Hronika

Nepoznati efekti 18 godina duge istrage splitskog tužilaštva o stradanju vojnika iz Crne Gore

Foto: Shutterstock

Hrvatsko tužilaštvo 18 godina istražuje slučaj stradanja 14 crnogorskih rezervista koji su ratnih devedesetih zarobljeni na teritoriji Bosne i Hercegovine, a potom sprovedeni u splitski logor “Lora”.

Oni su kao pripadnici Jugoslovenske narodne armije te 1992. bili u statusu ratnih zarobljenika sa kojima je trebalo postupati u skladu sa međunarodnim humanitarnim pravom, koja zabranjuje mučenje i ubijanje.

Posmrtni ostaci gotovo svih njih pronađeni su na različitim lokacijama u BiH, uključujući okolinu Mostara i Trebinja.

Split je od Mostara udaljen oko 150, a od Trebinja oko 250 kilometara.

Tijelo jednog od njih još nije pronađeno.

Na pitanje Radija Slobodna Evropa o predmetu “Lora 3” koji je pokrenut 2007, portparolka Županijskog tužilaštva u Splitu Rene Laura je kazala da u saradnji sa policijom i dalje sprovode izviđaj te da je postupak tajan.

Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo (SDT) je po zamolnici splitskih kolega iz 2009. dostavilo dokumentaciju koja se tiče državljana Crne Gore.

Petnaest godina kasnije iz Splita su traženi dodatni podaci, potvrdio je za RSE portparol SDT-a Vukas Radonjić.

Njima su prošle godine tužioci iz Splita uputili zamolnicu za dostavljanje dodatnih dokaza i podataka. Kako je naveo, crnogorsko tužilaštvo trenutno priprema tu dokumentaciju.

Za Bojanu Malović iz crnogorske nevladine organizacije Akcija za ljudska prava (HRA), dugotrajnost postupka splitskog tužilaštva ukazuje “da postoji ozbiljan nedostatak i političke i tužilačke volje da se ovaj predmet privede kraju”.

Pouka iz “Lore 1” i “Lore 2”

Ranijih godina je više hrvatskih državljana procesuirano u predmetima “Lora 1” i “Lora 2” za mučenje i stradanje civila i ratnih zatvorenika u tom logoru 1990-ih godina.

“Lora 1” – odnosi se na ratni zločin protiv civilnog stanovništva. Počinioci su osuđeni za nezakonito zatvaranje 12 civila, uglavnom srpske nacionalnosti, koje su sumnjičili za neprijateljske aktivnosti protiv Hrvatske. Od posljedica zlostavljanja umrla su dva.

“Lora 2” – odnosi se na ratni zločin protiv ratnih zarobljenika. Počiniocima je stavljeno na teret ponižavanje, fizičko, psihičko i seksualno zlostavljanje i mučenje 37 ratnih zarobljenika. Od tih posljedica umrla su tri.

Tadašnji upravnik Vojno-istražnog centra “Lora” Tomislav Duić je, na osnovu komandne odgovornosti, proglašen krivim u oba predmeta i osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora od osam i po godina.

Malović smatra da se Duićeva komandna odgovornost mogla primijeniti i u slučaju “Lora 3”.

“Jer brojna svjedočenja govore o svirepom mučenju zatvorenika iz Crne Gore u bloku ‘C'”.

A upravo je Duić navođen kao jedan od zlostavljača crnogorskih državljana zarobljenih u “Lori”, o čemu su svjedočili i bivši logoraši u dokumentarnom filmu Televizije Nikšić iz 2022. koji je dostavljen splitskom tužilaštvu.

Ni to, prema riječima Malović, nije dalo rezultate.

“Javnost još uvijek nema nikakve informacije o stanju predmeta niti o tome šta koči njegovo procesuiranje. Zato je sada, kada Hrvatska i Crna Gora zvanično treba da počnu pregovore o otvorenim pitanjima, prilika da se na dnevni red stavi i pitanje ‘Lore 3’.”

