Pokušaj vraćanja u prošlost bilo bi samoubistvo

Crna Gora je stabilna, bez otvorenih pitanja sa susjedima, država koja ide u dobrom pravcu i to se odavno prepoznaje. Nedavno je pored mene u Strazburu sjedio Čarls Tanok koji je javno kazao da je Crna Gora dobra vijest i da nema zvaničnika koji nije pohvalio rezultate naše države na putu ka EU. Nije bilo lako Crnoj Gori da utvrdi granicu sa Kosovom, sa BiH, da prisno sarađuje sa Hrvatskom, da se riješi pitanje graničnih prelaza sa Albanijom… To nije postigao neko sa strane, nego ljudi koji vode Crnu Goru. Postali smo članica NATO-a, uskoro ćemo i EU. Po tome nas Evropa i svijet prepoznaju i svaki pokušaj vraćanja u prošlost, bilo bi samoubistvo, kaže u razgovoru za Vikend novine Ljuiđ Škrelja, poslanik DPS i predsjednik skupštinskog Administrativnog odbora.

On je istakao da se uvijek bavio politikom i da nika nije bježao od izazova.

“U Ulcinju sam ’97. godine, prilikom podjele DPS-a, bio, da kažem neko ko je preokrenuo stvari i usmjerio prema ovom DPS-u odnosno ovoj politici koja nas je dovela do samostalne Crne Gore, do članstva u NATO, do predvorja EU. Od te 1997. godine počinje i “podjela” na Luiđa, koji je dobar komšija, domaćin, patriota, koji zna svoj posao i na Ljuiđa koji “veze nema”, koji je “bezobrazan”, “poslušan” itd. Ali, kako god me ko doživljavao, ja sam ponosan na to sam aktivno učestvovao u svim dešavanjima koji su doveli Crnu Goru tu gdje je. Nažalost, to nije protumačeno kako bi bilo u normalnom svijetu, ne da se podijele nagrade, već da se cijeni nečiji rad. Prosrpske stranke su me optuživale kao poslušnika, dželata, mitraljesca vlasti… Optuživao me i moj narod, iz albanskih stranaka pogotovo. Optuživali su me za sve i svašta, objavili mi smrtovnicu, prijetili… Ali nikada nisam mislio da radim nešto pogrešno”, rekao je Škrelja.

On navodi da je otkad je na čelu skupštinoskog Administrativnog odbora bilo situacija kada je trebalo donositi nimalo lake odluke.

“Kada mi je rečeno da ću da vodim Administrativni odbor, prilikom konstituisanja 26. saziva Skupštine Crne Gore, meni je to bilo prirodno, jer sam dugo bio član Odbora, član Komisije za izbor i imenovanja, dakle imao sam iza sebe dosta iskustva u Skupštini Crne Gore. Ni na kraj pameti mi nije bilo da ću da nailazim na stvari koje su se desile. Što je najčudnije, oni koji su bili nezadovoljni nijesu svoje kritike i prijetnje uputili Administrativnom odboru, nego lično Škrelji. Ovaj Odbor je svaku odluku donio u većini, najčešće jednoglasno, ali smo na udaru bili Marta Šćepanović i ja, druge niko nije pominjao. Nažalost, određeni mediji, nikada nijesu u pravoj mjeri ispratili ono što se meni lično dešavalo, dok su i te kako pratili druge i dizali tenzije i kada za to nije bilo nikakvog razloga. Ja se ni prema kome nisam ogriješio, mirno spavam, a ko je prema meni, neka vidi sam”,podsjetio je on.

Ističe da su mu najteže odluke bile oko skidanja imuniteta Andriji Mandiću i Milanu Kneževiću nakon podizanja optužnice kojom se terete za učešće u pokušaju terorizma, i Nebojše Medojevića za pranje novca.

“Ja sam uradio ono što bi morao da uradi svako ko bi se u tom trenutku našao na čelu Administrativnog odbora, stavio sam na dnevni red zahtjev Specijalnog državnog tužilaštva. Pri tom sam dozvolio da svi zainteresovani poslanici, što je nezabilježeno u istoriji crnogorskog parlamentarizma, prisustvuju sjednici i iznesu svoje mišljenje iako nijesu članovi Odbora. I došao je kompletan DF koji mi nije dozvoljavao da pričam, koji je nasrnuo na mene, govorio mi svašta, što nije primjereno ni ulici, a kamoli parlamentu. A, što sam ja bio kriv?”, dodao je on.

