Island i Crna Gora u istom košu za prijem u EU

Državni slogan Crne Gore “28 do 28” sada ima kredibilnog konkurenta. Ako Island odluči da krene evropskim putem, moglo bi doći do ozbiljne konkurencije oko toga koja od ove dvije države postaje 28. članica Evropske unije (EU), piše Radio Slobodna Evropa RSE.

Naime, islandska vlada je saopštila da će 29. avgusta održati referendum o članstvu u EU. U slučaju pozitivnog ishoda, referendum bi vladi dao mandat da nastavi pregovore sa EU.

Island je aplikaciju za članstvo podnio 2009. godine, neposredno nakon globalne finansijske krize. Naime, finansijska kriza 2008-2009. je skoro uništila islandski bankarski sistem i izazvala ozbiljnu ekonomsku i socijalnu nestabilnost. Tadašnja vlada smatrala je da članstvo u EU može don9ieti nekoliko finansijskih benefita poput finansijske stabilnosti i političku i trgovinsku sigurnost kroz pristupanje evropskim fondovima.

Nakon izbora i dolaska na vlast desničarskih snaga, došlo je do jačanja euroskepticizma kako u političkoj eliti tako i među građanima. Još jedan faktor koji je doveo do povlačenja aplikacije 2015. vezan je za ponovno jačanje bankarskog sektora.

Ostaje međutim nejasno da li bi u slučaju pozitivnog referenduma Island nastavio pregovore tamo gde je stao ili bi proces počeo od nule.

U svakom slučaju, Island ne bi trebalo da ima probleme da uspješno okonča pregovore. Prema zvaničnim podacima EU, Island je dvotrećinski usklađen sa pravnom tekovinom EU. Takođe, član je Evropskog ekonomskog prostora, u potpunosti primjenjuje Šengenska pravila i pravila jedinstvenog tržišta, ali zadržava autonomiju u ribarstvu i poljoprivredi.

Crna Gora pod pritiskom kalendara

Crna Gora se, za sada, smatra najizvjesnijom budućom članicom EU. Državne vlasti ciljaju da okončaju pristupne pregovore do kraja ove godine kako bi otvorile put ka potpisivanju i ratifikaciji pristupnog sporazuma – proces koji, prema statistici, traje između jedne i tri godine.

Od ljeta 2023. Crna Gora je uspješno napredovala ka privremenom zatvaranju svih pregovaračkih poglavlja, iako su se posljednjih mjeseci pojavili znaci zastoja. Od 33 pregovaračkih poglavlja, Crna Gora je privremeno zatvorila 13. Za završetak pregovora potrebno je zatvoriti još 20 poglavlja. U martu se očekuje privremeno zatvaranje jednog poglavlja, dok za preostalih 19 ostaje samo devet mjeseci.

Da li će Crna Gora i Island imati podjednak tretman?

Pitanje nastavka ili ponovnog pokretanja pregovora Islanda sa EU, pored pravnih tumačenja (da li je EU zaustavila pregovore ili je Island jednostrano povukao aplikaciju), povezano je i sa novom metodologijom proširenja koju je EU usvojila 2020, nakon što se Island povukao.

Crna Gora je pregovore započela starom metodom, ali je, zajedno sa Srbijom, prihvatila novu metodologiju. Prema novoj metodologiji, broj pregovaračkih poglavlja ostaje isti, ali su ona grupisana u takozvane tematske klastere. Ukupno postoji šest takvih klastera.

Srbija u pristupnim pregovorima sa EU ima 35 poglavlja. U ovom procesu država je otvorila 22 poglavlja, a privremeno zatvorila dva. Od decembra 2021. zemlja nije otvorila nijedno poglavlje, prvobitno zbog neusklađenosti sa evropskom politikom sankcija prema Rusiji ali i nedovoljnog napretka u polju vladavine prava.

Po novoj metodologiji, ključna su poglavlja 23 i 24, koja se odnose na vladavinu prava. Ona se otvaraju prva i zatvaraju posljednja, a njihov napredak određuje ukupni tempo pregovora sa Evropskom unijom.

Dionis Cenusa, ekspert u Centru za geopolitičke bezbjednosne studije sa sjedištem u Litvaniji, smatra da je malo vjerovatno da će EU primijeniti različite metodologije na Crnu Goru i Island bez rizika od diskriminatorskog tretmana.

