Đenero: NATO je crnogorska polisa osiguranja

Jasno je da je Crna Gora na vrhu liste zemalja protiv kojih se vodi hibridni rat, ali NATO i Evropska unija zajedno rade na eliminaciji tih prijetnji. Podrška NATO je izuzetno značajna, a toga su svjesni i u Alijansi.

“Na samitu NATO-a u Briselu 2018. godine, saveznički šefovi država i vlada dogovorili su se da formiraju kontrahibridne timove za podršku koji će pomoći saveznicima u pripremi i reagovanju na hibridne pretnje. Na zahtjev crnogorske Vlade, prvi NATO-ov hibridni tim za podršku poslat je u Crnu Goru u novembru 2019. Cilj mu je bio da pomogne crnogorskim vlastima da pojačaju svoju nacionalnu odbranu od niza hibridnih prijetnji”, kaže zvaničnik NATO za CdM.

Da je NATO odlična polisa osiguranja za odvraćanje konvencionalnih prijetnji, i to, između ostalog, člana 5. Sjevernoatalntskog ugovora, koji garantuje solidarnost zemalja članica u slučaju ugrožavanja jedne od njih, što će sve zemlje članice shvatiti kao napad na samu sebe, smatra politički analitičar iz Zagreba Davor Đenero.

On za CdM objašnjava šta to znači.

“Ako je član 5. Sjevernoatlantskog ugovora najvažniji instrument odvraćanja konvencionalnih prijetnji, one hibridne se u NATO savezu rješavaju koordinacijom rada sigurnostnih i obavještajnih službi i podjelom informacija, ali i osmišljavanjem zajedničke obrane. Od globalnih prijetnji pojedinačna se zemlja vrlo teško može braniti, u svijetu složenih odnosa odnosa vrlo teško može sama sakupiti relevantne sigurnosne informacije. NATO osigurava saradnju i pribavljanje informacija, koordinira rad sigurnosnog aparata zemalja članica i osmišljava zajednički otpor zemalja članica prevladavajućim hibridnim prijetnjama. A one hibridne prijetnje koje pogađaju Crnu Goru vrlo su slične onima koje su izazovi Baltičkim republikama ili Poljskoj, pa te prijetnje ne mogu biti na margini interesa Sjevernoatlantskog savezništva”, navodi Đenero u izjavi za CdM.

Politički analitičar tvrdi da hibridne prijetnje u savremenom svijetu u velikoj mjeri nadomještaju konvencionalne prijetnje.

“Imamo situaciju da predsjednik Srbije otvoreno kaže da u postojećim okolnostima ne može poslati trupe u Crnu Goru (iako nije jasno zašto bi to trebalo da učini), ali on o tome govori nesputano kao o mogućem scenariju u nekim prethodnim vremenima. Dakle konvencionalna prijetnja Crnoj Gori iz Srbije u današnjim okolnostima nije izrečena, ali negiranje konvencionalne prijetnje (uz evidentan žal za dobrim starim vremenima) ujedno je i izricanje svojevrsne nekonvencionalne, dakle hibridne prijetnje”, smatra Đenero.

Prema njegovim riječima, hibridne prijetnje su i najave prelaženja granice, kako bi se zacrtale granice suvereniteta Srbije u Crnoj Gori, kako bi se označio prostor na kojem javne vlasti Crne Gore ne bi smjele djelovati.

“Hibridna prijetnja razlikuje se od konvencionalne i po tome što je konvencionalna ili bilateralna ili multilateralna, a hibridna je globalizovana. Kao što je pri razjašnjavanju konteksta pokušaja državnog udara u Crnoj Gori u oktobru 2016. vrlo složeno i vrlo je teško utvrditi koji je udio interesa režma u Beogradu, a koji onog u Moskvi, u toj operaciji, a ta je operacija vođena nekonvencionalno, bez upotrebe oficijelnog represivnog aparata”, zaključio je Đenero u izjavi za CdM.

<<<Vučić: Neću tenkovima na Crnu Goru, hoću razgovor sa zvaničnicima<<<

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je nedavno da hoće da razgovara i pravi dogovore sa zvaničnicima Crne Gore povodom Zakona o slobodi vjeroispovijesti, ali “ne na uštrb” srpskog naroda u toj zemlji.

“Tenkovima na Crnu Goru neću, hoću da razgovaram sa ljudima u Crnoj Gori i pravim dogovore, ali ne na uštrb srpskog naroda. Mislim da je to racionalno, odgovorno promišljanje”, kazao je Vučić, gostujući na televiziji Pink.

Miraš Dušević