Šarec: Nadam se da Crna Gora neće postati žrtva bilateralnih pitanja

Hrvatska vrši pritisak na nastojanja Crne Gore da se pridruži Evropskoj uniji, upravo u trenutku kada ova mala država Zapadnog Balkana stiže do cilja, piše portal Euractiv.

Kako se navodi u tekstu, od jula, Hrvatska blokira finalizaciju jednog od 33 poglavlja potrebnih reformi – onog koje se odnosi na pravila EU u sektoru saobraćaja – iako je 26 drugih vlada spremno da ga odobri.

“Polovina poglavlja već je zatvorena, a Podgorica ima za cilj da do kraja godine zatvori i preostala, sa krajnjim ciljem da se pridruži EU 2028. godine, što je rok koji ima širi politički značaj kao test politike proširenja EU”, piše Euractiv.

Hrvatska je izvršila pritisak na Crnu Goru da riješi sporove povezane sa ratom tokom 1990-ih, jasno stavljajući svoje zahtjeve u kontekst nastojanja Crne Gore da pristupi EU. Zahtjevi Zagreba uključuju napore da se pronađe 14 nestalih osoba iz Domovinskog rata u Hrvatskoj, vođenog od 1991. do 1995. godine, kao i razgovore o pomorskoj granici između dvije zemlje.

“To je proces koji je u toku. Neke od tih stvari ne možete riješiti preko noći. Ali dobro je što imamo stalnu komunikaciju između ministarstava vanjskih poslova i veliki broj komisija koje rade na svim tim pitanjima. Ne vidim da će nas Hrvatska blokirati, jer to do sada nije učinila”, kazala je ministarka evropskih poslova Maida Gorčević, za Euractiv.

Jedan crnogorski zvaničnik kazao je: “Država članica koristi priliku da riješi stare račune koristeći potpuno legitimna sredstva, pravnu tekovinu EU (acquis), a za to ima ograničeno vrijeme”

“U našem je interesu da sarađujemo s njima jer želimo da uklonimo sve prepreke”, dodao je zvaničnik, prenosi Euractiv.

Prošlog mjeseca komesarka EU za proširenje Marta Kos pozvala je Hrvatsku da „riješi preostala bilateralna pitanja“ uoči pristupanja Crne Gore.

Još jedno pregovaračko poglavlje, koje se odnosi na vanjsku politiku, Hrvatska takođe već dugo blokira zbog bilateralnih i istorijskih sporova, dok se zadržava i poglavlje koje se odnosi na pravosuđe.

Bura oko sahrane osuđenog za ratne zločine Ratka Mladića u Beogradu dodatno je podgrijala situaciju.

“Proširenje nije samo zatvaranje poglavlja, ali to je takođe moje mišljenje. Radi se o… posvećenosti demokratskim vrijednostima“, kazala je Sunčana Glavak, hrvatska poslanica u Evropskom parlamentu iz vladajuće HDZ, prošle sedmice u Evropskom parlamentu u Briselu.

Glavak je Gorčević postavila pitanja o tome zašto je predsjednik Skupštine Crne Gore uputio saučešće porodici Mladića i da li je to stav Vlade.

Gorčević je kazala da Vlada “nije podržala” potez predsjednika Skupštine.

“U parlamentu imamo nekoliko rezolucija o genocidu u Srebrenici koje su izglasane, to je takođe stav političkih partija i političkog okruženja”, kazala je ona, ističući da pripada bošnjačkoj manjini u Crnoj Gori.

“Nadam se da Crna Gora neće postati žrtva bilateralnih pitanja“, kazao je Marjan Šarec, slovenački poslanik u Evropskom parlamentu iz centra i bivši premijer, koji je organizovao događaj.

Portparol hrvatske Vlade kazao je: „Crna Gora je dobro upoznata sa očekivanjima Hrvatske u vezi sa drugim preostalim pitanjima od šireg značaja, koja treba riješiti u duhu dobrosusjedskih odnosa. Rješavanje ovih pitanja odavno je trebalo da bude završeno.“