Generalna skupština UN-a usvojila Rezoluciju o Srebrenici, Crna Gora glasala ZA

Sa 84 glasa za, 19 protiv i 68 uzdržanih, Generalna skupština Ujedinjenih nacija usvojila je nacrt rezolucije o Srebrenici, kojom se 11. jul proglašava Međunarodnim danom promišljanja i sjećanja na genocid u Srebrenici 1995. i koji bi trebalo da se obilježava svake godine. U tekstu se bez rezerve osuđuje svako poricanje, kako se navodi, genocida u Srebrenici kao istorijskog događaja i pozivaju države članice da čuvaju utvrđene činjenice, uključujući i kroz svoje obrazovne sisteme, razvijanjem odgovarajućih programa, takođe u znak sjećanja, u cilju sprječavanja poricanja i pogrešnog tumačenja i pojave genocida u budućnosti. Bez rezerve se osuđuju i djela koja veličaju osobe pred međunarodnim sudovima osuđene za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid, uključujući i one odgovorne za genocid u Srebrenici. U konačni tekst ubačena su i dva amandmana koje je predložila Crna Gora i kojima se ponavlja da se “krivična odgovornost po međunarodnom pravu za zločin genocida ne može odnositi na bilo koju etničku, vjersku ili neku drugu zajednicu u cjelini“ kao i „čvrsta posvećenost održavanju i jačanju jedinstva u različitostima u Bosni i Hercegovini“.

<<<Generalna skupština UN-a danas razmatra rezoluciju o Srebrenici<<<

Crnogorski diplomata u UN: Rezolucija nepogrešivo osuđuje zločin

Crnogorski diplomata Damir Šabanović, kazao je danas u Ujedinjenim nacijama, da Rezolucija o Srebrenici nepogrešivo osuđuje zloči. On je pozvao članice da spriječe buduće genocide, da se priča o tome kroz obrazovanje, ali i da se spriječi veličanje ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida. Poručio je da oni koji su odgovorni za genocid treba da odgovaraju.

Šabanović je podsjetio na predloge koje je Crna Gora dala u preambuli kako bi se postiglo da se jasno i jednoglasno naglasi individualni karakter zločina i da se spriječi zloupotreba, bilo politička, bilo pravna, kako bi se ljudi ili narod označili kao genocidni.

Istakao je da Crna Gora smatra da je kroz te predloge dala značajan doprinos kako bi se izbjegla pogrešna tumačenja suštine rezolucije.

Vučić ogrnut srpskom zastavom

Poslije glasanja o rezoluciji o Srebrenici, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ogrnuo se srpskom zastavom.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Aleksandar Vučić (@buducnostsrbijeav)

Sa 84 glasa za, 19 protiv i 68 uzdržanih

Sa 84 glasa za, 19 protiv i 68 uzdržanih, Generalna skupština Ujedinjenih nacija usvojila je nacrt rezolucije o Srebrenici.

Crna Gora je glasala ZA.

Kina, Azerbejdžan, Nikaragva, Kuba će glasati protiv rezolucije, Namibija, Angola i Ujedinjeni Arapski Emirati uzdržani

Kina će glasati protiv rezolucije, poručio je predstavnik te zemlje. I Azerbejdžan neće glasati o rezoluciji.

Predstavnik Namibije rekao je da će ova država biti uzdržana na glasanju o rezoluciji o Srebrenici.

I Nikaragva će glasati protiv rezolucije.

Venecuela je poručila da se zalaže za proces na osnovu konsenzusa koji je započet u Dejtonu. Poručuju da poštuju poziv na razmatranje svih ideja pri donošenju odluke za ovaj nacrt rezolucije.

Kuba je odbacila tekst rezolucije.

Egipat je poručio da će glasati za.

Ujedinjeni Arapski Emirati i Angola su poručili da će biti uzdržani.

Vučić: Ovo će stvoriti potpuni politički haos

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić pozvao je da se glasa protiv rezolucije, ističući da je ona visokopolitizovana.

Ističe da je individualna odgovornost za genocid već utvrđena, a pitao je Njemačku zašto su krili sve pripreme za rezoluciju, zašto su sve radili tajno.

“Želim da razotkrijem neistine. Ja sam se poklonio žrtvama u Srebrenici”, kazao je Vučić, pitajući da li ova rezolucija donosi pomirenje.

Nada se da će svi genocidi po rezoluciji iz 2015. biti osuđeni, uključujući i genocid učinjen prema srpskom narodu.

“Platili smo najveću cijenu u Drugom svjetskom ratu”, rekao je Vučić.

