Mugoša: Građanima skupo i nedostupno zdravstvo; Šimun: Poskupljenja minimalna, ulaganja za tri godine 34,7 miliona eura

U Skupštini Crne Gore otvorena je rasprava o stanju u zdravstvenom sistemu, pri čemu je poslanik Socijaldemokrata Boris Mugoša ocijenio da građani istovremeno plaćaju skupo i nedovoljno dostupno zdravstvo. Podaci Svjetske banke, na koje se poziva, ukazuju na visoko privatno učešće građana u troškovima liječenja i rast finansijskog opterećenja domaćinstava. Ministar zdravlja Vojislav Šimun ističe da je crnogorski zdravstveni sistem dobio najsavremeniji linearni akcelerator “TrueBeam”, koji predstavlja značajan iskorak u liječenju malignih bolesti i unapređenju radioterapije. Ovaj uređaj, objašnjava on, omogućava visoko precizno zračenje tumora uz minimalno oštećenje zdravog tkiva, dok primjena 4D tehnologije po prvi put u Crnoj Gori omogućava tretman tumora u organima koji se kreću tokom disanja.

Poslanik Socijaldemokrata Boris Mugoša je kazao da su građani duboko razočarani jer im je zdravstvo i skupo i nedostupno.

“To nisam rekao ja, no imate izvještaj Svjetske banke koji je to upozorio, da je zdravstvo nedostupnije za građane u skladu sa standardom nego u većini zemalja EU”, kazao je Mugoša na današnjoj sjednici Skupštine.

Kada pričamo o budžetu Fonda zdravstva to je, ističe Mugoša, autopoket.

“Pored 500 miliona eura države građani još 400 miliona eura daju iz svog džepa. Te informacije su upozoravajuće koliko su građani pogođeni skupoćom. Devet odsto domaćinstava u Crnoj Gori je prema nalazima Svjetske banke osiromašilo zbog plaćanja za zdravstvo po pitanju privatne potrošnje. Nama su cijene ljekova u posljednjih pet godina tri puta povećane nego u zemljama EU, zdravstvenih usluga 4-5 puta. Često čujem izreku da će građani u EU prije stići nego na pregled. Građani su mnogo razočarani. Mnogi kad imaju intervencije u bolnici dobiju spiskove šta treba da kupe, a to treba država da im obezbijedi”, kazao je Mugoša.

Ministar zdravlja Vojislav Šimun kazao je da autopoket jeste suplement.

“To je potporno medicinsko sredstvo, ali ne i lijek. Da li ljekari pišu toga više nego što treba ja ne znam. Mi širimo listu ljekova, obaramo cijenu ljekova… Cijena ljekova nije porasla u nekih pet odsto”, dodao je Šimun.

Na pitanje Mugoše da li su tačni medijski navodi da su utvrđene nepravilnosti u postupku imenovanja vršioca dužnosti direktora Fonda za zdravstveno osiguranje Aleksandra Ružića da on nije ispunjavao zakonske uslove za funkciju, Šimun je odgovorio da je postupak u vezi sa izborom Ružića i dalje u toku, da se čeka odluka Upravne inspekcije, te da će konačan stav biti poznat nakon završetka inspekcijskog nadzora.

“Nedostajala je određena dokumentacija, koja je naknadno dostavljena”, dodao je Šimun.

Šimun: Savremena radioterapija u Crnoj Gori – preciznije i efikasnije liječenje tumora

Imajući u vidu da maligne bolesti predstavljaju jedan od vodećih uzoraka smrtnosti u Crnoj Gori, poslanika Pokreta Evropa sad Daneta Markovića je zanimalo koje su konkretne mjere preduzete u cilju unapređenja dijagnostike i liječenja onkoloških pacijenata.

Šimun je kazao da su u prethodnom periodu realizovane značajne investicije i projekti koji direktno doprinose unapređenju zdravstvene zaštite pacijenata oboljelih od malignih bolesti.

