Radovan Karadžić je prvi tražio Sutorinu

Međunarodni pregovarači Sajrus Vens i lord Dejvid Oven pokušavali su pronaći rješenje za uređenje BiH, ali njihov prijedlog u ljeto 1993. odbacio je upravo Karadžić. 

“Karadžić je tako htio osigurati izlaz na more, što bi bila korist za RS, a ne za Bosnu i Hercegovinu”, kaže Filipović. 

Pitanje Sutorine u Bosni i Hercegovini je iznenada ponovo aktuelizovano, a Parlament BiH o njemu će raspravljati prekosjutra, iako je već dogovoren i potpisan sporazum o granici s Crnom Gorom. Filipović kaže da je “ta stvar brzo postala predmet političkih manipulacija s jakim akcentom na bosanskom patriotizmu”.

“Ta inicijativa otvorila je brešu u našoj unutrašnjoj i međunarodnoj politici i izazvala određenu podjelu i mogućnost spekulacija o tome ko je patriota, a ko nije. Može biti da bi sve to i bilo normalno da mi i naša javnost uopšte imamo ili da smo imali ikakva udjela u ogromnim promjenama o kojima su odlučivali predstavnici velikih sila. Naši ljudi samo su ginuli, a drugi su presuđivali. Oni su definisali stanje i utvrdili stav da više ne dolaze u obzir bilo kakve promjene granica na Balkanu”, ističe Filipović.

Priču o povratu Sutorine u posljednje vrijeme ponajviše promoviša profesor s Univerziteta u Sarajevu Suad Kurtčehajić, ali je indikativno da je američki kongresmen Majkl Tarner protestno pismo zbog relativizovanja granice s Crnom Gorom uputio Bakiru Izetbegoviću, članu Predsjedništva BiH. Ovaj kongresmen zbog toga je uputio u proceduru i zakon o sankcijama prema BiH dok ne prizna važeće granice. 

“Stav koji traži promjenu oslanja se na tvrdnju da je Sutorina oduvijek bila dio međunarodno priznate teritorije BiH. Ta tvrdnja je paušalna, jer je pitanje o tome ko je, kada je i kako je i u kojem kontekstu priznavao granice zemlje. Stvarno međunarodno priznata teritorija države BiH, koja je obnovljena tek 1943. godine, postoji tek od donošenja avnojskog Ustava i sporazuma o granicama”, kaže akademik Filipović.

Prije toga, kako ističe, ne samo Sutorina nego i sama današnja BiH bila je dio Osmanskog carstva, a dvostruki suveren sultan sve dok BiH aneksijom nije postala dio Austro-Ugarskog carstva.

“Da bi kasnije bila dio Kraljevine SHS i Jugoslavije, čak i NDH, pa su argumenti kojima se brani tvrdnja o međunarodno priznatim granicama BiH koje uključuju i Sutorinu u pravnom smislu, nešto što nije moguće dokazivati valjanim pravnim dokazima”, ističe Filipović, potpuno demaskirajući teze zagovarača slučaja „Sutorina”

Bosna i Hercegovina, navodi Filipović, ne smije se bez dokaza “upuštati u avanturu otvaranja i međunarodne arbitraže o ovom pitanju”.