Kazao je da će ova rezolucija otvoriti Pandorinu kutiju.

“Ovo če stvoriti potpuni politički haos i otvoriti stare rane- ne samo kod nas u regionu, nego i ovdje”, poručio je Vučić.

Tvrdi da je vršen pritisak na mnoge zemlje članice.

“Zašto ste prijetili zemljama koje nisu htjele da glasaju za rezoluciju?Imam na desetine takvih primjera”, tvrdi Vučić.

Leendertse: Ova rezolucija nije upućena ni protiv koga, ona nije protiv Srbije

Stalna predstavnica Njemačke u UN Antje Leendertse ima uvodnu riječ na sjednici Generalne skupštine UN. Ona je podsjetila na sudski i istorijski utvrđene činjenice genocida počinjenog u Srebrenici jula 1995. godine.

Tražila je podršku za prijedlog rezolucije o Srebrenici.

“Ova rezolucija nije upućena ni protiv koga, ona nije protiv Srbije, vrijednog člana ove organizacije, ona je upućena na same počinitelje genocida”, poručila je Leendertse.

Zatim je dodala.

“Lažni navodi o rezoluciji se šire. Podržite naš poziv da obilježimo ono šta se dogodilo. Ona nije protiv Srbije niti bilo kojeg člana. Sudite ovom tekstu po njegovom meritumu i odajte počast stradalima”, poručila je Leendertse.

Navela je i dva amandmana koje je predložila Crna Gora i kojima se ponavlja da se “krivična odgovornost po međunarodnom pravu za zločin genocida ne može odnositi na bilo koju etničku, vjersku ili neku drugu zajednicu u cjelini“ kao i “čvrsta posvećenost održavanju i jačanju jedinstva u različitostima u Bosni i Hercegovini“.

“U nacrt rezolucije su unijeta i dva amandmana, Crna Gora je tražila da se podvuče da je odgovornost individualna i da ne može da se odnosi ni na jednu etničku grupu. Sve etničke zajednice tokom rata u BiH su stradale i želimo da sve žrtve budu prepoznate. Pozivam sve članice da podrže ovu rezoluciju i glasaju ako bude stavljena na glasanje”, rekla je predstavnica Njemačke u UN.

Puljić: Crnogorski diplomata poručio da će glasati za rezoluciju

Ivica Puljić, hrvatski novinar i dopisnik Al Jazeere iz Vašingtona, kazao je za taj medij da mu je crnogorski diplomata Damir Šabanović rekao da će naša zamlja podržati Rezoluciju o Srebrenici.

Istakao je i da je srpski predsjednik Aleksandar Vučić htio za govornicom, ali da mu nijesu dali, jer po protokolu to nije moguće.

Tekst nacrta rezolucije A/78/L.67 sa ubačenim amandmanima glasi:

Nacrt rezolucije

Međunarodni dan promišljanja i sjećanja na genocid u Srebrenici 1995.

Generalna skupština,

Vođena Poveljom Ujedinjenih nacija, Univerzalnom deklaracijom o ljudskim pravima i Konvencijom o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida,

Pozivajući se na rezoluciju Savjeta bezbednosti 819 od 16. aprila 1993. kojom se Srebrenica proglašava bezbjednom zonom, rezoluciju 827 od 25. maja 1993. o osnivanju Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), i rezoluciju 1966 od 22. decembra 2010. o uspostavljanju Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove,

Podsjećajući takođe na sve presude MKSJ-a, a posebno na osam koje sadrže presude za zločin genocida nad bosanskim Muslimanima počinjen u Srebrenici 1995, prije svega na presudu Žalbenog vijeća MKSJ od 19. aprila 2004. (Tužilac protiv Krstića), presudu Žalbenog vijeća Mehanizma od 8. juna 2021. (Tužilac protiv Mladića), presudu Žalbenog vijeća Mehanizma od 20. marta 2019. (Tužilac protiv Karadžića), kao i presudu Međunarodnog suda pravde (ICJ) od 26. februara 2007. kojom je presuđeno da djela počinjena u Srebrenici predstavljaju djela genocida;

Potvrđujući svoje snažno protivljenje nekažnjivosti za genocid, zločine protiv čovječnosti, ratne zločine, ili druga kršenja međunarodnog humanitarnog prava i međunarodnog zakona o ljudskim pravima i naglašavajući u ovom kontekstu odgovornost država da okončaju nekažnjivost i, u tom cilju, da temeljno istražuju i krivično gone, u skladu sa svojim relevantnim međunarodnim pravnim obavezama i svojim domaćim pravom, lica odgovorna za takva djela, kako bi se izbjeglo njihovo ponavljanje i kako bi se došlo do održivog mira, pravde, istine i pomirenja, za koje je učešće žrtava i preživjelih, kao i članova njihovih porodica centralno;

