?”, pitaju vatrogasci.

Njihov stav je da posebni uslovi rada moraju biti priznati tokom svakog sata koji provedu na poslu, bez obzira na to da li rade u okviru redovne smjene ili prekovremeno.

Vatrogasci upozoravaju da problem više nije samo pitanje zarada, već i budućnosti kompletnog sistema zaštite i spašavanja.

Tvrde da je riječ o deficitarnom kadru i da sadašnji uslovi mladim ljudima šalju poruku da ne biraju ovu profesiju.

Kao razloge navode težinu i opasnost posla, rad noću, vikendom i praznicima, rizik od povreda, odgovornost za tuđe živote, neriješeno stambeno pitanje, niska primanja i potrebu da se za ostvarivanje pojedinih prava ulazi u sudske sporove.

“Nema ih zato što je sistem napravio profesiju neprivlačnom“, poručuju.

Jedan od zahtjeva odnosi se i na direktno učešće predstavnika vatrogasaca u kreiranju zakona i drugih propisa koji uređuju njihov status.

“Vatrogasac mora biti za stolom kada se odlučuje o vatrogascu”, navode.

Traže institucionalizovano učešće svojih predstavnika u izradi propisa koji se odnose na zarade i koeficijente, dodatke za posebne uslove rada, prekovremeni rad, rad tokom praznika, radno vrijeme, godišnje odmore, penzijski i socijalni status, bezbjednost na radu, opremu, zapošljavanje, stambenu politiku i druga pitanja značajna za njihov status.

Traže rješavanje stambenog pitanja i povoljniji odlazak u penziju

Među zahtjevima je i hitno rješavanje stambenog pitanja vatrogasaca, posebno onih koji decenijama rade u službi, a nemaju riješeno pitanje stanovanja.

Traže i da se kao trajno zakonsko rješenje zadrže uslovi za povoljniji odlazak u penziju koji su, prema njihovim navodima, trenutno na snazi privremeno, do kraja 2028. godine.

Istovremeno zahtijevaju izradu državne strategije za zadržavanje postojećeg i privlačenje novog vatrogasnog kadra.

U otvorenom pismu posebno ističu da ne žele da budu dio političkih kampanja niti “politički dekor”.

“Vatrogasci nisu ni lijevi ni desni. Nisu vlast ni opozicija. Nisu ničiji partijski plijen”, poručuju.

Od svih političkih partija očekuju, kako navode, da prestanu da govore o vatrogascima i počnu da rješavaju njihove probleme.

Vatrogasci poručuju da otvoreno pismo nije napisano da bi završilo u nečijoj fioci niti da bi dobili još jedno protokolarno saopštenje o tome koliko su važni za društvo.

Ukoliko, kako navode, nakon obraćanja izostane hitna i konkretna reakcija nadležnih institucija, najavljuju radikalizaciju sindikalne i javne borbe.

To, kako preciziraju, podrazumijeva organizovanje javnih protesta, okupljanja i drugih zakonitih oblika industrijske i građanske borbe.

“Ne zato što želimo da ugrozimo građane. Naprotiv. Mi smo posljednji koji žele da građanin zbog našeg nezadovoljstva bude ugrožen. Ali i vatrogasac je građanin. I njegova porodica je građanin. I njegova djeca moraju imati pravo na dostojan život”, navodi se u pismu.

Na kraju poručuju da više ne žele da budu nazivani herojima samo kada su pred kamerama.

“Ne tražimo da nas nazivate herojima. Tražimo da nas tretirate kao ljude. Ne trebaju nam aplauzi. Treba nam zakonita zarada. Ne trebaju nam predizborna obećanja. Treba nam sistem. Ne trebaju nam fotografije. Treba nam dostojanstvo”, poručuju.

Njihova završna poruka je jasna:

“7,3 više nije dovoljno. Vrijeme je za najmanje 9,5 i sve što nam pripada. Nadamo se hitnoj reakciji nadležnih institucija, u surotnom ćemo mi kao Vatrogasci naći načina da se dodatno organizujemo i da ćemo zajedno sa širom društvenom zajednicom i medijima usjeti da se izborimo da vatrogasci i njihove porodice imaju život dostojan čovjeka”, navode vatrogasci-spasioci.