Crnogorski turistički sektor i ove godine ulazi u sezonu sa izraženom potrebom za radnom snagom, posebno u ugostiteljstvu i hotelijerstvu. Iako nadležne institucije nastoje da kroz sajmove zapošljavanja, obuke i savjetovanja motivišu domaće radnike da se uključe u sezonske poslove, ipak se čini da da poslodavci i dalje značajno računaju na angažovanje radnika iz regiona i inostranstva.
Sistem obrazovanja uskladiti u odnosu na potrebe tržišta rada
Redovni profesor ekonomije i turzma Ivo Županović u razgovoru za CdM ocjenjuje da crnogorski turizam, sagledavajući trenutne podatke, definitivno zavisi od kvantuma stranih sezonskih radnika.
“Međutim, smatram da ni izbliza nismo razvili mehanizme zapošljavanja domaće radne snage ni kada je u pitanju animacija nezaposlenog kadra (prvenstveno tu mislim na nivo od prvog do četvrtog stepena kvalifikacija, koji je najtraženiji u turizmu, a sa druge strane u tom domenu je najveći broj registrovanih nezaposlenih lica)”, kaže Županović.
Takođe, smatra da sistem obrazovanja treba uskladiti u odnosu na potrebe tržišta rada u turizmu, sektorski i po opštinama.
“Međutim, treba naglasiti da od 2016. godine nemamo Strategiju razvoja ljudskih resursa u turizmu koja treba da upravo definiše navedeno. U ovom trenutku nemamo kreiranu ni novu Strategiju razvoja turizma Crne Gore (prethodna je bila validna do kraja 2025. godine)”, ukazuje Županović.
Smatra da je potrebno izmijeniti i/ili dopuniti legislativu kada je u pitanju zapošljavanje studenata i đaka (uz maksimalnu zaštitu njhovih prava), ali i razmisliti da se praksa studenata kao obavezni dio kurikuluma na fakultetima organizuje u periodu godine kada je to najneophodnije turističkoj industriji.
“Dakle, smatram da treba u biznis, akademskom i administrativnom dijelu napraviti takav okvir koji bi omogućio domaćoj radnoj snazi kontinuitet zaposlenja u turizmu. Ukoliko se u srednjem roku ne definišu gore navedeni postulati, kao posljedicu vidim nedovoljno prepoznavanje benefita od rada u turizmu u Crnoj Gori, dalji odliv kadrova u inostranstvo po tom osnovu, ali i upitnost opstanka programa u turizmu na nivou srednjeg i visokog obrazovanja, što bi po meni, bilo nedopustivo. Apsolutno sam protiv teze da mladi u Crnoj Gori ne žele da rade u turizmu, samo je potrebno sprovesti čitav niz mjera da bi se ostvarilo isto”, ističe Županović.
Potrebna sinergija biznis sektora, sektora zapošljavanja i akademske zajednice
Profesora Županovića pitali smo koji su ključni razlozi zbog kojih turistički sektor u Crnoj Gori sve teže pronalazi domaću radnu snagu – da li su u pitanju zarade, sezonski karakter posla, uslovi rada…
“Postoji nekoliko ključnih razloga. Prvo, neusaglašenost sistema obrazovanja u pojedinim opštinama. Na primjer, Kotor nema srednje obrazovanje u domenu turističkog tehničara, niti na nivou turizmu kompatibilnih djelatnosti poput trgovine.Takođe, ni srednje obrazovanje kada je u pitanju diverzifikacija privrednih djelatnosti, poput IT tehničara ili tehničara web aplikacija”, kaže Županović.
Smatra i da sezonski karakter posla sigurno utiče na odabir djelatnosti, te da je stoga neophodno stvoriti preduslove za ekstenziju turističke sezone.
“Tu prije svega mislim na izgradnju hotelskih kapaciteta, koji kvantativno, i jedinično po krevetu, bilježe najveći broj zaposlenih, u odnosu na kondo hotele i privatne izdavaoce izmještaja. U kontekstu produžetka sezone, tu prije svega mislim na MICE industriju i visoke finansijske benefite od iste”, navodi Županović.