“Počev od ranog otkrivanja raka dojke, preko projekata nabavke magnetne rezonance i aparata za brahiterapiju, do nabavke linearnog akceleratora za zračenje i CT uređaja za precizno planiranje i
konturisanje tumora, Ministarstvo zdravlja kontinuirano modernizuje dijagnostičke terapijske kapacitete”, kazao je Šimun.

Ističe da poseban značaj ima projekat Centralne pripreme citostatika, koji je od nacionalnog značaja i koji omogućava bezbjedniju, standardizovanu i precizniju primjenu onkološke terapije pacijentima.

“Uvođenjem ovog sistema značajno se smanjuje mogućnost greške prilikom pripreme i aplikacije terapije, obezbjeđuje se bolja kontrola kvaliteta, kao unapređeno praćenje i racionalizacija troškova. Procjenjuje se da će već u prvoj godini primjene doći do ušteda usljed smanjenja potrošnje terapije u rasponu od oko 15 do 20 odsto”, kazao je Šimun.

Navedene aktivnosti dodatno su, kaže, unaprijeđene kroz realizaciju kapitalnih investicija u oblasti radioterapije.

“Nabavka linearnog akceleratora TrueBeam, najsavremenijeg uređaja ove vrste u svijetu, predstavlja značajan iskorak crnogorskog zdravstvenog sistema u liječenju malignih bolesti. Vrijednost uređaja, nabavljenog preko Uprave za kapitalne projekte, iznosi oko četiri miliona eura, a njegova instalacija i edukacija stručnog kadra završeni su u predviđenom roku”, kazao je Šimun.

Objašnjava da linearni akcelerator omogućava primjenu visoko precizne transkutane zračne terapije, brze i efikasne, uz minimalno oštećenje zdravog tkiva.

“Zahvaljujući 4D tehnologiji, sada je moguće tretirati tumore u organima koji se pomjeraju tokom disanja, poput pluća, dojke, jetre i nadbubrežnih žlijezda, što ranije nije bilo moguće”, naveo je Šimun.

Zdravstveni sistem Crne Gore, kaže on, biće dodatno osnažen kroz nabavku novih digitalnih mamografa sa pratećom opremom, kao i kroz intenzivnu obuku stručnog kadra, u okviru nacionalnog projekta “Jačanje nacionalnog programa za ranu dijagnostiku karcinoma dojke”.

“Navedeni projekat, koji je odobrila Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) za ciklus 2026-2027. godine, ima za cilj unapređenje tehnoloških i stručnih kapaciteta za rano otkrivanje jedne od najučestalijih malignih bolesti. Time se značajno povećavaju mogućnosti za pravovremenu dijagnostiku, efikasnije liječenje i poboljšanje ishoda kod pacijenata”, kazao je Šimun.

U cilju unapređenja dijagnostike i liječenja malignih bolesti, posebno je, navodi ministar, značajan projekat LIFEGATE, koji se realizuje kroz prekograničnu saradnju institucija iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Crne Gore.

“Projekat je usmjeren na jačanje kapaciteta zdravstvenih ustanova kroz unapređenje dijagnostičke i terapijske opreme, kao i uvođenje savremenih digitalnih rješenja za efikasnije otkrivanje i praćenje malignih oboljenja. U tom smislu, predviđena je nabavka savremene medicinske opreme, uključujući CT i MRI uređaje, aparate za brahiterapiju, kao i druge dijagnostičke sisteme od značaja za onkologiju, uz obuku zdravstvenog kadra za njihovu primjenu”, kazao je Šimun.

Pored unapređenja tehničko-tehnoloških kapaciteta, Ministarstvo zdravlja kontinuirano radi i na poboljšanju dostupnosti savremene farmakoterapije.

“Lista ljekova se ažurira tri do četiri puta godišnje, čime je značajno unaprijeđen kvalitet i dostupnost terapije za onkološke pacijente u odnosu na prethodni period”, dodao je Šimun.

