Održan skup na Cetinju: Ujedinimo se, previše smo se osvrtali na razlike među nama

Na Cetinju je večeras održan skup “Nacionalno jedinstvo i zajedništvo – naš imperativ”, kojim je obilježeno pet godina od dešavanja na Belvederu, koja su pratila ustoličenje mitropolita SPC Joanikija, prenosi portal Analitika.

<<<„Na okup Crnogorci“: Skup sjutra na Cetinju povodom godišnjice Belvedera<<<

Organizator događaja bio je Centar za građanska prava, u okviru projekta “Cetinje pamti”.

Na mjestu smo kojem nam je prije pet godina bilo onemogućeno da priđemo, poručila je ispred organizatora Svetlana Pajović Musić.

“Kada se mnogi pitaju zašto ispred Cetinjskog manastira, ja postavljam retoričko pitanje – kada smo mogli, kao Crnogorke i Crnogorci, da priđemo Cetinjskom manastiru od 1991. godine, a da nije bilo kordona, raznih terorističkih i državnih struktura, koje su nam branile ono na šta smo imali pravo”, kazala je ona.

Jedna od najvažnijih lekcija koje ostaju iza Belvedera, dodala je Pajović Musić, jeste da ne moramo biti isti da bismo bili zajedno na braniku slobode, nasljeđa i crnogorskog imena.

Jakov Popović, koji se obratio ispred organizacije STEGA, naglasio je kako je 5. septembra 2021. potvrđeno da, iako okrvavljen, krstaš barjak nikada nije ispušten iz ruku crnogorskog naroda.

“Povlačenja ne može biti ni danas, krstaš barjak je tu, gdje je oduvijek i bio”, dodao je Popović.

Dr Aleksandar Mugoša iz Dukljanske akademije nauka i umjetnosti kazao je kako je Cetinje prije pet godina bilo poprište sukoba represivnog aparata države i njenih građana.

“Govorim kao čovjek koji je tog dana bio na terenu, u ambulanti, u hitnoj pomoći, bolnici “Danilo prvi”, u Odjeljenju bezbjednosti. Pregledao sam 25 povrijeđenih građana, među njima i dvoje djece. Ta djeca bila su u svojim kućama, a ne na ulicama. Razgovarao sam sa majkom djevojčice sa posebnim potrebama, koja i godinu kasnije, zbog pretrpljenog straha, nije izlazila iz kuće. Jedan cijeli grad je otrovan da bi bila sprovedena crkvena ceremonija”, dodao je.

Tog dana, nastavio je, dokazano je kako SPC može da se izdigne iznad institucija države, te da su se državni zvaničnici – umjesto da štite ustavni poredak i sopstvene građane – predali pred zahtjevima vjerske organizacije koja djeluje sa druge strane.

“Kada je pilot Igor Delević procijenio da nema bezbjednosnih uslova, zbog čega je odbio da halikopterom prebaci vjerska lica do manastira, suspendovan je. Kažnjen je jer je bio profesionalan i odgovoran. A onda su vojni resursi stavljeni u funkciju uvođenja mitropolita Joanikija na tron, dok su građane na ulicama gušili suzavcem. To nije bezbjednosna procjena, to je zloupotreba ovlašćenja, kapitulacija institucija i naše države”, poručio je Mugoša.

Poslanica Demokratske partije socijalista Nela Savković-Vukčević pitala je da li se bez otpora moglo pristati uz protivnike naše kulture, istorije, jezika, Ustava i antifašizma.

“Ko će odbraniti tekovine obnovljene nezavisnosti ako ne mi, čije je to djelo? Ove su generacije olovkom, a ne puškom, vratile samostalnost Crnoj Gori. Zato, ujedinimo se kao 2006. da bismo pobijedili kao tog 21. maja”, rekla je ona.

Funkcioner Evropskog saveza Miloš Đuričković rekao je kako je Cetinje postalo simbol dostojanstva, otpora i ljubavi prema Crnoj Gori.

“Prije pet godina, ovdje se nije branila nijedna partija i ničiji mandat ili privilegija, ovdje se branila slobodna Crna Gora, naša država. Ona ne može biti prostor na kojem će druge države ostvarivati svoje političke i nacionalne interese. Država nije riječ koju izgovorimo samo onda kada je to politički korisno. Ona se brani i kad znate da zbog toga možete biti izloženi pritiscima, uvredama i pokušajima da budete ućutkani”, poručio je Đuričković.

Crna Gora je uvijek opstajala i ostajala svoja, istakao je on.

“Pet godina kasnije, mirno i dostojanstveno možemo reći da nijesu uspjeli da nas ućutkaju. Nijesmo se navikli na tu njihovu Crnu Goru i nikad nećemo. A oni koji negiraju identitet i pravo Crne Gore na postojanje moraju znati da ona nije nastala kao administrativno rješenje za neku oblast, niti kao kompromis velikih sila, pa ni kao posljedica raspada nečega drugoga ili jer je neko odlučio da ona mora da postoji. Crna Gora je, suprotno svemu tome, nastala jer je narod odlučio da bude slobodan. I kao takva – slobodna, svoja, ponosna i nepokorna, nastala je i opstala na jednom od najturbulentnijih prostora na svijetu”, dodao je.

Belveder nas podsjeća da postoje trenuci kada moramo biti jedni uz druge, kazao je novinar Žarko Krivokapić.

“I to ne zato što svi jednako mislimo i što se u svemu slažemo. Već zato što prepoznajemo ono što nam je zajedničko, što ne smijemo da izgubimo. Previše smo vremena potrošili osvrćući se na razlike među nama, prebrojavajući ko je čiji, ko je veći Crnogorac, ko je dovoljno dobar, ko treba da bude ispred, a ko iza”, rekao je Krivokapić.

Ne smijemo, naglasio je on, čekati teške trenutke da bismo se sjetili jedni drugih.

“Moramo se čuvati i onda kada se ne slažemo, jer nijedan čovjek nije veći od ideje. I zato bih želio da sa ovog mjesta odemo uz jednostavnu poruku – da čuvamo jedni druge, da se ne dijelimo tamo gdje moramo biti jedno i da, kad god je teško, znamo da ne smijemo biti sami”, dodao je.

Na kraju skupa obratila se i Vesna Pejović, Cetinjanka čija su ćerka i unučad ubijeni u masakru na Medovini, a koja je naglasila kako ima poruku za one “koji nijesu uradili ništa do sad”.

“Medovinu treba nazvati pravim imenom, a to je teroristički akt. Ja imam sve dokumentovano i sve dokaze, a oni što žmure – progledaće kad im ja dođem. Ja sam zahvalna svim građanima Crne Gore i regije, svi su mi davali podršku i snagu”, dodala je ona.

Kazala je da će se boriti za to da sva djeca u Crnoj Gori budu bezbjedna i na kućama i na ulicama.

“Ne smijemo dozvoliti više da nam zaključavaju vrata manastira, jer ova ograda je ključ na našu kuću”, zaključila je ona.

Skup na Cetinju trajao je oko sat i protekao je mirno.