Prema njegovim riječima, u dijelu hotelskih kapaciteta, potrebno je dalje snaženje, a prije svega prepoznavanje značaja srednjeg menadžmenta, jer se prevashodno na tom nivou očekuje najveća inkluzija zaposlenih sa visokim obrazovanjem.
“Jer, po sadašnjoj tražnji za navedenim kadrom, proizilazi da poslodavci pomenuti kadar dominantno vide u administrativnim djelatnostima, što bi kreiralo negativne tendencije na duži rok. Što se zarada tiče, generalno gledajući (uvijek postoje partikularni izuzeci) ne mislim da je to jedan od ključnih razloga (bar ne u periodu 2023-2025), jer ako pogledate zvanične podatke, neto zarade u turizmu su se gotovo izjednačile sa prosjekom neto zarada na državnom nivou”, kaže Županović.
Županović smatra i da ne postoji ni približno adekvatna sinergija biznis sektora, sektora zapošljavanja i akademske zajednice.
“Uglavnom se te zajedničke aktivnosti odvijaju neposredno pred sezonu, ali ne i u periodu takozvanog ‘praznog hoda’ u zimskom i jesenjem periodu, kada bi trebale biti najintenzivnije. Smatram da je potrebno sprovoditi mjesečne, odnosno kontinuirane ad hoc sajmove zapošljavanja po principu Carrier Days ili Carrier Week modela na fakultetima i u srednjim školama, gdje podrazumijevam mnogo aktivniju rolu kako poslodavaca, tako i akademske zajednice, koje bi, vremenom djelovale u simbiozi”, ukazuje Županović.
Od početka godine izdato 487 dozvola za sezonsko zapošljavanje
Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) koje su dostavili CdM-u, od početka godine izdato je 487 dozvola za privremeni boravak i rad radi sezonskog zapošljavanja.
U 2022. godini izdato je 2.070 dozvola za sezonsko zapošljavanje, u 2023. godini 2.285, tokom 2024. godine 2.191, dok je prošle godine izdato 2.153 dozvola.
“Kada su u pitanju dozvole za privremeni boravak i rad radi zapošljavanja, u 2022.godini izdato je 16.659 dozvola, u 2023.godini 21.537, u 2024. godini 22.557, a u 2025. izdato je ukupno 25.536. U ovoj godini do danas je izdato 11.296 dozvola za privremeni boravak i rad radi zapošljavanja”, podaci su Ministarstva.
Kako navode iz MUP-a, najveći broj stranih radnika koji u Crnoj Gori imaju dozvolu za privremeni boravak i rad radi sezonskog zapošljavanja je iz država okruženja – Srbije, Sjeverne Makedonije, Bosne i Hercegovine.
“Najveći broj stranih radnika koji u Crnoj Gori imaju dozvolu za privremeni boravak i rad radi zapošljavanja su iz država okruženja, Turske, Ruske Federacije, Azerbejdžana”, podaci su MUP-a.
Domaći radnici zainteresovani, ali manje od polovine oglasa popunjeno
Iz Zavoda za zapošljavanje Crne Gore (ZZZCG) kažu da interesovanje domaće radne snage za sezonske poslove postoji.
“U cilju da što spremnije dočekamo predstojeću ljetnju turističku sezonu i posredujemo što većem broju lica sa naše evidencije prilikom zapošljavanja na poslovima sezonskog karaktera, Zavod je u proteklom periodu radio na intenziviranju pripreme nezaposlenih lica uvidom u Individualne planove zapošljavanja, provjerom zainteresovanosti nezaposlenih lica za poslove sezonskog karaktera”, saopštili su su iz ZZZCG za CdM.
Kako su pojasnili, priprema se vršila kroz informisanje, motivisanje i evidentiranje zainteresovanosti za ovaj vid zapošljavanja, kroz individualne konsultacije, putem kojih su nezaposleni i ostali tražioci posla informisani o mogućnostima zapošljavanja na poslovima sezonskog karaktera.
Osim toga, organizovana su i grupna informisanja – prezentacija “Sezonsko zapošljavanje 2026″ i informativno-motivacioni seminari „Ja na sezonskom radu“.