“Obje zemlje biće tretirane jednako, ali razlike će postojati u tzv. zaštitnim klauzulama”, kaže Cenusa za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Evropska komesarka za proširenje Marta Kos je nagovijestila takve klauzule u slučaju Crne Gore, najavljujući da će sporazum biti “prvi u novoj generaciji”. Zaštitne mjere bi trebalo da spriječe nazadovanje u demokratiji i vladavini prava. Prema njoj, te mjere ostaju na snazi koliko je potrebno, ali se neće primkenjivati ako nove članice poštuju pravila.

Cenusa dodaje da će EU posebno pažljivo ispitati prirodu zaštitne klauzule, povezano s vladavinom prava u Crnoj Gori, zbog potencijalnog rizika od demokratskog nazadovanja, slično slučaju Srbije.

S druge strane, Island je već duboko konvergentan sa EU u oblastima ekonomije i Šengena, pa će Crna Gora, i kada postane članica, i dalje biti u različitoj fazi integracije u oblastima unutrašnjih poslova, pravosuđa i jedinstvenog tržišta.

Problem “apsorpcionih kapaciteta” EU

Pitanje apsorpcije EU kao problema spominjalo se još prije početka ruske invazije na Ukrajini 2022, kada se proširenje koristilo kao politička šargarepa, iako je bilo jasno da postoji ozbiljna sumnja u spremnost Unije da primi nove članice u trenutku kada se suočava sa unutrašnjim funkcionalnim izazovima, gdje sve države imaju pravo glasa ili veta.

Nakon ruske agresije na Ukrajinu, na proširenje se posmatra i kao na bezbjednosni projekat, pa postoji razlika u raspoloženju među članicama kada je riječ o prijemu novih država.

Ipak, institucionalni okvir EU i dalje ostaje ključni izazov.

Postojeći institucionalni okvir projektovan za 28 članica, iako ih trenutno ima 27 mada skeptici proširenja oklevaju da se ovog podsete. U trenutku prijema 2013. godine Hrvatska, najmlađa članica EU, bila je 28. članica, jer je u sastavu evropskog bloka i dalje bila Velika Britanija koja je Uniju formalno napustila 2020 god, nakon BREXIT referenduma koji je održan 2016.

Augustin Palokaj, dugogodišnji dopisnik iz Brisela i ekspert za proširenje, ojcenjuje da je “smiješno da se Crna Gora i Island, gledaju kao opterećenje za EU”.

“Crna Gora je sto puta manja od Velike Britanije, Island gotovo 200 puta manji. Imale bi jedan glas u Savjetu EU; nekih šest ili sedam zastupnika u Evropskom parlamentu, ali ne bi bili teret Unije koja je znatno manja nego što je bila kada joj je Hrvatska pristupila jer je u međuvremenu EU napustila Velika Britanija sa 70 miliona stanovnika”, kaže Palokaj za RSE.

On naglašava da će konačni ishod zavisiti od političke volje sadašnjih članica, koje balansiraju između potrebe za proširenjem i sumnje u sopstvenu spremnost.

Polučlanstvo kao selektivna opcija?

U posljednje vrijeme se govori o kreativnim modelima za nove članice, poput takozvanog “obrnutog članstva”, koje omogućava djelimičan pristup evropskim politikama, dok punopravno članstvo dolazi kasnije.

Iako je ideja bila atraktivna, pogotovo za Ukrajinu i neke zapadnobalkanske zemlje koje nisu na vrhu liste za prijem, EU trenutno nije spremna da mijenja pravila.

Island i Crna Gora zajedno u EU?

Crna Gora je odbacila ovu opciju jer je preduzela sve reforme za punopravno članstvo. Vjerovatno bi i Island odbio čak i da počne proces, ako bi mu se nudilo išta manje od punopravnog članstva i ravnopravnosti sa ostalim članicama.

“Konačni ishod će uveliko zavisiti od strategije pristupanja Crne Gore, koja će vjerovatno odbaciti bilo kakve ustupke u pogledu prava glasa u Evropskom savjetu, posebno ako se takva prava daju Islandu”, tvrdi Dionis Cenusa.

U tom smislu obe zemlje će biti u trci za isti kalendarski cilj. Čak i Island, koji je znatno napredniji od Crne Gore, ne bi mogao preko noći da postane član EU, jer se moraju poštovati utvrđeni kalendarski rokovi i procedure.

Ako Rejkjavik glasa za, realno je očekivati da obje zemlje zajedno stignu na konačni cilj. Međutim Island bi se brzo kretao – toliko brzo da bi Crna Gora iznenada mogla da se utrkuje možda čak i nastojeći da potpiše prije Islanda, samo da bi zauzela simbolično 28. mesto.