Početkom 2026. godine, Ministarstvo zdravlja je, formiralo Radnu grupu za proširenje skrininga raka dojke na nacionalni nivo, imajući u vidu da su stvoreni neophodni preduslovi, prvenstveno kroz nabavku digitalnih mamografa.

“Očekuje se da će puna implementacija skrining programa biti realizovana krajem 2026. i početkom 2027. godine, nakon sprovođenja neophodnih edukacija srednjeg medicinskog kadra kojiće učestvovati u sprovođenju mamografskog skrininga”, dodaje Šimun.

“Očekuje se da će ova obuka doprinijeti unapređenju znanja i vještina iz oblasti kolposkopije, kao jedne od značajnih dijagnostičkih metoda u ranom otkrivanju karcinoma grlića materice”, kazao je Šimun.

U narednoj godini očekuje se uspostavljanje call centra za pozivanje ciljne populacije u okviru skrining programa, koji će biti smješten u Institutu za javno zdravlje Crne Gore.

“Cilj uspostavljanja jedinstvenog call centra za sve skrining programe jeste povećanje obuhvata ciljne populacije, a samim tim i unapređenje ranog otkrivanja malignih bolesti”, ističe Šimun.

34,7 miliona eura uloženo u zdravstvo u tri godine

Šimun je kazao da su ulaganja u zdravstveni sistem u posljednje dvije i po godine značajno intenzivirana i usmjerena na unapređenje infrastrukture i dostupnosti zdravstvenih usluga u svim regionima Crne Gore.

U odgovoru na poslaničko pitanje poslanice PES-a Dragane Vučević, navodi da ukupna ulaganja u periodu 2023–2025. godine iznose 34,7 miliona eura, što je oko šest miliona eura više nego u prethodnih 17 godina zajedno (2006–2022), kada je investirano 28,7 miliona eura.

Šimun ističe da su ulaganja dio strateškog i planskog pristupa razvoju zdravstva, usklađenog sa Strategijom razvoja zdravstva i pratećim akcionim planovima.

“U prethodnom periodu realizovan je niz projekata, među kojima su izgradnja Klinike za mentalno zdravlje, Klinike za dermatovenerologiju i Klinike za infektivne bolesti u okviru Kliničkog centra Crne Gore, nabavka linearnog akceleratora, 4D multislice skenera, transfuziomobila, kao i rekonstrukcije bolnica i odjeljenja u Risnu i Beranama. Poseban fokus stavljen je na razvoj zdravstvene infrastrukture na sjeveru države, gdje se realizuju ili su završeni projekti poput nove bolnice u Pljevljima, rekonstrukcije bolnice u Bijelom Polju, unapređenja zdravstvenih ustanova u Plavu, Kolašinu, Rožajama i Andrijevici, kao i uspostavljanja onkološke dnevne bolnice u Bijelom Polju”, kazao je Šimun.

Na jugu su, kako navodi, realizovani i projekti u Risnu, Budvi i Ulcinju, dok su u toku ili u pripremi radovi u Kotoru, Tivtu i Baru, što, prema Ministarstvu, potvrđuje ravnomjeran regionalni razvoj.

Najavljen je i novi investicioni ciklus vrijedan 27 miliona eura za nabavku medicinske opreme, koji bi trebalo da doprinese kraćim listama čekanja, bržoj dijagnostici i efikasnijem liječenju pacijenata.