“Tokom posmatranog perioda, kroz evidenciju IPZ-a zabilježeno je značajno interesovanje za sezonskim radom, primarno u sektorima ugostiteljstva, turizma i građevinarstva. Ukupno 1.307 osoba iskazalo je interesovanje za ove poslove. Ova dinamika se uglavnom odnosi na opštine u središnjem i sjevernom dijelu Crne Gore, dok je potražnja i zainteresovanost za rad u primorskim opštinama tradicionalno na znatno višem nivou”, navode iz Zavoda.
Kroz grupna informisanja prošlo je 980 osoba, dok je 108 osoba učestvovalo u radionicama i seminarima o mobilnosti i sezonskom zapošljavanju.
Poslodavci su, kako navode iz Zavoda, oglasili slobodna radna mjesta za 970 izvršilaca.
“Od tog broja, zaposlenje je po ponuđenim uslovima prihvatilo 470 lica, što pokazuje da je realizovano 48,45 odsto od ukupno oglašenih pozicija u ovom periodu”, podaci su Zavoda za zapošljavanje.
Kako bi povećao učešće domaće radne snage u sezonskim poslovima, Zavod je organizovao sajmove zapošljavanja u februaru i martu u opštinama Herceg Novi, Nikšić, Podgorica, Bijelo Polje, Rožaje, Plav, Berane, Bar i Pljevlja i Cetinje.
Ciljnu grupu činili su nezaposleni evidentirani u Zavodu za zapošljavanje, studenti, kao i učenici završnih razreda srednjih škola.
“Učesnici su imali priliku da se neposredno upoznaju sa ponudom sezonskih poslova, zahtjevima poslodavaca, kao i uslovima rada i zapošljavanja. Takođe, nezaposlenim licima pružena je tehnička podrška u izradi i ažuriranju biografije (CV), kao i savjetodavna podrška u vezi sa postupkom traženja zaposlenja i pripreme za razgovor sa poslodavcima”, navode iz Zavoda.
Na sajmovima su 302 poslodavca iskazala potrebu za 2.664 radnika na sezonskim poslovima.
Najveća potražnja evidentirana je na primorju.
U Područnoj jedinici Herceg Novi, koja obuhvata Herceg Novi, Tivat i Kotor, poslodavci su tražili 1.074 radnika, dok je u Područnoj jedinici Bar, koja obuhvata Bar, Budvu i Ulcinj, iskazana potreba za 945 izvršilaca. Više od 75 odsto ukupnih potreba odnosilo se upravo na ova područja.
“U ostalim opštinama broj slobodnih radnih mjesta je značajno manji i uglavnom je vezan za potrebe lokalnog tržišta rada”, kažu iz Zavoda.
Najveći broj iskazanih potreba poslodavaca usmjeren je na zanimanja u sektoru turizma i ugostiteljstva.
“Najveća potražnja evidentirana je za zanimanjima konobar, sobarica, pomoćni radnik u kuhinji, kuvar/pomoćni kuvar što je u skladu sa potrebama poslodavaca uoči turističke sezone”, zaključili su iz Zavoda.
Kako zadržati domaće radnike u turizmu
Odgovarajući na pitanje koje mjere bi trebalo preduzeti da se veći broj domaćih radnika zadrži, Županović odgovara da, prije svega, treba što prije da se usvoji Zakon o stalnom sezonskom radniku, koji bi, ocjenjuje, u značajnoj mjeri osnažio konekciju izmedju poslodavaca i sezonskih radnika.
“Potom, adekvatno implementirati isti, gdje bi se podzakonskim i drugim aktima jasno definisala prava zaposlenih i benefiti poslodavaca po ovom osnovu”, kaže Županović.
Prema njegovim riječima, poenta je da to treba prepoznati kao zajednički interes svih stejkholdera u turizmu.
“Drugo, siguran sam da se snažnijom animacijom kadra od prvog do četvrtog stepena kvalifikacija može doći do adekvatnog kvantuma radne snage neophodne za navedenu vrstu poslova u turizmu, ali i daljim razvojem srednjeg menadžmenta (kojeg smatram kičmom razvoja turizma) što bi otvorilo adekvatne radne pozicije kandidatima sa visokim obrazovanjem, a gdje bi najviše mogli da doprinesu”, smatra Županović.
Ističe da je dugoročna sinergija biznis i akademskog sektora ključna za dalji razvoj kadrova u u turizmu.
