Evropa širi krug partnera, Crna Gora grabi ka članstvu

Evropa je danas privlačnija nego ikada kao partner, što potvrđuju i planovi da Kanada postane “pridružena članica“ Evropske unije, kazala je evropska komesarka za proširenje Marta Kos, prenosi RTCG.

“Evropa nikada nije bila privlačna kao što je danas“, kazala je Kos u Oslu, odgovarajući na pitanje da li je odluka Islanda da odbije nastavak pregovora o članstvu u EU znak da je Unija izgubila privlačnost.

“Kada govorim o privlačnosti, ne mislim samo na to da li neko želi da postane članica ili ne. Riječ je i o želji da se sa nama sarađuje snažnije ili na neki drugi način koji još nijesmo istražili, poput Kanade“, dodala je Kos, prenosi Euroactiv.

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen predložila je u srijedu da Kanada postane prva “pridružena članica“ EU.

Glasači na Islandu su prošlog mjeseca odbili nastavak pregovora o pristupanju EU, koji su bili suspendovani prije 13 godina, čime je to pitanje za dogledno vrijeme ponovo sklonjeno sa dnevnog reda.

“Žalim zbog odluke na referendumu na Islandu, ali je, naravno, poštujemo. Mislim da bi bilo sjajno kada bi Island sjedio sa nama u Briselu za stolom kada budemo razgovarali o budućnosti Evropske unije“, zaključila je Kos.

Činjenica da je Ursula fon der Lajen u godišnjem govoru o stanju u Uniji najavila takozvane mape puta za najnaprednije kandidate i istakla da proces ostaje zasnovan na zaslugama, posebno je značajna za Crnu Goru, ocjenjuje za RTCG savjetnik predsjednika za evropske poslove Miloš Radonjić.

Hrvatski publicista i analitičar Žarko Puhovski, međutim, smatra da će pristupanje Crne Gore, koja se pokazala kao dobar đak, zavisiti od onih država koje će se pridruživati po posebnim pravilima.

U vremenu promjenjivih globalnih odnosa prirodno je da Evropska unija traži nove načine saradnje sa zemljama sa kojima dijeli interese. Tako savjetnik predsjednika Milatovića za evropske poslove Miloš Radonjić vidi poziv čelnice Evropske komisije Ursule fon der Lajen Kanadi da postane pridružena članica Unije.

“Upravo zato eventualno približavanje Kanade Evropskoj uniji ne bih posmatrao kao konkurenciju proširenju na Zapadni Balkan. Riječ je o različitim modelima odnosa sa EU. Kanada razmatra novi oblik strateškog povezivanja, dok Crna Gora, sa druge strane, želi, jasno je, punopravno članstvo”, kazao je Radonjić.

Ukazuje na, po njemu, najvažniji dio obraćanja fon der Lajen za Crnu Goru.

“Važno je, takođe, istaći i to da je predsjednica Evropske komisije u nedavnom govoru o stanju Unije najavila i takozvane mape puta za najnaprednije kandidate, pri čemu bi proces trebalo da ostane zasnovan na zaslugama. To je posebno značajno za Crnu Goru. Dok se EU otvara novim oblicima partnerstva, Crna Gora treba da iskoristi svoj napredak kako bi se što prije približila punopravnom članstvu”, rekao je Radonjić.

Hrvatski publicista i analitičar Žarko Puhovski, međutim, nije pretjerani optimista. Države koje su se pokazale kao dobri đaci, prije svega Crna Gora, zavisiće od onih koje će pristupati po posebnim uslovima – Moldavije i Ukrajine. To će, ističe Puhovski za RTCG, dovesti do teške situacije.

“U Crnoj Gori zato što se svaki čas iznova pojavljuje priča o tome da Crna Gora nije sasvim čista od srpskih uticaja. To odmah znači onda od ruskih uticaja, iako je očito da su odnosi Srbije i Rusije u najmanju ruku poljuljani u posljednje vrijeme”, smatra Puhovski.

Zato se Puhovski, kako kaže, plaši da aktuelna dešavanja pokazuju tri stvari, i to uglavnom negativne po Crnu Goru.

“Prvo, da nema velikog interesa za proširenje, jer je fon der Lajen rekla: „Za razliku od Kanade, za Zapadni Balkan postoje podijeljena mišljenja kada se radi o proširenju.“ Drugo, da će biti teško da Crna Gora bude država koju bi samu primili u Evropsku uniju, kao što je to bilo sa Hrvatskom u drugačijim okolnostima. Utoliko je velika nevolja za Crnu Goru što nije prošao referendum na Islandu, jer bi inače to bilo mnogo lakše”, rekao je Puhovski.

Treći razlog, zaključuje Puhovski, jeste to što će Evropska unija u narednim godinama biti zaokupljena sopstvenim problemima – opasnošću od rata u Ukrajini u geopolitičkom i sukoba u Iranu u ekonomskom smislu.