Krajem mjeseca treba da počnu bilateralne konsultacije po pitanju rješavanja otvorenih pitanja između zvanične Podgorice i Zagreba, poručeno je nakon sastanka šefova crnogorske i hrvatske diplomatije Ervina Ibrahimovića i Gordana Grlića Radmana 13. januara.

Među njima su razgraničenje u reonu poluostrva Prevlaka, vlasništvo nad školskim brodom “Jadran”, odšteta logorašima, kao i nestale osobe.

Sporazum na strani Hrvata

Može li tema “Lore 3″ biti tretirana kao ‘otvoreno pitanje’ u najavljenim razgovorima crnogorske i hrvatske strane?

Crnogorsko i hrvatsko tužilaštvo od 2006. imaju potpisan Sporazum o saradnji i gonjenju počinilaca krivičnih djela ratnih, zločina protiv čovječnosti i genocida.

On se primjenjuje samo u predmetima ratnih zločina koje su na teritoriji Hrvatske počinili crnogorski državljani. Ne odnosi se na ratne zločine koje su počinili hrvatski državljani.

Ministarstvo pravde, u čijim ingerencijama je oblast ratnih zločina, ocijenilo je da Sporazum ne počiva na principu ravnopravnosti, odnosno da je Crna Gora u inferiornijem položaju.

Stoga je 2023. zatražilo od crnogorskog Vrhovnog državnog tužilaštva (VDT) da pokrene proces njegovog revidiranja sa hrvatskom stranom.

Tužilaštva dvije države septembra prošle godine imale su, između ostalog i ovom povodom, sastanak u Podgorici.

Iz kancelarije vrhovnog državnog tužioca Crne Gore Milorada Markovića je za RSE rečeno da dva tužilaštva nastavljaju komunikaciju ” u cilju usaglašavanja” Sporazuma.

U pripremi još jedan sporazum sa Hrvatskom

Osim na ovom za crnogorsku stranu spornom Sporazumu, dva tužilaštva rade i na Sporazumu koji se odnosi na podršku svjedocima, oštećenima i žrtvama u postupcima za ratne zločine.

Takav Sporazum Crna Gora već ima sa tužilaštvima Bosne i Hercegovine i Srbije.

“Do zaključivanja oba sporazuma sa Državnim odvjetništvom Hrvatske će doći nakon sprovođenja neophodnih procedura u Hrvatskoj”, navodi se u odgovoru VDT-a.

Iz Državnog odvijetništva nisu odgovorili na pitanja o sporazumu poslata krajem decembra.

Bojana Malović iz HRA smatra da će spremnost Hrvatske da revidira već usvojeni Sporazum, koji bi im nametnuo obaveze koje sada nemaju, predstavljati izazov.

Posebno u pogledu saradnje u predmetima koji se odnose na osumnjičene hrvatske državljane, naglašava Malović.

“Hrvatska vlast istrage i krivično gonjenje svojih državljana smatra pitanjem nacionalne bezbjednosti, zbog čega njihova saradnja s tužilaštvima u regionu, uključujući i Crnu Goru, često nije adekvatna”.

Ako dođe do revidiranja Sporazuma, Crna Gora bi mogla da zahtjeva informacije o stanju predmeta koji se odnose na stradanje njenih državljana u Hrvatskoj, poput slučaja “Lora 3”.

“Takvo aktivno učešće tužilaštva Crne Gore u predmetu bilo bi posebno značajno iz perspektive porodica stradalih, jer ni one svih ovih godina ne znaju šta se u tom predmetu zaista dešava”, navodi Malović.

Evropska komisija je u posljednjem izvještaju o Crnoj Gori poručila da Podgorica treba da poboljša brzinu i efikasnost međunarodne pravosudne saradnje.

14 Comments
NAJNOVIJI
NAJSTARIJI POPULARNI
Alienware
Alienware
1 godina prije

Gradnju broda Jadran je platila tadasnja Kraljevina Jugoslavija…ne znam odakle Hrvatima da je to bas njihovo??
Kad je poceo rat, sve bivse republike su prisvojile ono sto se od zajednicke ikovine Jugoslavije zateklo na njihovoj teritoriji.
A ovi rezervisti su, koliko ja znam, isli da pljackaju, zato su i stradali.
Da meni neko dodje da krade u kucu, bio rat il ne, bas bih im omogucio Zenevsku konvenciju.