“Resorne institucije trebaju urgentno donijeti gorepomenutu strategiju razvoja ljudskih resursa u turizmu po sektorima (posebno naglašavam po sektorima, jer su različiti profili na raznim strateškim i operativnim nivoima potrebni recimo, u hotelu, restoranu ili pak u turističkoj agenciji), ali i unaprijediti legislativu u domenu sezonskih radnika, studenata i đaka koji iskazuju želju za radom u turizmu, uz maksimalno garantovanje njihovih prava”, zaključuje Županović za CdM.
Podsjetimo, nedavno istraživanje Privredne komore Crne Gore pokazalo je da nedostatak radne snage sa odgovarajućim znanjima i vještinama u tekućoj godini zauzima prvo mjesto među biznis barijerama, pa samim tim, kako su naveli, potvrđuje dodatno produbljivanje problema koji se odnosi na dostupnost adekvatnog kadra.
“Ovakav rezultat potvrđuje da jaz između potreba privrede i ponude na tržištu rada, kao i migracioni trendovi, postaju sve izraženiji ograničavajući faktor poslovanja”, navodi se u istraživanju.
Vlada je u februaru uputila Skupštini na razmatranje Predlog zakona o radu na stalnim sezonskim poslovima, kojim se uređuje status radnika koji iz godine u godinu rade sezonske poslove kod istog poslodavca.
U obrazloženju su naveli da je cilj veća pravna i socijalna sigurnost zaposlenih, ali i smanjenje sive ekonomije u sektorima koji nose značajan dio crnogorske privrede.
Amra Nikočević
Uvoz strane radne snage iz trećeg svijeta je garancija da se zarade domaćima NIKAD neće povećati na neki pristojan nivo, jer će uvijek stranci iz siromašnih zemalja uvijek da budu jeftiniji. Zato treba da se svi borimo PROTIV masovnog uvoza stranaca, i da to bude ako baš mora, strogo kontrolisano i samo za deficitarna zanimanja
Ovi gospodin upravo u jugopetrol pola penzionera radi po pumpa,jer su plate sa nocnim radom 640 e .
Može slobodno jer je turista sve manje i manje,a ovi koji dolaze kuvaju sami.
Lažu nas vlasti iz godine u godinu.
Kao prvo onaj ko vodi privatnu firmu nije gazda nego neki poslodavac ( tačnije mučenik u ovakvom ambijentu ) i sam drzim mali redtoran sa nekoliko zapošljenih kojima su plate kao u španiji portugalu na malti, to je nesto najskorije sto sam obisao. Čak je i baksis kod mene unosniji. Svi ljudi koji rade kod mene su naši, ali iskren da budem i pored svih beneficija nisu zadovoljni jer se plata ne prima nego zaradjuje. Svi gledaju uhljebe iz drzavne uprave i svi bi sjutra presli tamo da rade to jest da parazitiraju jer znaju da se tsmo nista ne radi. Spremni su i da duplo manje primaju ali da nista ne rade i da su slobodni 4 dana nedeljno. Eto to je paradoks i naša stvarnost
Normalno da moze! Da se zakonom zastiti nas narod, i da im se poveca plata! Da poslodavci MORAJU da zaposle nase sa visim platama, a stranci mogu da dodju nakon toga! Ovakva politika zaposljavanja stranih migranata dovodi do pada PLATA NASIM drzavljanima, smanjuje standard, pritom nam naseljavaju migrante iz bijelog svijeta po nasim ulicama. Vidimo kako ti lijepo izgleda u Irskoj, Engleskoj, Njemackoj, Francuskoj, Portugalu. A ako se ovakva politika nastavi, doci ce to i kod nas. Nego opet kad covjek nesto sagleda, iz razgovora sa upravo tim migrantima, oni jedva cekaju da pobjegnu odavde jer se nasi poslodavci katastrofalno odnose prema njima. Da ne kazem da se odnose kao prema robovima. Uglavnom nakon jedne godine ovdje, vise se nikad ne vrate i bjeze glavom bez obzira ka drugim i mnogo jacim destinacijama.
