Rast broja gostiju ne mora da znači veći prihod, ni rekordnu sezonu

Tvrdnje da je aktuelna turistička sezona „rekordna“ preuranjene su i stručno neutemeljene, jer se njen puni učinak još ne može sagledati, ocijenio je za Pobjedu član Odbora za turizam Privredne komore Dragan Purko Ivančević. On je upozorio da se uspješnost sezone ne može mjeriti samo brojem dolazaka i noćenja, već tek nakon analize finansijskih efekata, potrošnje gostiju, popunjenosti kapaciteta, profitabilnosti kompanija, kvaliteta usluge, sive ekonomije i opterećenja infrastrukture.

Ivančević smatra da javnost, turistička privreda i međunarodni partneri zaslužuju objektivnu i potpunu analizu, a ne zaključke donesene na osnovu ograničenog broja pokazatelja. Posebno je ukazao da rast broja gostiju ne znači automatski i veći prihod, ukoliko je potrošnja turista niža, boravci kraći ili značajan dio prometa ostaje u sivoj zoni.

Statistika

Prema njegovim riječima, Crna Gora mora napustiti praksu da se u turizmu poredi uglavnom sama sa sobom i da rezultate mjeri samo kroz domaće statističke podatke. Umjesto toga, smatra Ivančević, neophodno je upoređivati se sa konkurentskim destinacijama Mediterana, i to kroz ključne indikatore kao što su stepen popunjenosti soba, prosječne cijene smještaja i prosječan dnevni prihod po sobi.

Tek nakon završetka sezone i sagledavanja svih relevantnih parametara, poručio je Ivančević, može se odgovorno govoriti o tome da li je ona zaista bila rekordna ili uspješna.

Kako je naveo ,,u stručnoj i profesionalnoj praksi uspješnost jedne turističke sezone ne može se ocjenjivati isključivo na osnovu broja dolazaka i ostvarenih noćenja“.

“Ti podaci jesu važni, ali predstavljaju samo dio ukupne slike i sami po sebi ne govore dovoljno o stvarnim ekonomskim efektima turizma. Za objektivnu ocjenu potrebno je, po završetku sezone, analizirati niz ključnih indikatora, među kojima su: ukupni finansijski efekti za turističku privredu i povezane djelatnosti; ostvareni prihodi državnog budžeta i budžeta primorskih opština; prosječna potrošnja gostiju i njihova platežna moć; dužina prosječnog boravka; stepen popunjenosti smještajnih kapaciteta; zadovoljstvo gostiju i njihova spremnost da ponovo posjete destinaciju; kvalitet pružene usluge i konkurentnost destinacije; udio sive ekonomije i njen uticaj na legalno poslovanje i javne prihode; profitabilnost kompanija i održivost njihovog poslovanja i odnos između ostvarenog turističkog prometa i pritiska na infrastrukturu, komunalne sisteme i životnu sredinu”, objasnio je Ivančević.

Posebno važnim naglašava da rast broja gostiju ne mora automatski značiti i rast prihoda ili veću ekonomsku korist.

“Ukoliko je prosječna potrošnja niža, boravci kraći ili značajan dio prometa ostvaren u sivoj zoni, nominalno pozitivni pokazatelji mogu prikriti ozbiljne strukturne probleme. Od nosilaca javnih funkcija očekuje se da saopštenja o stanju u turizmu budu zasnovana na potpunim, provjerljivim i stručno interpretiranim podacima. Javnost, privreda i međunarodni partneri zaslužuju objektivnu analizu, a ne zaključke donesene na osnovu ograničenog broja indikatora. Crna Gora treba da teži politici u kojoj se uspjeh turističke sezone mjeri kvalitetom ostvarenih rezultata, održivošću razvoja i stvarnim ekonomskim doprinosom, a ne isključivo statistikom dolazaka i noćenja”, tvrdi Ivančević.

Tek nakon završetka sezone i detaljne analize svih relevantnih parametara, smatra da je moguće odgovorno govoriti o tome da li je ona zaista bila rekordna ili uspješna.

“Takav pristup doprinosi većem povjerenju javnosti, kredibilitetu institucija i donošenju politika koje su zasnovane na činjenicama, a ne na preuranjenim procjenama. Posebno je važno da ozbiljna analiza uporedi stanje našeg turizma sa drugima a ne sa samima sobom što trenutno radi naše neznaveno Ministarstvo turizma. Dovoljno se uporediti po tri ključna indikatora: stepen popunjenosti soba, prosječne cijene soba, prosječan dnevni prihod po sobi i to uporediti sa ostalim zemljama Mediterana”, zaključuje Ivančević.

Na opravdanost ovakvog upozorenja ukazuju i dostupni podaci. Monstat je za 2025. evidentirao 2,73 miliona dolazaka i 15,37 miliona noćenja, pri čemu je broj dolazaka rastao, ali je broj noćenja pao, što znači da veći broj gostiju ne mora automatski značiti i jači ekonomski efekat. Prema podacima za početak 2026, u periodu januar–april zabilježen je pad ukupnih dolazaka od 2,8 odsto i noćenja od 2,2 odsto, dok je u kolektivnom smještaju pad bio još izraženiji.

Metodologija

Međunarodne metodologije takođe potvrđuju da se uspješnost turizma ne mjeri samo dolascima i noćenjima. UN Tourism prati i prihode, kapacitete, sezonalnost i druge pokazatelje, dok se u hotelskoj industriji kao ključni indikatori koriste popunjenost, prosječna dnevna cijena sobe i prihod po raspoloživoj sobi. Upravo zato ocjena da je sezona „rekordna“ može biti stručna tek kada se uporede i finansijski efekti, potrošnja turista, profitabilnost sektora i pozicija Crne Gore u odnosu na konkurentske mediteranske destinacije.

Mediji su nedavno prenijeli najave iz NTO da se očekuje „izuzetno uspješna godina“, uz mogućnost obaranja rekorda po broju gostiju i noćenja. U istom tekstu navodi se i izjava da je predsezona bila „fenomenalna“, uz rast dolazaka i noćenja turista iz Srbije.

Ministarka turizma Simonida Kordić je još u maju ove godine kazala da su prvi pokazatelji ohrabrujući i da je krajem maja bilo 27 odsto više turista nego prošle godine, dok je kasnije govorila o rastu broja turista i dobroj popunjenosti kapaciteta.