Izmjene Krivičnog zakonika, kojima se uvodi i krivično djelo nezakonito bogaćenje, trebalo bi da olakšaju procesuiranje javnih funkcionera koji ne mogu da dokažu porijeklo imovine, ocijenio je predstavnik Ministarstva pravde Sergej Sekulović. Ines Mrdović iz Akcije za socijalnu pravdu smatra da izmjene dolaze sa zakašnjenjem i da neće obuhvatiti ranije slučajeve sumnjivog bogaćenja, dok advokat Veselin Radulović upozorava da će njihov efekat zavisiti od spremnosti institucija da zakon dosljedno primjenjuju. Sekulović je objasnio da zakon neće moći da se primjenjuje retroaktivno, tako da neprijavljeni satovi bivšeg predsjedika Mila Đukanovića neće biti obuhvaćeni izmjenama, prenosi RTCG.
Predlog novog Krivičnog zakonika donosi brojne, radikalne promjene. Nezakonito bogaćenje javnih funkcionera i kršenje mjera nadzora postaju posebna krivična djela, dok se definicija kriminalne organizacije drastično pooštrava. Gosti emisije “Naglas” na TVCG saglasni su da je važno da se izmjene usvoje, a onda i da se primjenjuju.
Predstavnik Ministarstva pravde Sergej Sekulović smatra da izmjene Krivičnog zakonika jasno dokazuju da izvršna vlast ima i volju i cilj da se obračuna sa organizovanim kriminalom.
Ines Mrdović iz Akcije za socijalnu pravdu smatra da izmjene, posebno kada je riječ o nezakonitom bogaćenju, predstavljaju iskorak, ali da dolaze sa zakašnjenjem.
“Rekla bih da će mnogi milioni i da će mnogi vlasnici miliona ostati nedodirljivi”, kazala je ona za RTCG.
Advokat Veselin Radulović smatra da je bilo dosta izmjena, ali da se pokazalo da su one bile kozmetičke, odnosno političke izmjene.
“Čini mi se da nemamo razloga da mislimo da će ovog puta biti drugačije. Volio bih da budem demantovan”, rekao je on.
Sekulović je rekao da EK nije tražila da se u izmjenama nađe nezakonito bogaćenje. On objašnjava da novi zakon olakšava procesuiranje funkcionera koji nemaju papir kojim bi dokazali kako su stekli bogatstvo.
“Imamo jasno krivično djelo koje mu je dovoljno da otvori finansijsku istragu i da se ide u prošireno oduzimanje imovinske koristi. Dakle, krati i olakšava put državnom tužilaštvu, s jedne strane, a podiže osjećaj odgovornosti javnih funkcionera da prijave sve što imaju, s druge strane”, kazao je Sekulović.
Na pitanje novinara TVCG da li se to može odnositi i na slučaj u kom je Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) utvrdila da je bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer u izvještajima o prihodima i imovini nije prijavio kolekciju ručnih satova čija pojedinačna vrijednost prelazi zakonom propisani iznos, Sekulović je kazao da nema retroaktivne primjene.
ASK je utvrdila i da tri sata nije prijavio u izvještaju za 2025. godinu, koji je podnio dvije godine nakon prestanka javne funkcije.
“Što se tiče aktuelnog djela, nema retroaktivne primjene jer nas na to obavezuje Ustav Crne Gore, koji zabranjuje retroaktivnost u krivičnom pravu, sem ukoliko je norma povoljnija za učinioce. To je pravni standard star stotinama godina”, kazao je Sekulović.
Ipak, kaže da postoje druga krivična djela za koja bi državno tužilaštvo moglo da se uhvati.
“Konkretno za ovo krivično djelo, ono će važiti za ubuduće”, rekao je Sekulović.
Mrdović ističe da godinama nije postojala spremnost da se uvede to krivično djelo. Sada kada se uvodi, kaže ona, važiće za buduća krivična djela i ponovo neće dotaknuti one koji su se u prethodnom peridu nezakonito bogatili.
“Suština je da će ostati gorčina kod građana Crne Gore. Zašto? Zato što mnogi milioni koje su partijski ili javni funkcioneri zaradili na sumnjive načine i preko noći, neće biti dodirnuti. Ti milioni i njihovi vlasnici biće nedodirljivi. Mračni pobjednici tranzicionog perioda će ostati nedodirljivi, a znamo da su dobar dio njih gospodari naših sudbina”, kazala je Mrdović.
Ona ipak vidi pozitivan efekat u budućnosti koji je vezan direktno za civilni sektor.
“Ja mislim da će to određenim NVO koje zaista imaju razrađene mehanizme za otkrivanje bogatstva sakrivenog od javnih funkcionera, da će oni to moći dobro da iskoriste i da podnose krivične prijave i natjeraju državno tužilaštvo da postupa po tim prijavama”, objašnjava Mrdović.
Radulović kaže da će primjena zavisiti od spremnosti institucija. On navodi da se političari ponašaju kao da Krivični zakonik do sada nije postojao, te da tek sada imamo uslove za obračun sa organizovanim kriminalom.
“Imali smo uslove i do sada. Zakon je alatka u rukama institucija koje treba da ga koriste kako bi ga primijenile kako treba. Ali ako imamo situaciju kao do sada, da se zakoni ne primjenjuju kako treba ili da se selektivno primjenjuju, nećemo to promijeniti tako što ćemo, uslovno rečeno, kupiti novi alat. Mi moramo da se pozabavimo funkcionalnošću i profesionalnošću institucija, koja nije na zavidnom nivou”, rekao je advokat.
Sekulović je naglasio da Ministarstvo vjeruje državnom tužilaštvu jer isporučuje rezultate i da će učiniti sve što je u njihovoj moći da ojačaju SDT do maksimuma.