Ministarstvo zdravlja je, ističe Šimun, u prethodne dvije godine sprovelo niz mjera s ciljem unapređenja dostupnosti terapije građanima Crne Gore

“Usvojen je novi Zakon o ljekovima usklađen sa evropskim regulativama, koji omogućava jednostavniju registraciju i veći broj dostupnih ljekova. Tokom 2025. godine registrovano je 258 ljekova, uz očekivanje nastavka rasta. Uvedena je kontrola cijena ljekova van Liste, a Institut za ljekove odredio je maksimalne cijene za oko 300 ljekova koji nijesu na Listi, kao i za više od 1.700 ljekova sa Liste. Lista ljekova se ažurira tri puta godišnje, a u prethodne dvije godine dodato je 64 novih ljekova, 217 generičkih terapija, uz proširenje indikacija za 38 ljekova. Poseban fokus stavljen je na onkološku terapiju, ali i liječenje kardioloških, neuroloških, endokrinoloških i drugih oboljenja”, pojasnio je Šimun.

Za potrebe rada Komore za citostatike obezbijeđena su veća pakovanja ključnih ljekova, a najavljeno je i otvaranje Onkološke dnevne bolnice u Bijelom Polju.

“Formiran je i tim koji prati nestašice ljekova, dok Montefarm na sedmičnom nivou ažurira listu deficitarnih terapija i planove nabavki. Poseban napredak ostvaren je u oblasti rijetkih bolesti – odobrena je primjena savremenih terapija, uključujući gensku terapiju za spinalnu mišićnu atrofiju i lijek Trikafta za cističnu fibrozu. Tokom 2025. razmatrano je više od 1.250 zahtjeva za terapije rijetkih i teških oboljenja”, kazao je Šimun.

Poslanik Demokratske partije socijalista Elvir Zvrko upozorio je na, kako je naveo, probleme u realizaciji zdravstvenih kapitalnih investicija i produžene liste čekanja u sistemu. On je pitao ministra zdravlja Vojislava Šimuna kako objašnjava građanima činjenicu da se, prema njegovim riječima, odustaje od dijela projekata planiranih budžetom, te da li je donijeta odluka o njihovom preusmjeravanju.

Šimun je odbacio tvrdnje da je Vlada odustala od planiranih investicija u zdravstvu, ističući da je to zvanična informacija koja je potvrđena i od strane Ministarstva javnih radova.

“Tvrdnje koje sugerišu suprotno nijesu zasnovane na činjenicama; one proizilaze ili iz nedovoljnog razumijevanja mehanizama upravljanja kapitalnim budžetom ili iz svjesnog plasiranja netačnih interpretacija u javni prostor. Preusmjeravanje sredstava unutar kapitalnog budžeta predstavlja standardnu praksu odgovornog upravljanja javnim finansijama. Takva praksa omogućava pravovremeno izmirenje dospjelih obaveza na projektima u završnoj fazi realizacije, čime se obezbjeđuje njihovo okončanje u planiranim rokovima, bez dodatnih fiskalnih opterećenja i nepotrebnih kašnjenja”, pojasnio je Šimun.

U tom kontekstu, dodaje, sredstva su usmjerena ka projektima koji su već završeni ili će biti završeni u prvoj polovini tekuće godine, među kojima su: adaptacija Nacionalnog centra za dijagnostiku dojke, Dom zdravlja Budva, Specijalna bolnica Brezovik, Opšta bolnica Nikšić, Dom zdravlja Plav, Klinički centar Crne Gore, Zavod za hitnu medicinsku pomoć u Bijelom Polju i Opšta bolnica Bijelo Polje.

“Ovakva dinamika jasno potvrđuje opredijeljenost Vlade da projekte ne samo započinje, već ih i dovodi do kraja na odgovoran i efikasan način”, kazao je Šimun.

Istovremeno, dodaje on, tri ključna infrastrukturna projekta – Opšta bolnica Pljevlja, Dom zdravlja u Siti kvartu i Klinika za hematologiju sa PET/CT centrom – imaju u potpunosti obezbijeđeno finansiranje kroz kreditni aranžman sa Centralnom bankom Savjeta Evrope u iznosu od 83 miliona eura.

“Time je nedvosmisleno eliminisan bilo kakav rizik po njihovu realizaciju i dodatno osnažena stabilnost investicionog ciklusa u zdravstvu”, kazao je Šimun.

Slađana Đukanović