Ali, zakon ce morat da se usvoji koji ce da stiti nase gradjane ili ce poslodavci platit cijenu ocajnog kvaliteta strane radne snage. Pa neka dobro razmisli onaj Radulovic…
Naravno da realan sektor trpi kad ste uhljebili desetine hiljada ljudi. Pa nije lud covjek da konobarise po primorju na 40+ stepeni kad vidi komsiju kako ne radi nista u drzavnoj firmi za dobre pare. Umjesto zaposlenja on sad trazi vezu da se i on ubaci. Rjesenje je jednostavno, ocistite kompletan javni sektor i ostavite samo ljude koji su potrebni i kvalifikovani. Stvori se opet radna atmosfera u drzavi, i rijesen problem. Dakle, nije do plate, nije do uslova… mnogi koji su bili izvrsni radnici u privatnim firmama sa dobrom platom i dobrim uslovima su presli u epcg i slicne, zato sto tamo za iste ili slicne pare ne moraju mnogo da rade. Onaj ko se cudi sto je sve manje lokalnih radnika u realnom sektoru ili glumi ili je nesposoban da shvati.
Domaci kadar vec zauzeo sva lezeca mesta u turizmu, a neko mora i da radi.
Kako zadržati domaći kadar? dati im platu koju zasluzuju , tamo gdje treba 2 radnika zaposliti 2 radnika a ne da 1 radnik radi za 2 radnika
Od 2022 radim u ugostiteljstvu u Hrvatskoj. Po ugovoru 40 sati nedeljno, svaki prekovremeni sat, rad nedjeljom, praznicima, nocni rad, sve je ekstra placeno i uz to na mjesec dana rada sleduju skoro 2 dana godisnjeg odmora. Prosle godine sam htio da se vratim kuci, da se stacioniram jer sa vjerenicom zelim da osnujem porodicu i svim ovim resortima po nasem primorju sam pisao i slao CV i nikakav povratni odgovor nisam dobio a i sam radim u poznati brendiran hotel. Sto se tice stranih radnika i ovamo je situacija da ih ima mnogo jer samim tim kad njih zaposle dobijaju od njihove vlade neke bonuse i oslobodjeni su kompletno ili dijelom placanja poreza drzavi na osnovu njih
Ne treba biti posebno pametan da se vidi čemu vodi uvoz stranih radnika… Poslodavcima je to super način da NE podižu zarade domaćim radnicima, jer će uvijek da bude jeftinije radne snage iz uvoza, iz trećeg svijeta. Zato svi koji vole ovu zemlju i žele bolji standard domaćima treba da se bore PROTIV uvoza strane radne snage, i da to ako baš mora, da bude strogo kontrolisano
strategije nidje. betoniranke obsle da bi radili bangladešani. ne može čitava bacija konobarisat, to vodi u retardaciju
A mozete dati plate 2 hiljade ljudi jednostavno nece da rade i to je to. Ili oce da mafijaju ili da je u neku opstinu/ ministaratvo, kafica, trac i kuci da pali. Ovaj ko je vrijedan i ima nesto u glavu taj je svoj gazda.
Samo dajte pristojnu platu, obrok i DVA slobodna dana, ili onih 40 sati koji su zapravo u ugovoru i ne brinite…
VRLO JEDNOSTAVNO:
Poslodavci, dajte sezoncima plate i smještaj dostojan čovjeka, pa domaćih radnika neće hvaliti. Dajte im plate kao u Hrvatskoj, pa niko nebi išao kod njih da radi. ALI, vi hoćete da za jednu sezonu zaradite enormne sume, tipa 150 hiljada, a da dajete mizeriju domaćoj radnoj snazi. Zaradite npr. 120 hiljada umjesto tih 150, pa će biti viška radnika. Zašto bih ja radio kod vas za 1000, ako mogu u Hrvatsku duplo više, uz odličan smještaj, obrok i slobodan radni dan.
JEDNOSTAVNA RAČUNICA.
Ima jos jednostavnija racunica, zasto bi iko radio idje u realnom sektoru u CG, ako moze da nadje vezu, zaposli se u javnom sektoru i ne radi nista, a prima “platu”?
Zasto bi kapitalista placao domace radnike koliko god,kad moze strane 50% manje,jednostavno ista pjesma svudje pa i u eu.