Na pitanje zašto su baš na njega nasrtali Škrelja je rekao da to treba pitati njih.

“E, to oni treba da kažu, ne ja. Ja sam imao jedan zadatak, da završim ono što mi je poslovna obaveza, u skladu sa zakonom, i uspio sam. I nikada mi nije palo na pamet da bježim od odgovornosti. A, da je bilo lako, nije nimalo. Podsjetiću samo na jedan detalj. Milan Knežević je odležao tri mjeseca u zatvoru, na osnovu prijave što je gurao, napao, policajca. Ta prijava je podnešena kada je ministar policije bio Raško Konjević, i kada je predsjednik Skupštine bio Ranko Krivokapić i kada ja nisam bio predsjednik Administrativnog odbora. Ali, mene su proglasili krivim…”, naveo je on.

U posljednje vrijeme forsira se priča o ugroženosti Srba. Ranije smo slušali priče o ugroženosti drugih manjinskih zajednica…

“S vremena na vrijeme pojavljuju se priče o ugroženosti manjinskih zajednica. Sada je aktuelna priča o navodnoj ugroženosti Srba u Crnoj Gori, čiji Savjet koristi sredstva iz Fonda za manjinske narode, dok sa druge strane, njihovi predstavnici kažu da su konstitutivni narod. To je potpuno nelogično. Sa druge strane, ima dosta stvari koje Crna Gora mora da uredi na način kako dolikuje građanskoj, demokratskoj državi, ali to ne znači da treba dozvoliti da se neko ponaša prema njoj kako mu pada na pamet. Nema teorije da bih nekome dozvolio da dobije sredstva od države i da ih upotrijebi protiv te iste države. Dati novac nekome ko hoće da minira državu, ko donosi rezoluciju da smo, kao država niko i ništa, tome jasno treba reći ne”, smatra on.

Škrelja naglašava da nikada nije bio ugrožen, ni u onoj Jugoslaviji niti sada, i kao građanin ne vidi da je neko ugrožen.

“Ako gledamo sa aspekta brojki koliko je ko gdje zaposlen, tu će uvijek biti prigovora od svih manjinskih zajednica. Ali, ugroženost o kojoj, recimo, sada pričaju predstavnici Srba, ne vidim. Ako smatraju da jesu, neka traže pomoć, ali ne tako što će razvijati animozitet prema drugom narodu. Ja sam za to da se malo “spusti lopta”, jer ovdje nije niko ugrožen”, ocijenio je on.

Prema njegovim riječima situacija u regionu je dosta teška i napeta.

“To se u izvjesnoj mjeri reflektuje i na Crnu Goru i ova situaciju zahtijeva dosta mirnoće i staloženosti. Toga će posebno trebati kada se bude rješavalo pitanje vjerskih zajednica i crkvene imovine. To nije nimalo jednostavno. Potičem iz vjerske porodice, poštujem i svoju i tuđu vjeru. Meni vjera služi za moje i potrebe moje porodice. Onoga momenta kada vjera izađe preko mog praga da bude prepreka drugoj vjeri, to više nije vjera. To je nešto drugo”, rekao je on između ostalog.

Parlament 29. novembra raspravlja o Rezoluciji o Podgoričkoj skupštini. Odgovarajući na pitanje može li doći do teških riječi i incidenta Škrelja kaže da ne očekuje da bude incidenata, te da se nada da je to vrijeme prošlo.

“Građani svakako treba da čuju činjenice, zbog čega je većina u parlamentu, na inicijativu DPS, ušla u ovu priču. Uostalom, slušali smo što u Budvi pričaju oni koji slave nešto što činjenično poništava državnost Crne Gore. Ne vidim zašto bi nekome smetalo da o toj kobnoj takozvanoj Podgoričkoj skupštini razgovaramo i u crnogorskom parlamentu, isključivo na osnovu argumenata i istorijskih fakata”, zaključio je on.