Pozdravljajući važan napredak koji su međunarodni sudovi postigli posljednjih godina u borbi protiv nekažnjivosti i u obezbjeđivanju odgovornosti za genocid, zločine protiv čovječnosti, ratne zločine i druge teške zločine putem međunarodnog pravosudnog sistema;

Prepoznajući u tom pogledu poseban doprinos MKSJ i naglašavajući važnost da međunarodna zajednica bude spremna da preduzme kolektivnu akciju kroz Savjet bezbjednosti, u skladu sa Poveljom, i od slučaja do slučaja da dalje obijezbedi odgovaranje za genocid i sprečavanje genocida;

Ponavljajući da je prema međunarodnom pravu, krivična odgovornost za zločin genocida individualizovana i da se ne može pripisati nijednoj etničkoj, vjerskoj ili drugoj grupi ili zajednici u cjelini;

Uzimajući u obzir ulogu specijalnih savjetnika generalnog sekretara za prevenciju genocida i odgovornost za zaštitu; i napominjući važnost redovnih brifinga o kršenjima ljudskih prava i međunarodnog humanitarnog prava kao i o govoru mržnje i podsticanju ranog podizanja svijesti o potencijalnom genocidu;

Napominjući da krivično gonjenje osoba odgovornih za genocid i druge međunarodne zločine u nacionalnim pravosudnim sistemima, uključujući Sud Bosne i Hercegovine i MKSJ kao i Mehanizam, ostaje centralno mjesto u procesu nacionalnog pomirenja i izgradnje povjerenja kao i za obnovu i održavanje mira u Bosni i Hercegovini, i dalje prepoznajući da je snažna regionalna saradnja između nacionalnih tužilaštava od suštinskog značaja za negovanje mira, pravde, istine i pomirenja među zemljama u regionu;

Ponavljajući nepokolebljivu predanost održavanju stabilnosti i jačanju jedinstva u različitostima u Bosni i Hercegovini;

Napominjući takođe da će 2025. godine biti obilježena 30. godišnjica genocida u Srebrenici u kojem je izgubljeno najmanje 8.372 života, hiljade ljudi je raseljeno, a porodice i zajednice razorene;

1. Odlučuje da 11. jul proglasi za Međunarodni dan promišljanja i sjećanja na genocid u Srebrenici 1995. i da se obilježava svake godine;

2. Osuđuje bez rezerve svako poricanje genocida u Srebrenici kao istorijskog događaja i poziva države članice da čuvaju utvrđene činjenice, uključujući i kroz svoje obrazovne sisteme, razvijanjem odgovarajućih programa, takođe u znak sjećanja, u cilju sprečavanja poricanja i pogrešnog tumačenja i pojave genocida u budućnosti;

3. Takođe bez rezerve osuđuje djela koja veličaju osobe pred međunarodnim sudovima osuđene za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid, uključujući i one odgovorne za genocid u Srebrenici;

4. Ističe važnost okončanja procesa pronalaženja i identifikacije preostalih žrtava genocida u Srebrenici i obezbjeđivanja dostojanstvene sahrane za njih i poziva na nastavak procesuiranja počinilaca genocida u Srebrenici koji tek treba da se suoče sa pravdom;

5. Poziva sve države da se u potpunosti pridržavaju svojih obaveza prema Konvenciji o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida, kako je primjenjivo, i međunarodnog običajnog prava o sprečavanju i kažnjavanju genocida, uz dužno poštovanje relevantnih odluka Međunarodnog suda pravde;

6. Zahtjeva od generalnog sekretara da uspostavi program informisanja pod nazivom „Genocid u Srebrenici i Ujedinjene nacije“, započinjući aktivnosti na pripremama za obilježavanje 30. godišnjice, 2025. godine, i dalje traži od generalnog sekretara da na ovu rezoluciju skrene pažnju svih država članica, organizacija iz sistema UN i organizacija civilnog društva radi odgovarajućeg poštovanja.

7. Poziva sve države članice, organizacije sistema Ujedinjenih nacija, druge međunarodne i regionalne organizacije i civilno društvo, uključujući nevladine organizacije, akademske institucije i druge relevantne zainteresovane strane da obilježavaju Međunarodni dan, uključujući posebne komemoracije i aktivnosti u znak sjećanja i u čast žrtvama genocida 1995. godine u Srebrenici, kao i odgovarajuću edukaciju i aktivnosti podizanja svijesti javnosti.

S.Đukanović