Dado
Dado
Reply to  Alienware
1 godina prije

To sto pises nije tacno,prvo saznaj pa komentarisi,to su bili mladi momci rezervisti
Grijeh je sto su od njih radili,uzas
Uzas uzas

Crnogorac
Crnogorac
Reply to  Alienware
1 godina prije

Kakva pljacka? To su bili mladi momci 18 – 19 godina Reservisten JNA. Ni krivi ni duzni. Pokrenite istinu o Lori i pokazite sta su junaci hevatske vojske radili tim momcima – Tim bolesnicima ni Ustasa Maks Luburic nije bio ravan. Nijesu Hrvati samo zrtve ko sto sebe predstavljaju. Pa svaki put kada potegnu pitanje Jadrana sto nije njihov mi trebamo insistirati na Lori pa da vidimo.

Milos
Milos
1 godina prije

Sa obzirom na to sto su nasi veseljaci radili bez potrebe po dalmaciji pravo je cudo da su ijednog pustili da se vrati. Ipak treba traziti da osude svako zlostavljanje.

Space
Space
1 godina prije

Dje su sad oni sto im je bratska Hrvatska? E moji vi

Banana
Banana
1 godina prije

Nisu trebali ici u drugu drzavu pucati i plackati i zivi bi bili danas!

Kokot
Kokot
1 godina prije

Pa kaže “ne odnosi se na hrvatske državljane koji su počinili zločin”.

Onajkojizna
Onajkojizna
1 godina prije

Uputiti hrvatskoj tisućljetnoj državi odmah protestnu notu zbog ovoga.Ako nas ima.

Objavi
Objavi
Reply to  Onajkojizna
1 godina prije

Tisucu je Crnogorska rijec a najvise je koristio nas najveci Crnogorski pjesnik i Vladika Petar II Petrovic Njegos mada i njegov stric a nas Crnogorski Vladika Petar I Cetinjski je cesto koristio tisucu i druge rijeci za koje ovi sto misle da znaju da su Hrvatske a nijesu procitajte nesto i starije od 100 godina Crna Gora je mnogo starija da ne pricam za Zetu i Duklju

Crnogorac
Crnogorac
Reply to  Onajkojizna
1 godina prije

Tisucoljetnoj Hrvatskoj? Da li je sve u redu sa tobom? Izmisljaju sada istoriju ka srbi. Hrvatska postoji bez uvrede tek 30 godina. Hocemo li se drzati istine ili lupa kako ko hoce.

Max
Max
Reply to  Crnogorac
1 godina prije

Pogledaj u Becu i Budimpesti hrvatske grbove stare vise od 500 g. I zapamti dobro koje polje ide prvo. A ovo o 30 godina HR drzave govori o tebi koliko si nepismen. HR drzava postoji u ovom i onom obliku od 925.godine. Bilo samostalno,unutar hrvatsko ugarske kraljevine,habsburskog carstva,KuK monarhije,kraljevine Jugoslavije,NDH,FNRJ,SFRJ i na kraju opet samo Hrvatska.

ilke
ilke
1 godina prije

Ma to nije bitno. Zarobili pripadnike JNA u Hercegovini i malo se izivljavali sa njima u Splitu. Kazu da je mogao doci svako sa ulice, platiti 50 dojc maraka i raditi im sta god pozeli. Nije to bitno, bitne su evropske integracije, gradjansko drustvo, dati Jadran, Prevlaku, jos koji dom kulture, promeniti neka imena sportskih objekata, ustavom zabraniti Srbima da ucestvuju u Vladi, obavezno se positpati pepelom u prisustvu Hrvata, obavezno uvesti godisnji konkurs za najbolje podilazenje Hrvatskoj. Mislim da sve to moze da se izvede junacki i casno.

Tajfun
Tajfun
Reply to  ilke
1 godina prije

Okupirala je SPC svu sakralnu Crnogorsku bastinu pa niko ne reaguje??

Gagi
Gagi
Reply to  Tajfun
1 godina prije

Nije, ostale su vam džamije

Send this to a friend