Povećanje minimalca preko grbače privrednika

Nova vladajuća većina, predlogom izmjena Zakona o radu, predvidjela je povećanje minalne zarade sa 222 na 250 eura od 1. jula. Ova odluka povlači za sobom i veće izdatke poslodavaca po osnovu poreza i doprinosa. Zbog toga, u SDP-u su već juče najavili da bi rast minimalne zarade, trebalo da prati i umanjenje opterećenja na zarade jer su mnogi poslodavci više od godinu u nezavidnom položaju zbog korona virusa.

Za povećanje minimalca, kako su naveli u objašnjenju predstavnici klubova vladajuće većine, nije potrebno obezbijediti dodatna sredstva u budžetu.

“Sa druge strane, primjena ovog zakona obezbijediće značajno povećanje budžetskih prihoda po osnovu povećanja osnovice za obračun i plaćanje poreza, prireza i doprinosa za socijalno osiguranje koji se plaćaju na zarade zaposlenih”, navodi se u obrazloženju.

Dodaju da je Crna Gora i Ustavom je deklarisana, pored ostalog, kao država socijalne pravde.

“Činjenica da sadašnji iznos minimalne zarade od 222 eura čini tek oko jedne trećine potrošačke korpe, kao i da toliki iznos minimalne zarade prima više desetina hiljada zaposlenih, nikako ne korenspondira sa ustavnim određenjem Crne Gore kao države socijalne pravde. Zato predlažemo da se iznos minimalne zarade poveća sa postojećih 222 na 250 eura, odnosno za oko 13 odsto”, kaže se u obrazloženju.

Predstavnici klubova parlamentarne većine ističu da su uvjereni da predloženo povećanje neće značajnije povećati troškove ni u privatnom, ni u javnom sektoru.

“Nehodnost angažovanja kadrova koji svojim znanjem i radnim iskustvom mogu dati poseban doprinos kvalitetnom izvršavanju poslova u državnoj upravi, nametnula je potrebu da se u okviru državnih funkcija na kojima imenovanom kandidatu kod prethodnog poslodavca miruju prava i obaveze iz rada i po osnovu rada, predvide i funkcije; državni sekretar i starješina organa državne uprave. Riječ je o posebno značajnim funkcijama u državnoj upravi, sa ograničenim mandatom, pa je u cilju stimulisanja kadrova za izbor na navedene funkcije, ocijenjeno potrebnim da se imenovanom kandidatu obezbijedi pravo mirovanje prava i obaveza iz rada i po osnovu rada kod prethodnog poslodavca”, dodaje se u obrazloženju.

U Socijaldemokratskoj partiji su pozdravili odluku o povećanju minimalca, ali tvrde da treba rasteretiti i poslodavce.

“Očekujemo da će istovremeno biti prihvaćena i inicijativa za umanjenje opterećenja na zarade, kako bi se paralelno sa rastom minimalne plate rasteretili i poslodavci koji su trenutno najoporezovaniji u regionu”, rekao je član Glavnog odbora SDP-a Bojan Zeković.

On je poručio da će sve inicijative koje budu išle u pravcu rješavanja realnih problema građana, podsticaj ekonomskog rasta i stvarne, a ne simulirane borbe protiv korupcije, imati podršku SDP-a.

“Očekujemo i da će poslanici parlamentarne većine podržati zakonske inicijative SDP-a u istom pravcu, za koje su glasali u prethodnom sazivu kada smo i mi i oni bili opozicija”, zaključio je Zeković.

Kada je u pitanju region, pored Crne Gore, minimalac je porastao u Hrvatskoj. Od 1. janura minimalna zarada iznosi 561 euro bruto, odnosno 449 eura neto, što je za 20 eura više u odnosu na prethodni minimalac.

U Srbiji je planirano povećanje minimalca u ovoj godini, koji bi trebalo da iznosi 272 eura.

Bosna i Hercegovina ima minimalac od 208 eura, a u najavi je povećanje, ali još nije definsano koliko će iznositi.

U Sjevernoj Makedoniji 220 eura iznosi minimalac, dok je Slovenija i dalje ubjedljivo na prvom mjestu. U toj državi je postignut dogovor da u ovoj godini minimalna zarada bude povećana sa dosadašnjih 941 na 1.024 eura bruto.